Konavle, najjužnija hrvatska regija, zauzimaju površinu od 209 km2 u kojima u 33 manja i veća naselja danas živi 9.500 stanovnika. Iako relativno malen prostor, u Konavlima se jasno razaznaju tri potpuno različita dijela: obalni krški pojas, središnji dio polje, te brdski dio. Sjevernim brdskim dijelom koji graniči sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom dominiraju masivi Snježnice (1.234 m) i Bjelotine. Središnji dio Konavala je plodno Konavosko polje, koje se pruža u dužini od 35 i širini od 12 km, u čijem se srednjem dijelu slijevaju vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice. Obalnim pojasom Konavala u centralnom dijelu dominira okomita strma obala konavoskih stijena, na koju se prema jugu nadovezuje poluotok Molunat sa svojim uvalama i poluotok Prevlaka na samom ulazu u Bokokotorski zaljev, a na zapadu Župski zaljev s prelijepim cavtatskim uvalama, poluotocima i otočićima.
Gotovo trećina površine Konavala pokrivena je šumama: u obalnom krškom dijelu prevladavaju niske šume makije, borova i čempresa, dok u sjevernom brdskom dijelu pored čempresa i makije susrećemo i i hrastove i grabove šume.
Generalna odrednica klime u Konavlima je mediteranska: blage zime, jeseni tople i kišnije od proljeća, ljeta suha i vruća, a glavni vjetrovi jugo, bura i maestral.