×

Damir Ljutić: Prostor - ključan resurs turističkog razvoja

Društvo arhitekata Zagreb zajedno s partnerima pokrenulo je prošle godine program ARTUR - Arhitektura i turizam. O poveznicama arhitekture i turizma te ciljevima projekta razgovarali smo s njegovim voditeljem Damirom Ljutićem, arhitektom i članom DAZ-a.
Damir Ljutić
Damir Ljutić

Društvo arhitekata Zagreb zajedno s partnerima pokrenulo je prošle godine program ARTUR - Arhitektura i turizam. O poveznicama arhitekture i turizma te ciljevima projekta razgovarali smo s njegovim voditeljem Damirom Ljutićem, arhitektom i članom DAZ-a.

Možete li ukratko predstaviti projekt i njegove ciljeve?
Arhitektura i dizajn imaju svoj puni doseg tek ako prepoznaju i kvalitetno se ugrade u kudikamo širu sliku koja započinje sa strategijom razvoja lokalnog prostora, specifičnim interesima investitora i gostiju, ali i, što je iznimno važno, s interesima lokalne zajednice. ARTUR - arhitektura i turizam, je program koji smo pokrenuli sa željom da uspostavimo dijalog s drugim disciplinama koje djeluju u turističkom sektoru. Uzimajući u obzir da je prostor, u strateškim dokumentima koji definiraju turizam, apostrofiran kao ključni resurs turističkog razvoja, osjetili smo priliku, ali i poziv da kao struka uđemo u otvoreni dijalog oko načina i uloge arhitekata i arhitekture u kreiranju hrvatskog turističkog proizvoda. Vjerujemo da možemo izaći iz onih najužih okvira arhitekture te biti, ne samo sudionici, već i nositelji mnogo šire diskusije. Znamo da možemo puno toga učiniti, ali smo svjesni da i puno toga možemo naučiti.

U sklopu projekta najavili ste tri radionice na temu arhitekture u turizmu Dubrovniku, Zadru i Puli. Ona prva, u Zadru, održana je u sklopu Dana turizma. Tko je na njoj sudjelovao, o čemu ste razgovarali i koji su najznačajniji zaključci?
Ovogodišnja tema programa ARTUR je TURISTIČKI PROSTOR:GRAD I REGIJA. Kroz ove tri radionice želimo pokrenuti diskusiju o ulozi grada u razvoju regije i obrnuto kroz tri specifična primjera, svaka na svoj drugačija, ali istovremeno znakovita za ukupan turistički razvoj RH. Na radionicu su pozvani predstavnici različitih disciplina i institucija

Arhitektura i dizajn imaju svoj puni doseg tek ako prepoznaju i kvalitetno se ugrade u kudikamo širu sliku koja započinje sa strategijom razvoja lokalnog prostora, specifičnim interesima investitora i gostiju, ali i, što je iznimno važno, s interesima lokalne zajednice. 

koje se bave turizmom. Upravo se u toj širini razvila vrlo bogata i živopisna rasprava s čitavim nizom ideja, konflikata, ali i kompromisa. U vrlo direktnoj komunikaciji uspjeli smo ostvariti ono što smo najviše željeli - stvoriti svijest o nužnosti sveobuhvatnog, interdisciplinarnog djelovanja kao preduvjeta za stvaranje kvalitetnog turističkog proizvoda.

Na završnoj konferenciji u proljeće 2014. objedinit ćete sve rezultate svih poduzetih aktivnosti, javnih rasprava i radionica. Što nakon toga? Na koji će način lokalna zajednica, odnosno javni i privatni investitori moći koristiti zaključke i naputke ARTUR-a?
Da, 27. ožujka 2014. će se u Zagrebu održati ARTUR KONFERENCIJA na kojoj ćemo prezentirati rezultate, ali i ponuditi zaključke, rješenja, a vjerojatno i smjernice za unaprjeđenje procesa razvoja turističkog prostora kao ključnog resursa razvoja turizma. ARTUR je zamišljen kao otvorena platforma pa su samim time sve informacije dostupne svim zainteresiranima. Štoviše, upravo želimo naše kanale koristiti za ubrzavanje toka svih informacija, povezivanje najrazličitijih dionika, od investitora, lokalne uprave do znanstvene zajednice i  građana. Također, ARTUR ima u pripremi čitav niz specifičnih projekata koje želimo pokrenuti u najskorije vrijeme. Neki od njih su vrlo konkretni, povezuju više županija i svakako će traziti potporu fondova EU, ali i domaćih institucija. Ovdje bih naglasio veliku zahvalnost Veleposlanstvu kraljevine Nizozemske i programu MATRA, gradovima Zagrebu i Dubrovniku te posebnu djelatnicima Ministarstva turizma koji nas vrlo intenzivno prate i podržavaju.

Koji su trenutno najveći nedostataci vezani za prostor i turizam u Hrvatskoj?
Vjerojatno bi bilo najlakše reći da žive odvojene živote. Kažem najlakše, jer nije baš u potpunosti točno, ali čitav niz problema i nerazumijevanja nanosi štetu kvalitetnom razvoju turizma, ali i održivom i kvalitetnom trošenju prostornih resursa. Problemi započinju u zakonskom okviru koji u mnogome otežavaju planiranje turističkog prostora, preko prostorno planske dokumentacije koja najčešće nije usklađena s realnim mogućnostima prostora. Na kraju, realizacija konkretnih projekata doživljava čitav niz problema koji usporavaju, a često i onemogućavaju realizaciju. Svakako treba naglasiti i čitav niz nedostataka kompetencija u sagledavanju uloge nekog projekta, ali i pojedinih dionika, u cjelovitom razvoju turističkog  proizvoda.

Osim nagrađivanog Hotela Lone, kao izvrsnog primjera korištenja suvremene arhitekture i dizajna, koje biste još primjere dobre prakse istaknuli u hrvatskom turizmu?
Primjera svakako ima. Osobno mi se sviđa projekt rekonstrukcije i prenamjene Palače Lešić Dimitri u Korčuli, međutim smatram da se dobra praksa nebi trebala zaustaviti na pojedinačnim primjerima, koliko god oni bili dobri, već da treba inzistirati na podizanju prosjeka ukupne razine. Također, treba otvoreno reći da često dobra arhitektura i dizajn nisu dovoljni sami za sebe da zadovolje potrebe ljudi kojima je zadaća upravljati turističkim sustavima, ali i korisnika. Arhitektura i dizajn imaju svoj puni doseg tek ako prepoznaju i kvalitetno se ugrade u kudikamo širu sliku koja započinje sa strategijom razvoja lokalnog prostora, specifičnim interesima investitora i gostiju, ali i, što je iznimno važno, s interesima lokalne zajednice. Bez tog integrativnog faktora osuđeni smo na nepotpuno korištenje mogućnosti, skraćenu sezonu i u konačnici preskupe i neisplative investicije. Stoga je jedan od ključnih ciljeva ARTUR-a podizanje kvalitete okvira za razvoj turističkog proizvoda jer tek tada će i razvoj turističkog prostora generirati kvalitetu i održivost u kojima će arhitektura i dizajn zauzeti konstruktivno mjesto u onome što nazivamo „dobra praksa“.

Za sve pozitivne primjere arhitekture u turizmu oformili ste nagradu ARTUR. Kada će natječaj biti otvoren i koje su mu glavne propozicije, tko može sudjelovati?
Ne samo primjere arhitekture u turizmu. Nagradom ARTUR želimo poticati upravo razvoj dobrih praksi u turističkom prostoru. Želimo istaknuti ulogu institucija, udruga, pojedinaca, investitora i lokalne uprave u kreiranju i realizaciji projekata koji su se istaknuli svojim doprinosom zajednici kroz razvoj turističkog prostora. Natječaj će biti službeno otvoren početkom iduće godine i poziv će trajati do sredine veljače. Tada ćemo i detaljno specificirati glavne kriterije te inaugurirati ocjenjivački sud. Ograničenja za sudjelovanje će biti vrlo mala. Pozivamo sve koji su uložili napor u realizaciju nekog projekta da nam se jave. Možda će baš njihov projekt biti izabran i nagrađen na ARTUR konferenciji u ožujku.