Ovaj grad ima bogatu vojnu, političku, gospodarsku, kulturnu i sportsku tradiciju. O tome će jamačno posvjedočiti i kraća povijesna retrospektiva. Grad Bjelovar je smješten na visoravni u južnom dijelu Bilogore (Sjeverozapadna Hrvatska) na 135 metara nadmorske visine. Bjelovar je sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i prirodno, kulturno i političko središte ovog kraja.
Bjelovar je i raskrsnica putova ovog kraja. Sijeku ga ceste od Zagreba za Osijek, zatim iz Varaždina i Koprivnice preko Čazme do Ivanić Grada i auto-ceste, a preko Daruvara na jednu stranu, za Viroviticu, a na drugu stranu za Pakrac i Lipik.
Na kakvom se važnom prometnom pravcu nalazi Bjelovar, govori i početak izgradnje brze ceste Zagreb - Bjelovar - Virovitica, koja će Bjelovar još približiti Zagrebu, ali će biti i snažan poticaj razvoju gospodarstva.
Grad Bjelovar zauzima ukupnu površinu od 191,9 km2 a administrativno obuhvaća još 31 naselje. Na tom prostoru danas živi oko 42.000 stanovnika.
Bjelovar obilježava svoj Dan Grada 29. rujna, kao spomen na dan kada se ovaj grad obranio od napada bivše JNA i kada je zarobljavanjem velikih količina naoružanja dao nemjerljiv doprinos u jačanju ukupne obrambene snage Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.
Poljoprivreda, stočarstvo i drvna industrija temelj su razvitka grada, što omogućuju raspoložive površine kvalitetnog zemljista, gdje se organizira napredna ratarska i stočarska proizvodnja, a u posljednje vrijeme sve više voćarska i povrtlarska proizvodnja.
Stvaranjem i razvojem niza posve novih gospodarskih djelatnosti, intenzivnom izgradnjom infrastrukturnih objekata (vodovoda, kanalizacije, zaobilaznice grada), uređenjem ulica i nogostupa, uređenje središta grada s baroknom rasvjetom, obnavljanjem središnjeg gradskog parka, uređenjem gradske knjižnice, Gradskog bazena i još mnogo toga, Grad Bjelovar stvara uvjete da bude ugodno mjesto življenja svojih građana ali i svojih posjetitelja.
bjelovar.hr
Sa sjeveroistočne strane Grada Bjelovara nalazi se duga i niska uzvisina Bilogora, čija je prosječna visina od 100 do 150 m.
Visoravan je nastala plitkim nadsvođenjem, no pri njenom oblikovanju sudjelovali su i rasjedni procesi. U sastavu su pliocenski pjeskuljasti lapori i pješčanici s mjestimičnim manjim naslagama lignita. Starije kamenje nigdje ne dopire do površine. Kristalinske stijene su otkrivene u dubokim bušotinama.
Grad Bjelovar je klimatski prijelazan prostor umjereno kontinentalnih obilježja. Zime u ovom prostoru su umjereno hladne, a ljeta su topla.Pretežno je povoljan godišnji raspored padalina, a iznosi oko 900 mm godišnje.
Od vjetrova puše sjevernjak, koji je karakterističan za zimu, a istočnjak postaje jači u proljetnim mjesecima i vrlo je hladan, a može puhati i nekoliko dana neprekidno. Ljetni vjetar koji otprilike puše od lipnja do kolovoza je južni, topao, te povećava relativnu vlagu i prethodi kiši.
Srednja godišnja temperatura u Gradu Bjelovaru je oko 12° C.
Za Grad Bjelovar karakteristične su vrlo male rijeke i to Bjelovacka, Plavnica, Velika i Ciglenska . Ovi riječni tokovi imaju vrlo malo vode tako da su s vremenom nestala i obilja riječne faune. U rijekama možemo naći jedino ribice bijelke, patuljane i šarane, te naravno žabe.
Prirodna granica između Grada Bjelovara i Zagrebačke županije je rijeka Velika koja se na kraju ulijeva u najveću rijeku Županije, rijeku Česmu.
Područja koja imaju blagi nagib (5-15°) otjecanje vode je umjereno. Za ovaj kraj su karakteristična glinasto - ilovasta tla. Vrlo su siromašna humusom.
Tlo je veoma dobro za oranice, ali da bi se sačuvala plodnost mora se stalno gnojiti. To je razlog da seljaci ovog područja od uvijek drže više stoke.
bjelovar.hr
Kada vas put nanese u Bjelovar ili odlučite doći i posjetiti jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj, njegov pitomi krajolik i dobre ljude, moći ćete se smjestiti u hotelu "Central" u središtu grada. Jedno je sigurno: u Bjelovaru nikako nećete ostati gladni. Različiti restorani nude vam odlične i poznate specijalitete od mesa, ribe i divljači, a moći ćete uživati u ugođaju i okusima domaće kuhinje. Mnogobrojni kafići ugostit će vas najrazličitijom ponudom pića i napitaka i pružiti vam ugodne trenutke druženja u dobrom društvu do kasnih večernjih sati.
Odvezete li se automobilom ili biciklom lokalnim prometnicama izvan grada Bjelovara u njegovu okolicu, možete posjetiti planinarski dom "Kamenitovac", koji se nalazi na Bilogori, na nadmorskoj visini od 242 m i s kojeg vam se pruža pogled na grad Bjelovar, ali i na širu okolicu i gorje sjeverozapadne Hrvatske. Ako ste šetač ili planinar, tu ćete se moći okrijepiti, dobro pojesti, a prema želji i potrebi i prenoćiti.
Kada dođete u Bjelovar, moći ćete posjetiti neki od ribnjaka, a bjelovarski kraj je oduvijek poznat kao raj za domaće i inozemne lovce, jer obiluje raznom, a posebice visokom divljači.
Bjelovar tijekom cijele godine obiluje sportskim i kulturno zabavnim događanjima, a često je domaćin priredbama kao što su "Crni mačak", hrvatski izbor najboljih rock ostvarenja, "BOK - fest", kazališni susreti, plesna natjecanja i sl.
U lipnju se u Bjelovaru održava višednevna, tradicionalna, kulturno zabavna i turistička manifestacija "TEREZIJANA", koju čine sportska natjecanja u biciklizmu i streličarstvu, neobični rekordi i modne revije, razni koncerti i scenski prikaz dolaska carice u Bjelovar.
Svatko onaj koji imalo poznaje Bjelovar i njegovu okolicu, zna daje on vodeći poljoprivredni i stočarski kraj u Hrvatskoj. S tim u vezi u Bjelovaru, uz više stoljetnu tradiciju, postoji gospodarska priredba "Bjelovarski sajam".
Ona okuplja najveće proizvođače sjemenja, uzgajivače stoke i oizvođače poljoprivredne mehanizacije u Europi. Više desetaka tisuća posjetitelja posjeti ga svake godine, pa je zasluženo i poznat kao najveći poljoprivredni sajam u regiji ovog dijela Europe.
O povijesti grada Bjelovara najbolje ćete saznati posjetite li Gradski muzej Bjelovar koji od 1949. godine, kada je osnovan, pa do danas ima četrdeset tisuća pohranjenih artefakata koji kroz stalni arheološki, etnografski i kulturno-povijesni postav te recentne likovne i tematske izložbe u dva izložbena prostora, povezuju velika vremenska razdoblja od prapovijesti do danas.
Boravak u gradu Bjelovaru, u parku njegova najužeg središta na Trgu E. Kvaternika, sigurno će vam ostati u sjećanju, jer to je već drugu godinu za redom najljepši trg kontinentalne Hrvatske, dok je grad Bjelovar proglašen trećim najljepšim gradom kontinentalne Hrvatske. Dobro došli!
bjelovar.hr
Prije mnogo milijuna godina tlo Hrvatske prekrivalo je Panonsko more. Posljednji ostaci toga mora danas su u susjednoj Mađarskoj - Blatno jezero.
Na temelju nađenih tragova rimskih vodovodnih cijevi, kamenih temelja, rimske opeke, staklenih uporabnih predmeta, rimskoga novca i ostalih predmeta možemo zaključiti da se upravo na mjestu povijesne jezgre Bjelovara nalazilo manje rimsko naselje, mjenjačnica konja, postaja za održavanje cesta ili vojni logor.
Razvijena rimska cestovna mreža pomogla je krajem 6. stoljeća doseljavanju Slavena u ove krajeve. Pridošli podižu gradišta oko Dominkovice, Starih i Novih Pavljana, Narte, Nevinca, Severina, Grginca, Gudovca i drugdje, uglavnom na ostacima rimskih naselja.
Iz srednjega vijeka sačuvani su pećnjaci pronađeni u okolici Bjelovara.
Krajem 14. i početkom 15. stoljeća u ovom već gusto naseljenom području nalaze se mnogi plemoćki i crkveni posjedi. U neposrednoj blizini današnjeg Bjelovara nalaze se crkvene župe u Korenovu, Velikim Sredicama, Pavljanima, Međurači i Novoj Rači.
U to doba može se smjestiti začetak Bjelovara koji se prvi put spominje u zasad nepouzdanom zapisu iz 1413. godine.
Nadiranjem Turaka u 15. i 16. stoljeću ovaj kraj postaje "ničija zemlja" te neprestano prelazi iz ruke u ruku. Stanovništvo se razbježalo i život se uglavnom odvija u malim utvrdama duž nestalne granice s Trucima.
Tada je na području Varaždinskog generalata osnovana proslavljena 16. pješačka pukovnija.
Severinska buna, koja je dobrano uzdrmala Varaždinski generalat, krvavo je ugušena 1755. godine pa je odmah nakon toga carica Marija Terezija odredila da se u središtu krajiških pukovnija sagradi snažno vojno uporište - današnji Bjelovar. Izgradnja središnje jezgre (400 x 400 m) današnjeg Bjelovara počela je 1756. godine na temelju odluke carice Marije Terezije.
Grad se brzo razvija, spreman dočekuje ukidanje Vojne krajine 1871. godine i njezino sjedinjenje s građanskom Hrvatskom. Bjelovar postaje sjedište županije, a nakon njezinoga spajanja s Križevačkom županijom postaje središte bjelovarsko-križevačke županije. Ban Ivan Mažuranić u ime Sabora je 1874. proglasio Bjelovar slobodnim kraljevskim gradom.
Željeznička pruga Bjelovar - Križevci otvorena je 1894., pruga Bjelovar - Kloštar Podravski 1900. te pruga do Garešnice i Grubišnog Polja 1913. godine. Grad je imao najveći porast stanovništva od 1880. do 1900. godine.
Gradski muzej osnovan je 1949. godine. U početku je zbirku sakupljao učitelj Rade Kovač, a Ivan Barešić je najviše pridonio razvoju muzeja. Nakon II. svjetskog rata, Bjelovar je postao sjedište Zajednice općina u koju su pripale općine: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Daruvar, Koprivnica, Križevci, Đurđevac, Virovitica i Pakrac. Izgrađen je niz industrijskih pogona prehrambeno-poljoprivredne ("Koestlin", "5. maj", "Sirela" i dr.), šumarsko-drvne (Šumsko gospodarstvo "Mojica Birta", DI "Česma") i metaloprerađivačke industrije ("Tomo Vinković", TAD, "Tehnika"). Rukometni klub "Partizan" Bjelovar osvajao je naslove državnog prvaka devet puta te naslov Prvaka Europe u sezoni 1971./'72.
bjelovar.hr
Bjelovarski odjeci kazališta ili u skraćenoj i omiljenoj verziji – BOK-fest, kazališni je festival koji se održava u gradu Bjelovaru i traje dva tjedna. Tijekom dva tjedna trajanja festivala grad posjete mnogobrojni umjetnici i ožive cijeli kraljevski grad. U ta se dva tjedna prikazuju najkvalitetnije kazališne predstave u Hrvatskoj uz gostovanje uvijek zanimljivih umjetnika i iz drugih zemalja. Uz to, jedan je od rijetkih festival u Hrvatskoj koji objedinjuje kazališne predstave za djecu i za odrasle. Utemeljitelj festivala je jedan od najpoznatijih hrvatskih glumaca, Bjelovarčanin Goran Navojec.
Prvi Bjelovarski odjeci kazališta održani su 2003. godine, kada je izvedeno desetak predstava iz repertoara zagrebačkih kazališta Gavelle, Kerempuha, Komedije, Kazališta lutaka te splitskog HNK-a.
Za vrijeme trajanja festivala cijeli grad pretvara se u pozornicu – predstave su igrane čak i u staroj tvornici Koestlin. Strojevi u njoj su već spomenici kulture! Predstave su se igrale u parku, staroj Severin tvornici, u dvorištu gradske uprave, u svim sportskim dvoranama u gradu, kao i u kinu. Misao vodilja tada kao i danas je da se od cijelog grada napravi kazalište.
bokfestival.com
