je turističko i kulturno središte Konavala, najjužnije regije Hrvatske. Ostaci antičkih građevina, renesansne palače i ljetnikovci čine većinu jezgre Cavtata, u antici znanog kao Epidaurum. Posjetite kuću Vlaha Bukovca, poznatog slikara, u čijoj kući je pohranjena zbirka njegovih slika i umjetnina. Grad prelijepih plaža i luksuznih hotela u sprezi s tradicionalnim životom i sačuvanim običajima čeka na vas. Nakon što ste upoznali Cavtat, krenite na izlete u Dubrovnik, na Mljet i Elafitske otoke.
Cavtat je najveća i jedina urbana jezgra u Konavlima građena planski. Smješten je na poluotoku Rat, koji zajedno sa poluotokom Sustjepan zatvara dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu. U njegovoj skladnoj arhitekturi lako je nazrijeti stoljetnu prirodnu, duhovnu i materijalnu pripadnost Dubrovačkoj Republici.
Cavtat, anitčki Epidaurus bio je značajna rimska kolonija na ovim prostorima, koja prodorom Slavena i Avara u ove krajeve nakon pada Zapadnorimskog carstva propada, a njegovi stanovnici izbjegnu u susjednu naseobinu Laus Rave Ragusu, iz koje nastaje Dubrovnik. U povijesnim izvorima Cavtat se spominje i imenom Ragusa Vecchia, što jasno govori o vezi ovih dvaju gradova. Za vrijeme Dubrovačke republike, Cavtat je, nakon Dubrovnika bio drugo važno lučko, trgovačko i upravno mjesto Republike.
Rijetka su mjesta poput Cavtata koja na tako malom prostoru pružaju posjetitelju tako mnogo. Prirodne ljepote, bogato kulturno i povijesno nasljeđe, te ostali standardi turističke ponude usklađeni sa zahtjevima današnjih turista, čine ga jednom od najatraktivnijih destinacija na Jadranu.
Naslonjen na magični Dubrovnik i prelijepe Konavle u kojima još i danas možete osluhnuti duh minulih vremena i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka, Cavtat čine idealnim mjestom za odmor, gdje svatko može pronaći ono što želi: uživati u miru skrovitih uvala i dugih šetnji uz more ili provoditi aktivan odmor uz brojne sportsko-rekreacijske, zabavne i kulturne programe koji se nude.
Na mjestu današnjeg Cavtata nalazila se Grčka kolonija Epidaurum koja 228. godine prije Krista dolazi pod vlast Rimljana koji tu osnivaju svoju koloniju Epidaurus. Ondašnji stanovnici Cavtata napuštaju mjesto povlačeći se pred najezdom Slavena 614. godine na stare ilirske gradine u današnjoj Župi Dubrovačkoj, te podno padina brda Srđ u vjerovatno već postojeću utvrdu, kaštel. Tu osnivaju naselje kasnije iskrivljenog latinskog naziva Ragusa, iz čijeg nukleusa je nastao današnji Dubrovnik.
Slavenski Cavtat je nakon toga pripao Travunji, a 1426. godine, od vojvode Radosava Pavlovića ga otkupljuje Dubrovačka Republika, te tada Cavtat postaje drugi centar Republike i ima važnu ulogu u društvenom životu.
Padom Dubrovačke Republike 1807. godine, Konavle kratko prelaze pod francusku upravu, a zatim dolaze pod vlast Austro-Ugarske Monarhije, pod kojom ostaju sve do njena raspada 1918. godine i do osnivanja Kraljevine Jugoslavije. Nakon II svjetskog rata Konavle su unutar granica SR Hrvatske, sastavni dio Socijalističke Jugoslavije, a danas, nakon proživljene agresije u Domovinskom ratu (1991.-1995. godine), uživaju plodove samostalnosti Republike Hrvatske.
Konavle, najjužnija hrvatska regija, zauzimaju površinu od 209 km2 u kojima u 33 manja i veća naselja danas živi 9.500 stanovnika. Iako relativno malen prostor, u Konavlima se jasno razaznaju tri potpuno različita dijela: obalni krški pojas, središnji dio polje, te brdski dio. Sjevernim brdskim dijelom koji graniči sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom dominiraju masivi Snježnice (1.234 m) i Bjelotine. Središnji dio Konavala je plodno Konavosko polje, koje se pruža u dužini od 35 i širini od 12 km, u čijem se srednjem dijelu slijevaju vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice. Obalnim pojasom Konavala u centralnom dijelu dominira okomita strma obala konavoskih stijena, na koju se prema jugu nadovezuje poluotok Molunat sa svojim uvalama i poluotok Prevlaka na samom ulazu u Bokokotorski zaljev, a na zapadu Župski zaljev s prelijepim cavtatskim uvalama, poluotocima i otočićima.
Gotovo trećina površine Konavala pokrivena je šumama: u obalnom krškom dijelu prevladavaju niske šume makije, borova i čempresa, dok u sjevernom brdskom dijelu pored čempresa i makije susrećemo i i hrastove i grabove šume.
Generalna odrednica klime u Konavlima je mediteranska: blage zime, jeseni tople i kišnije od proljeća, ljeta suha i vruća, a glavni vjetrovi jugo, bura i maestral.
Gastronomska i enološka ponuda Konavala sastavni je dio ukupne turističke ponude, ugođaja i atmosfere jedinstvenog konavoskog podneblja.
Cavtatski restorani i konobe svoju gastronomsku ponudu baziraju na dalmatinskoj i mediteranskoj kuhinji: ribi, povrću i maslinovu ulju, te propituju i prate moderne gatronomske trendove. Unutrašnjost Konavala u brojnim konobama i seoskim domaćinstvima u jedinstvenom ugođaju starih konavoskih kuća nude domaću i zdravu hranu pripremljenu na tradicionalan način. Različita mesna, pa čak i riblja jela pripremljena ispod peke, domaći pršut i sir iz ulja, zelena menestra i druga domaća jela samo su izvrsna nadopuna dalmatinskoj ribljoj kuhinji i pružaju mogućnost oprečnih izbora, ali uvijek s jednakim užitkom.
Naravno da dobra hrana traži i dobro vino. Konavle koje među svojim odrednicama nose i onu vinorodnog kraja, imaju i primjerenu proizvodnju kvalitetnih i autohtonih vina. Pored svjetski poznatih vrsta kao što su merlot i cabernet sauvignon, uzgajaju se i brojne lokalne i autohtone vrste kao što su plavac mali, kadarun, dalmatinka i druge. Među svima njima posebno mjesto pripada autohtonoj domaćoj sorti malvasija dubrovačka bijela, koja je gotovo bila uništena i čijem se očuvanju i obnovi pridaje posebna važnost. Brojni konavoski vinari, prateći svjetske trendove, proizvode autentična vina koja se izvrsno slažu s domaćim gastronomskim specijalitetima.
Rodna kuća Vlaha Bukovca, jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva, ponovno je otvorena za javnost nakon temeljite obnove. Spomenička obilježja Kuće Bukovac nisu samo njena arhitektura, vrtni prostor i smještaj u staroj cavtatskoj gradskoj jezgri, već nadasve nasljeđe imena velikog hrvastkog slikara. Po svojoj prostornoj organizaciji Kuća Bukovac tipična je građanska kuća 19. stoljeća, kamena dvokatnica s ulaznim dvorištem – kortom i prostranim stražnjim vrtom. Posebnu zanimljivost čine novootkriveni i po prvi put u cijelosti prezentirani zidni oslici koji prekrivaju zidove starog, istočnog dijela kuće, a radio ih je mladi Bukovac prije odlaska na školovanje u Pariz. U nekadašnjem dnevnom boravku - tinelu i slikarevom ateljeu izloženo je tridesetak najreprezentativnijih djela iz Bukovčeve ostavštine, a također izložen je i dio zbirke namještaja, uporabnih predmeta i osobnih stvari iz Bukovčeva vremena.
Mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić (kipar Ivan Meštrović 1883. – 1962.), na groblju Sv. Roka u Cavtatu, sagrađen je 1921. godine na mjestu kapelice Sv. Roka iz XV stoljeća, po želji oporučiteljice Marije Račić. Čitav mauzolej, od ulaza na kojem se nalaze dvije karijatide, preko svoda prekrivenog glavama anđela, poda na kojem se nalazi biblijska povijest koju simboliziraju četiri evanđelista, glavnog oltara i pobočnih lađa, pun je simbolike koja predstavljatri osnovne etape ljudske sudbine: rađanja, života i smrti. Na zvonu salivenom također po Meštrovićevom nacrtu upisana je njegova prekrasna misao: "Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan".
Zavičajni muzej Konavala osnovan je 1974. godine. U zgradi nekadašnje seoske blagajne, smještene na središnjem čilipskom trgu, prikupljen je i izložen etnološki fundus Konavala, prezentiran u prostoru tipične konavoske kuće. Etnološka zbirka danas sadrži oko 500 eksponata među kojima su izložene najkvalitetnije ženske i muške narodne nošnje, vezenine i ostalo tekstilno rukotvorstvo, nakit, oružje, glazbala te nešto uporabnih predmeta.
Tvrđava Sokol ili Soko Grad, najveća je i po smještaju u brdskom prijevoju prema Bosanskom zaleđu izuzetno važna utvrda iz vremena Dubrovačke Republike. Izgrađena je na lokaciji Ilirske i Rimske fortifikacije, o čemu svjedoče ostaci keramike i rimske cigle u njenim zidinama. Svojim oblikom prilagođena je prirodnoj stijeni na kojoj je izgrađena, a bojom kamena srasla u okoliš. Sa Soko Grada ispod kojeg se nalazi i memorijalna i grobišna crkva Gospe od Sokola, pruža se jedinstven i najcjelovitiji pogled na čitave Konavle.
Na rijeci Ljutoj u Konavlima izgrađen je sustav mlinica i stupa koji se sastojao od osam mlinica za brašno, dvije mlinice za ulje i tri stupe. Kada je Duborvačka republika kupila Konavle na rijeci su u gornjem toku zatečena četiri mlina. Nakon 1550. godine izgrađen je cjelokupni sustav «donji mlinovi», koji se očuvao i do danas.
Identitet ljudi i prostora kroz povijest bio je iskazivan i kroz narodne nošnje. Konavoska narodna nošnja, posebice ženska, zbog svoje ljepote, elegancije i estetike u sebi na poseban način utjelovljuje stoljetnu kulturu življenja ovdašnjih ljudi te je do današnjih dana ostala možda i najljepši reprezent hrvatskog folklornog blaga.
Na jedinstven način, skladom prirodnih materijala od kojih je izrađena, ukrasnih elemenata konavoskog veza, nakita i pojedinih dijelova odjeće, daje i inače lijepim Konavokama posebnu eleganciju kroz čitav život, od djevojaštva do starosti. Iako u osnovnim elementima jednaka (ukrasi prsa i orukavlja, naglašen struk, duljina do gležnja, pokrivalo za glavu), konavoska nošnja je kroz detalje progovarala o imovnom, a posebno socijalnom statusu žene (djevojka, udana žena, udovica i sl.).
Konavoski vez je osnovni dekorativni element ženske nošnje koji se vezao na poprsnicama i orukavlju. Originalno je vezen svilenim koncem, koji se dobivao od dudova svilca koji se posebno brižno i pažljivo uzgajao u svakoj konavoskoj kući i bojao prirodnim bojama. Strogo simetrični geometrijski motivi u bezbroj oblika najčešće su rađeni u crvenoj, crnoj i tamnozelenoj boji sa zlatnožutim obrubima.
Zbog svoje ljepote i izrazite prilagodljivosti, konavoski se vez danas aplicira na brojne uporabne predmete (stolnjake, ženske torbice, ukrasne elemente za svečane haljine, podmetače, jastuke, etuije za naočale, uokvirene slike konavoskog veza i dr.), održavajući na taj način tradiciju rukotvorstva živom, ali i promovirajući na najbolji način Konavle širom svijeta.
Cavtatsko ljeto, kulturno je zabavna manifestacija, koja se svake godine održava u periodu od kraja lipnja do početka rujna, nudeći raznovrsne kulturne i zabavne programe. U sklopu Cavtatskog ljeta, uglavnom na cavtatskim ljetnim pozornicama na otvorenom, održavaju se brojne priredbe i koncerti: koncerti ozbiljne glazbe, koncerti klapa, folkolorne priredbe, nastupi plesnih skupina, uličnih zabavljača i drugo. Svi programi su besplatni za posjetitelje.
Epidaurus Festival, mladi glazbeni je festival, po prvi put održan 2007. godine, koji u sebi uključuje i druge umjetničke sadržaje (dramske, literarne, edukativne, folklorne). Pokrenula ga je i vodi dubrovačka pijanistica cavtatskih korijena Ivana Marija Vidović, sa željom da Cavtat obogati vrhuskim umjetničkim sadržajima. Festival nudi brojne koncerte međunarodno poznatih umjetnika, kao i nastupe mladih umjetnika, kojima se kroz posebnu sekciju festivala "Mladi talenti" daje prostor i poticaj za daljnji napredak u karijeri.
Festival "Glazba i Riječ" nastao je početkom 2007. godine kao projekt neprofitne umjetničke udruge "Konavle Art". Festival je poseban po tome što se festivalske izvedbe održavaju na širem području Konavala (Cavtat, Čilipi, Močići, Pridvorje, Gruda, Molunat, Prevlaka), čineći tako vrhunska umjetnička ostvarenja dostupnima najširoj publici. Za vrijeme trajanja festivala Konavoska mjesta pretvaraju se u pozornice, a Konavljani i njihovi gosti imaju priliku uživati u besplatnim predstavama i koncertima, u ambijentalnim prostorima crkava, domova kulture, ljetnim terasama i trgovima.
Susret klapa «Na me pogled tvoj obrati», održava se u Cavtatu od 2000. godine. Susret se održava uvijek prvog vikenda u rujnu, i okuplja 12 klapa, prvenstveno sa dubrovačkog područja, te nekoliko vrhunskih klapa iz ostalih dijelova Hrvatske. Drugi dan susreta po tradiciji namjenjen je samostalnom koncertu neke od gostujućih klapa na ljetnoj klapskoj pozornici, skalinima ispred crkve sv. Nikole.
Cavtatske karnevalske tradicije stare su preko 100 godina. Danas karnevalske tradicije čuva Karnevalska udruga "Dominali", organizirajući "Karnevalske dane Cavtata" tijekom pokladnog razdoblja, njegujući pri tom stare tradicijske običaje, te Cavtatski ljetni karneval, koji se uvijek održava dvodnevno, posljednjeg vikenda u srpnju. Ljetni karneval uvijek nudi ležernu zabavu uz nastupe nekoliko glazbenih skupina, te brojne ulične zabavljače, žonglere, performere, pretvarajući tako čitavu cavtatsku rivu u veliku pozornicu, na kojoj svatko može pronaći zabavu za sebe.
