Dug je oko 40 km, a širok prosječno 10 - 12 km; ukupne površine 395 km2.
Od kopna je Bračkim kanalom (najveće dubine 78 m) udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu ga od otoka Šolte odvajaju uska Splitska vrata, a prema jugu od otoka Hvara Hvarski kanal (dubine 91 m).
Na otoku se razlikuju dva područja: niže priobalno okolo cijelog otoka (do 170 m visine), srednje visoravno podalje od obale (do 400 m) i visoko planinsko. Vidova gora, visine 778 m, najviše je brdo na jadranskim otocima.
Jedrenje na dasci u kanalu pred Zlatnim ratom na Bolu; paragliding s Vidove gore; lov u gornjim dijelovima otoka; planinarski izleti do Dragonjine spilje i pustinje Blaca; šetnje iz Splitske do antičkih kamenoloma pod Škripom, uz sjajno održavane maslinike; jedrenje od uvale do uvale; kupanje na plažama od najfinijeg pijeska i žala; odmor u odličnim apartmanima i kućama za odmor, sigurno sidrenje u nekoj od dubokih uvala (Milna, Bobovišća, Pučišća); fotografiranje dramatičnih kraških fenomena na svim stranama otoka; opušteno sjedenje uz glasoviti brački sir, janjetinu i ribu, uz rakiju i bolski plavac (poznato bračko vino) u nekoj od konoba ili u tišini nekog od pastirskih stanova u unutrašnjosti otoka - sve to posebno i zajedno u našem pamćenju tvori neizbrisivu sliku koju nosimo sa otoka Brača.
Smatra se da Brač nosi drevno ilirsko ime prema jelenu, kultnoj životinji njegovih prapovijesnih žitelja. Život se gradio na stočarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu i ribarstvu. Krajem XVIII. St. na otoku je bilo više od 500.00 maslina, a koncem XIX. stoljeća više od 12.000 hektara vinograda. No, bolesti vinove loze peronospora i filoksera koje su zahvatile dalmatinske vinograde i Prvi svjetski rat prislili su brojne Bračane na iseljavanje s otoka u Australiju, Južnu i Sjevernu Ameriku.
U ranorenesansno doba ponovno su otvoreni antički kamenolomi pokraj Pučišća u kojima su se tijekom renesansnog i baroknog doba obrazovale čitave klesarske dinastije, sve do današnjeg doba. Uz Jurja Dalmatinca, Andriju Alešija i Nikolu Firentinca u samim kamenolomima klešu deseci drugih klesara. Vrstan kamen omogućio je stvaranje niza sjajnih gradnji, od starokršćanskog, od renesansnog i baroknog doba do bujnog bračkog XIX. stoljeća, kad se na otoku više nego igdje u Dalmaciji njegovao osjećaj za sklad arhitektonskog komponiranja i zidanja i najskromnijih kuća. U XX. stoljeću, korčulanski kamen ugrađen je u budimpeštanski Parlament, trogirski u berlinski Reichstag, a brački kamen u Bijelu kuću u Washingtonu.
Danas Brač - možda s najkonstruktivnijim, najradišnijim i najštedljivijim pučanstvom traži nove puteve razvoja, temeljene najviše na turizmu kojem se otvara čitav otok s izuzetnim krajolicima raznolikosti, što ga čini jedinstvenim kulturno-povijesnim i prirodnim područjem.
Brač pripada mediteranskom podneblju sa svim svojim odlikama i karakterizira ga čak 134 dana potpuno vedrog neba godišnje. Klimatski su karakteristične blage i kišovite zime, suha i vruća ljeta, ali i izrazite razlike predjela uz more i onih iznad 500 metara visine. To je najsunčanije jadransko područje s preko 2700 sunčanih sati u godini. Prosječne temperature mora za ljetnih mjeseci kreću se oko 22°C pa u moru možete potražiti osvježenje za vrelih ljetnih dana.
Osvježenje donosi od podneva do večeri i blagi vjetar maestral, a u večernjim satima burin - ugodni vjetar sa bračkih brda. Temperaturne razlike među godišnjim dobima umanjene su utjecajem mora, čija temperatura je stabilnija, pa kupače na bračkim plažama možete vidjeti tijekom cijele godine. Sjeverni dijelovi zimi su izloženi hladnim udarima bure sa kopna, osobito s Vrulje podno planine Biokovo.
Biljni pokrov povezan je sa klimom. U vegetaciji dominira hrast česmina (quercus ilex), autohtoni alepski bor i bilobor (Pinus halepensis) koji rastu do 300 metara nadmorske visine, te crni bor (pinus niger, var. Dalmatica) do 400 m.
Na otoku živi, na njemu zimuje ili ljetuju, ili na njega slijeće u prolazu, više od 130 vrsta ptica. Od domaćih životinja koza je od prapovijesti zaštitni znak otoka, kao i ovca.
Od sisavaca koji žive u prirodi svojevrsni zaštitni znak Brača je puh (glis glis), sličan velikom mišu, ali sa lijepih krznenim repom. Među zmijama poznat je pepeljasti poskok (vipera ammodytes) s roščićem na nosu i sa dva otrovna zuba, prepoznatljiv i po neprekinutoj tamnoj šari na leđima. Napada samo rijetko, kada se osjeti ugrožen.
Od domaćih životinja došljak će prvo zapaziti koze koje su već postale legendarne životinje otoka Brača, po kojima je još u antičko doba bio hvaljen. Zatim ovce, od čijeg se mlijeka u mjestima u unutrašnjosti otoka pravi poznati brački sir. Po otočkim putima i stazama često se sreće konj. Ugodno iznenađenje pruža susret s poludivljim Konji na ispaši
konjima na visoravnima istočnog dijela otoka, koji žive slobodno kao i na Divljem zapadu. Još češći od konja su na otoku mazga i mula, križanci konja i magarice, odnosno magarca i kobile.
Dolaskom na Brač ljubazni domaćini ponudit će Vas suhim smokvama, rogačem i bademima. Pored klasičnih dalmatinskih jela poput ribe, plodova mora, maslinovog ulja, tjestenine i svježeg, prirodno uzgojenog voća i povrća, bračka kuhinja nudi i svoje posebnosti. Brački janjci i kozlići koji još nisu pasli aromatično mediteransko bilje nego samo majčino mlijeko na glasu su već od antičkih vremena, a posebno je cijenjen „vitalac“ – janjeće iznutrice koja se nabadaju komad po komad na tanki ražanj, omotane janjećom maramicom.
Vitalac se jede narezan, dok se čeka da cijeli janjac bude pečen. Specijalitet je i „butalac“ – nadjeveni janjeći but (natrljan aromatičnim biljem, zaliven na kraju vinom), janjeći „tingul“ (pirjana janjetina) i brojni drugi specijaliteti spremljeni od nadaleko poznate bračke janjetine.
Glasovit je i brački sir, a poseban specijalitet je „procip“. Radi se od mladog sira, tijekom prva 24 sata, tasko što se reže na kriške i peče u karameliziranom šećeru. Na Braču se još uvijek pije „smutica“ – ukusan napitak spravljen od 4/5 svježeg kozjeg mlijeka i 1/5 crnog vina, koju je preporučivao još Hipokrat, koja kao i ostali brojni brački specijaliteti ostaju očuvani od antike sve do danas. Valja svakako spomenuti i čuveno vino plavac, koji se na Braču pije još od iskona.
Na južnoj strani otoka Brača smjestio se Bol, najstariji gradić na bračkoj obali. Prostrane pješčane i šljunčane plaže koje se protežu u dužini od desetak kilometara i brojni izvori pitke vode učinili su Bol prvom turističkom oazom na otoku Braču. U Bolu ne možete zaobiči bolski ponos - Zlatni rat, zasigurno najljepšu plažu čitavog Jadrana, koja svoj rt pomiče na jednu, sad na drugu stranu – igrajući negu čudnu igru s vjetrom i valovima. Iznad Bola izdiže se gorski vjenac Bolska kruna, ilirska gradina Koštilo i Vidova gora, najviši vrh jadranskog otočja. Udaljen svega 15 kilometara od međunarodne turističko - sportske zračne luke ‘Brač’, te brzim linijama s kopnom, kao i trajektnom vezom iz Supetra, Bol je dostupni kutak koji plijeni kristalno bistrim morem, očuvanim okolišem i djevičanskom ljepotom kamenih otočnih kuća o kojima je pjevao i pjesnik Tin Ujević.
O bogatoj povijesti Bola koja seže još u antička vremena svjedoče brojni arheološki nalazi i spomenici - rimska nakapnica za vodu, nadgrobne stele i reljefi, starokršćanski sarkofazi, predromanička crkva sv. Ivana i Tudora iz XI. st., biskupska rezidencija iz XII.st., crkva Gospe od Milosti iz XV.st., utvrđeni gotički ljetnikovac iz XV. st., renesansna barokna palača s vrijednom galerijom suvremene hrvatske umjetnosti ‘Branislav Dešković’ iz XVII.st. i mjesna crkva Gospe od Karmela iz XVIII. st. Posebnu važnost za duhovni i kulturni život Bola ima osnivanje dominikanske zajednice 1462. g., te izgradnja samostana 1475. g. u kojem se danas čuvaju zbirke pretpovijesne i antičke pomorske arheologije, zbirka rimskog i ranohrvatskog graditeljstva i kiparstva, numizmatička zbirka i zbirka crkvenih predmeta. Muzej posjeduje i sliku Madone s Djetetom i svecima, rad venecijanskog slikara Tintoretta iz 1563. godine.
Milna je smještena na zapadnom dijelu otoka Brača, 18 km. udaljena od Supetra. Milna je jedno od najskladnijih ‘malih mista’ baroknog urbanizma na dalmatinskoj obali i najbolja prirodna luka na otoku Braču u kojoj je još za vrijeme gradnje Dioklecijanove palače u Splitu carevo brodovlje nalazilo sigurnu luku.
Milna je osnovana u XVI. st., a razvila se oko kaštela obitelji Cerinić koja je podigla crkvicu sv. Marije. Milnom dominiraju reprezentativne dvokatnice milnarskih brodovlasnika i kapetana iz XVIII. i XIX. st. Njihovi jedrenjaci plovili su cijelim Mediteranom i dalekim oceanima. Sredinim XIX. st. u milnarskim brodogradilištima sagrađeno je čak 16 jedrenjaka. Karakteristični dalmatinski brod bracera (koja je ime dobila po talijanskom nazivu otoka Brača, Brazza), svoj prototip je dobila upravo u Milni. U uvali Osibova nalazi se stara gotička i nova crkva sv. Josipa.
Uvala u kojoj je smještena Milna račva se u dva rukava, Žalo i Panteru. Danas se na tom prostoru nalazi marina s više privezišta, moderno opremljena za siguran boravak i servis nautičarima iz cijelog svijeta. Kristalno čisto more, domaća zdrava hrana, idealni uvjeti za ronjenje, jedrenje, ribolov, česta i brza povezanos sa kopnom, osnovni su razlog za dolazak u ovo prekrasno mediteransko mjesto. Ljepote obližnje luke Bobovišća, sela Ložišća i Podhume, okolnih plaža i skrovitih uvala u sjeni borova dodatna su garancija nezaboravnog odmora daleko od buke i stresa modernog života.
Sa svojih 3500 stanovnika Supetar je najveće naselje na otoku Braču. Supetar je smješten na sjevernoj strani otoka Brača, u uvali Sv. Petra po kojoj je i dobio ime, Supetar se danas ubraja među glavna turistička središta Dalmacije. Supetar je trajektnom linijom povezan s gradom Splitom, administrativnim, kulturnim i prometnim cetrom Dalmacije.
U Supetru se nalazi crkva Marijina Navještenja iz XVIII. st. sa zvonikom i Crkvenim muzejem. Pored crkve su ranokršćanski mozaici iz 6. st. Sadašnja crkva izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike posvećene sv. Petru, kojoj dugujemo ime današnjeg Supetra. Supetarskom valom dominira bijela kupola neobizantskog Mauzoleja obitelji Petrinović, koja se nalazi na groblju pored crkvice sv. Nikole. Uz nju se nalaze i dva ranokršćanska sarkofaga, a ispod groblja su ostacu rimske 'villae rusricae'. Iznad Supetra nalazi se jedna od sveukupno 19 sačuvanih ranoromaničkih crkvica na otoku Braču, crkva sv. Luke iz XI. st. Crkvica je poznata po najstarijem sačuvanom prikazu broda u Dalmaciji, koji je ugraviran na zidu u unutrašnjosti crkve. Uokolo Supetra, najčešće u maslinicima i vinogradima, ali i drugdje na otoku Braču, uočit ćete brojne kamene poljske kućice okruglog tlocrta s kupolastim krovom. Pretpostavlja se da su upravo tako izgledale prve nastambe pretpovijesnog čovjeka.
Prekrasnim prirodnim okružjem, nebrojenim plažama i uvalama u okolici, kvalitetnim smještajem u privatnim apartmanima i vilama, bogatom i raznovrsnom ugostiteljskom ponudom, zabavnim programima te mogućnostima za sport i rekreaciju (nogomet, tenis, ronjenje), Supetar zadovoljava visoke standarde bračkog turizma. Iz Supetra se organiziraju se izleti na okolne otoke Hvar i Vis. Zbog odlične prometne povezanosti sa obližnjim Splitom, posjetitelji mogu istražiti bogatu i slavnu povijest obližnjih dalmatinskih gradova, poput Trogira, Solina, Omiša, Šibenika ili posjetiti neke od prirodnih znamenitosti Dalmacije, kao npr. rijeku Cetinu, planinu Biokovo i rijeku Krku.
Postira su maleno mjesto smješteno na sjevernoj strani otoka Brača, između Splitske i Pučišća. Među kamenim kućama nekadašnjih bračkih veleposjednika u luci, ističe se kaštel Lazarić, renesansnog zabata, proviđen humanističkim citatima religioznog sadržaja. U Postirima se rodio veliki hrvatski pjesnik Vladimir Nazor (1876. – 1949.).
Župna crkva sv. Ivana Krstitelja građena je sredinom XVI. St., barokizirana s masivnom apsidom proviđenom puškarnicama, a preoblikovana 1873. godine. Tradicionalna kulturno-zabavna manifestacija Postirsko ljeto obuhvaća i svetkovine sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika župe (24. lipnja), Gospe Karmelske (16. srpnja) i Velike Gospe (15. kolovoza).
Pučišća su naselje i luka na sjevernoj obali otoka Brača. Mjesto je poznato po kamenoklesarskoj tradiciji, a kamen iz obližnjih kamenoloma ugrađen je u zdanje Bijele kuće u Washingtonu. Duboka uvala u kojoj su se smjestila Pučišća račva se u dvije manje: Pučiški dolac i Stipanska luka. Veliki kamenolom Veselje, koji se načazi sjeveroistočno od Pučišća bio je tijekom cijele povijesti Pučišća najvažniji izvor prihoda mjesta. Kontinuitet kamenoklesarske tradicije osigurava danas izvrsno organizirana Kamenoklesarska škola. U Pučišćima je za vrijeme srednjeg vijeka sagrađeno čak 13 kula. Stoga su Pučišća nazivali i ‘Luka kula’, od kojih su najvrijednije spomenuta Žuvetićeva, Akvilina i kaštel obitelji Dešković.
Sumartin je slikovito mjesto smješteno u jednoj od uvala jugoistočne strane otoka Brača. Danas Sumartin, sa 618 stanovnika, zbog svoje trajektne luke, uz Supetar i Bol predstavlja vrata otoka Brača. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i turizam.
Sutivan je mala otočka općina smještena na sjeverozapadnom bračkom primorju, upravo sučelice Splitu. Od Splita je udaljen 13 kilometara s kojim ima neprekinute veze sve od njegova nastanka. Danas je Sutivan malo pitomo mjesto mediteranskog ugođaja s lijepim pošumljenim plažama i šetnicom koja se proteže od Lučice do uvala Likve, Prbuje, Stinive, Stipanske, Male Tihe i Vičje luke. Svake se godine u srpnju u Sutivanu održava svjetski poznati Festival ekstremnih sportova, ‘Vanka regule’, turniri u nogometu i boćanju. Posebna valja naglasiti Park prirode Sutivan, izvanredno izletište i mjesto pogodno za odmor i zabavu mladih i onih starijih.
Iz razdoblja ranog srednjeg vijeka, kada na otok dolaze Neretljani i Hrvati djeluje na otoku više samostana, a sačuvane su i mnoge crkvice koje se danas mogu vidjeti razbacane po unutrašnjosti otoka. Društveni razvitak i kultura bračkog stanovništva ogledaju se u Bračkom statutu koji je organizirao život stanovništva od 13. do 18. stoljeća.
Razvijena kultura stanovanja na Braču vidljiva je na palačama bračkog plemstva, kao i na skromnoj arhitekturi bračkih pomorca, težaka i ribara. Ne samo pojedine stambene građevine, nego i cijela naselja koja se od 16. stoljeća oblikuju na obalama otoka, ukazuju na razvijeni stupanj urbanističke i općenito kulturne svijesti otočkog stanovništva. Treba spomenuti i poznatu Pustinju Blaca koja je jedan od mogućih hrvatskih kandidata za uvrštenje u UNESCO spomeničku baštinu, kao i Zmajevu ili Dragonjinu spilju.
Renesansna kultura i umjetnost cvali su na otoku kao i na cijelom dalmatinskom primorju. Ostavili su svjedočanstva u crkvama, crkvicama i palačama, kao i u skulpturama i reljefima po brojnim otočkim crkvama. Brački su kamenolomi privukli slavne renesansne graditelje i kipare koji su djelovali u Dalmaciji, poput Jurja Dalmatinca, Andrije Alešija i Nikole Firentinca, pa se njihova djela nalaze po cijelom otoku.
U doba buđenja nacionalne svijesti u drugoj polovici 19. stoljeća, centri kulture i književnosti postaju hrvatske čitaonice po bračkim gradićima. U žaru panslavenstva Selčani podižu 1911. godine prvi spomenik ruskom književniku Lavu Tolstoju.
Na Braču je djetinjstvo proveo i veliki hrvatski pjesnik Vladimir Nazor (1876.-1949.). Povijesno-kulturni spomenici Brača nalaze se u Zavičajnom muzeju otoka Brača u Škripu, a djela bračkih umjetnika i onih koji su djelovali na otoku u Galeriji "Branislav Dešković" u Bolu. Od velikog značenja za poznavanje prošlosti otoka su i redovita izdanja Bračkog zbornika.
