ICCA 2023: Pariz i Singapur najbolji kongresni gradovi, u Hrvatskoj Zagreb ponovno vodeći
Najnoviji ICCA (International Congress and Convention Association) izvještaj o broju održanih rotirajućih međunarodnih skupova asocijacija za 2019. godinu bilježi 13.254 skupa, što je najveći zabilježeni godišnji podatak u ICCA godišnjoj statistici, uz povećanje od 317 skupova u odnosu na prošlogodišnje brojke. Valja napomenuti da napomenuti da je ovo izvješće stanje kvalificiranih skupova u ICCA-inoj bazi podataka u svibnju 2019. te da se buduće statistike mogu izmijeniti i svake godine se i mijenjaju nakon dodatnih kvalifikacija skupova. Baza podataka ICCA udruženja sada uključuje 21.000 serija redovitih skupova, 260.000 izdanja skupova i 12.000 međunarodnih udruga.
Prilikom objave rezultata, izvršni direktor ICCA-e, Senthil Gopinath, je istaknuo: „Godišnji ICCA-in statistički izvještaj jedan je od rijetkih koji uspoređuje kongresne rezultate destinacija na globalnoj razini i stoga pruža izvrstan uvid u globalne trendove u kongresnoj industriji. S obzirom na trenutne okolnosti, sjajno je vidjeti još jednom dosljedan rast u broju skupova udruženja diljem svijeta. Ove brojke pokazuju potrebu i važnost događanja uživo te posljedično ukazuju da će kongresna industrija biti od značaja za ukupan svjetski oporavak kada za to dođe vrijeme.“
Ljestvica gradova za 2019. godinu: Pariz drži željeni naslov i ostaje na prvoj poziciji
Na prvom mjestu ljestvice kongresnih gradova po broju međunarodnih skupova udruženja u 2019. godini, drugu godinu zaredom nalazi se Pariz, a slijedi ga Lisabon - grad koji se s najvećim porastom broja događaja (+38) pomaknuo sa 6. prošle godine, na 4. mjesto ove godine. Redovni kandidati među najboljih 5 su ponovno Berlin (treći), Barcelona (četvrta) i Madrid (peti), ali su ove godine Berlin i Madrid zamijenili mjesta s prošlogodišnjih ljestvica.
Zagreb ušao u Top 50 kongresnih gradova
Impresivni pridošlice u Top 50 po broju sastanaka su Valencia (44 mjesta više) i Istanbul (40 mjesta više), koji su zauzeli 48. i 44. mjesto. S njima mjesta dijele Zagreb i Ljubljana. Tako je Zagreb s porastom broja održanih skupova sa 44 2018. godine, na 54 2019. godine, skočio za čak 20 mjesta (s 68. na 48.), dok je Ljubljana sa dva zabilježena skupa manje pala s 41. na 44. mjesto.
Od ostalih hrvatskih gradova, Split bilježi skok za 81 mjesto pa tako sa 15 održanih skupova dijeli 191. mjesto sa Sarajevom, Opatija je pala na 424. mjesto s 5 održanih skupova, a Dubrovnik se našao na 88. mjestu s 33 održana skupa. Beograd je sa 46 održanih skupova (3 više nego prošle godine) zauzeo 60. mjesto na ovoj ljestvici.
Bez iznenađenja na ljestvici kongresnih zemalja 2019. godine - SAD na prvom mjestu
Nositelj naslova već posljednja dva desetljeća, SAD, ostaje na prvom mjestu ljestvice kongresnih zemalja. Lista Top 20 zemalja ostaje relativno nepromijenjena, osim pomaka nekih zemalja gore ili dolje za jedno mjesto. Francuska je tako oduzela treće mjesto Španjolskoj, koja je sada na jednom mjestu niže. Slična zamjena ranga za jedno mjesto odvila se između Kine i Japana, Portugala i Kanade, Australije i Republike Koreje te Belgije i Švedske. Njemačka i Velika Britanija zadržale su svoje pozicije na drugom i petom mjestu.
Hrvatska s porastom broja skupova skočila na 34. mjesto
Hrvatska nastavlja bilježiti porast u broju održanih skupova, pa se tako sa 123 održana skupa 2019. godine (+9 u odnosu na 2018.) popela na ljestvici kongresnih zemalja za čak četiri mjesta i zauzela 34. poziciju. Najviša je to pozicija do sada što ponovno potvrđuje njen status vodeće kongresne zemlje u užoj regiji. Slovenija je sa 83 održana skupa (-7 u odnosu na 2018.) pala s 41. na 44. mjesto, a Srbija se s 58 održanih skupova popela za 3 mjesta i zauzela 50. poziciju na ljestvici. Bosna i Hercegovina se s 18 održanih skupova smjestila na 79. mjestu.
