Nekad krunidbeni grad hrvatskih kraljeva, Biograd na moru je danas poznati turistički i posebice nautički centar, ujedno i centar istoimene rivijere.
Ono što Biograd na Moru čini izuzetnom destinacijom je njegovo prirodno okruženje, blizina Nacionalnog parka Kornati, Nacionalnog parka Krke, te Parka prirode Vransko jezero poznato po ribogojstvu i lovu na ptice močvarice.
Gradić, koji je narastao upravo do veličine pogodne za život po mjeri čovjeka, leži na poluotoku okruženom modernim marinama i rivom s koje se pruža nezaboravan pogled na Pašmanski kanal i otočiće koji su po njemu razasuti.
Kupanje u izuzetno bistrom moru moguće je samo stotinjak metara daleko od centra grada gdje se prostiru šljunkovite plaže s brojnim sadržajima u sjeni stoljetnih borovih šuma, a za one koji više vole osamu preporučujemo pošumljene otočiće u kanalu.
Položaj na središtu hrvatske obale, u okružju čak 5 Nacionalnih parkova i 2 Parka prirode, blizina Kornatskog arhipelaga i Vranskog jezera, dugogodišnja turistička tradicija te bogata turistička, sportska i ugostiteljska ponuda samo su neki od razloga za odabir Biograda i okolice kao odredišta za zanimljiv i dinamičan godišnji odmor.
Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sveti Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.
Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa.
Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra, te se naziva i Zara vecchia.
Tijekom 13. i 14. stoljeća gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen.
U 16. i 17. stoljeću u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u protuturskim ratovima. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud.
Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Za srpske agresije (1991.-1993.) grad je pretrpio velika razaranja dalekometnim topništvom. Grad je osvojio srebrnu medalju i prestižnu nagradu Srebrni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.
Biograd je relativno mali grad, ali apsolutno bogat poviješću iz koje zrcale kršćanske sakralne građevine, Župna crkva Sv. Stošije (1761), ranoromanička crkva Sv. Ante (XIII. st.), crkva Sv. Roka (XVI. st.). Od drevnih biogradskih zdanja samo je bazilika Sv. Ivana (XI. st.) preživjela mletčko rušenje Biograda u godini 1125., ali zato na obližnjem otoku Pašmanu još stoji 800 godina star benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana (1125. god.) i franjevački samostan Sv. Dujma iz XVI. st.
Jezgra antičkog naselja nalazi se na malom poluotoku. Do kraja 19. stoljeća, grad je imao bedeme s kružnim kulama. Ostaci katedrale, bazilike s tri zvonika, uništeni su, a ostaci samostana Sv. Ivana, također bazilike s tri zvonika, pronađeni su i konzervirani. Crkva Sv. Tome očuvana je samo u dijelovima. Izvan antičkog naselja, pronađena je ruševina manje crkve sa svodom a u blizini rani hrvatski grobovi. Župna crkva Sv. Anastazije, sagrađena je 1761. s baroknim oltarima, od kojih je jedan od pozlaćenog drveta.
Izvan antičkog naselja također su male crkve Sv. Roka i Sv. Antonija (1850). U širem području nalaze se pretpovijesna nalazišta i ostaci antičkog akvadukta. Gradski muzej čuva arheološku kolekciju s pretpovijesnim, antičkim i ranohrvatskim nalazima, kao i brodski teret s kraja 16. stoljeća.
Susjedstvo nacionalnih parkova na Moru (Kornatsko otočje), planini (Velebitska Paklenica), rijeci (Slapovi Krke) i na jezerima (Plitvice), parkovi prirode (dugootočna Telaščica) i Vransko jezero prebogato slatkovodnom ribom, rubove kojega naseljavaju ptice močvarice, te mnoštvo otoka i otočića u prelijepom Pašmanskom kanalu, biogradskim gostima pruža mogućnost izleta u prostore koji se ubrajaju u najljepše krajeve Hrvatske. Zanimljiv uvid u bogatu hrvatsku kulturnu baštinu pružit će vam obližnji povijesni gradovi Zadar, Šibenik i Nin.
