Grad Delnice pokriva središnji prostor goranske visoravni. Okosnicu naseljenog prostora, uz same Delnice, čine Brod na Kupi smješten u kanjonu rijeke Kupe i Crni Lug koji se nalazi na obroncima dragomaljskog sklopa i risnjačkog masiva. Mjesta se prožimaju svojim različitostima i kulturalnom te geografskom povezanošću čineći jedinstvenu ravnotežu između Kupske doline i više crnoluške – risnjačke zone, slikovito nazvane Delničkim trolistom. Prema popisu iz 2001., na području grada obitava 6262 stanovnika.
Provedite nekoliko dana u idiličnom okruženju zime u Gorskom kotaru. Toplina živopisnih mjesta i njihovih žitelja zagolicat će vam dušu, a gostoljubivost domaćina naći će put do vašeg srca. Kušajte bogatstvo tradicionalne kuhinje u goranskim restoranima!
Istražite mogućnosti rekreacije u zimskom periodu: možete se klizati u Ledenoj dvorani Delnice, skijati na Planinskom centru Petehovac, kupati u bazenu i sanjkati pod bakljama.
Sveobuhvatno područje Grada, nalazi se na visoravni prosječne visine od 700 do 900m koju okružuju brda i iznad 1500m nadmorske visine. Najniža područja mjere visinu od 210 (Kupska dolina), a najviša 1528 metara (Nacionalni park Risnjak). Iako ta prirodna osobitost upućuje na izrazitu raznolikost područja; reljef je izrazito kontinentalnog karaktera, a klima planinska.
Pogled na DelniceZime su duge i oštre: u prosjeku traju 106 dana, obiluju snježnim oborinama i temperaturama koje dosežu -8 ºC. Ljeta su kratka i svježa s temperaturom zraka koja rijetko prelazi 25 ºC. Mnogo je vlage te ne izostaju pojave magle i mraza, a godišnje (u prosjeku) padne 2079 l/m² kiše.
Vapnenačko-dolomitska podloga stijena pogoduje rastu tzv. „zelenog krša“ odnosno vegetacije plitkog korijenja. Cijeli je kraj bogat šumama bukve, smreke i jele te područjima na kojima rastu šumsko voće i gljive. Obitavaju ga srne, medvjedi i vukovi te mnogobrojni glodavci i razne vrste ptica i kukaca.
Bogatstvo i ljepota Grada, najviše se očituju u netaknutoj prirodi koja ga okružuje i njegov je neizostavni dio. Kako bi se sačuvala, mnoga su područja zaštićena.
Hajdova hiža, Drgomalj, najveća je pećina Gorskog kotara, dostupna samo speleolozima zbog teškog pristupa. Njena ulazna dvorana, dužine 85m, širine 27m i visine oko 16m, spada u najveće podzemne prostore otkrivene u našem kršu. Splet kanala i pukotina, dug je oko 900m.
Park šumu Golubinjak u obližnjem mjestu Lokve čine stabla bukve, jele i smreke s pojedinim vrlo visokim (preko 35m) i debelim stablima na podlozi gromadnog vapnenca, koja daju ovom predjelu i svojstva osobitog rezervata šumske vegetacije.
Zaštićena područja su Nacionalni park Risnjak, Park-šuma Japlenški vrh, Dolina leptira (Kupska dolina).
Na području gornjeg toka Kupe (oko 20km), prema istraživanjima, živi oko 500 vrsta različitih leptira iako ni taj broj nije konačan. Na ovom se prostoru nalazi 108 vrsta danjih leptira što čini oko 60% hrvatske faune leptira. Mnoge su vrste zaštićene zakonom, a zabilježene su i dvije nove, endemske podvrste, što je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj jer je geografska izoliranost populacija leptira u spomenutom području uzrokovala evolucijske procese koji su doveli do stvaranja istih.
Skijalište i planinski centar Petehovac nalazi se na istoimenom vrhu iznad Delnica na visini od 1050m/n. Udaljenost od centra Delnica iznosi oko 3 kilometra. Skijalište nudi noćno skijanje svaki dan i to u terminu između 18 i 20:30 sati.
Najstariji povijesni zapisi o Delnicama vezani su uz obitelj Frankopan, njenu organizaciju vlasti i uprave i prema Gorskom kotaru. Delnice se prvi puta spominju u sudskoj ispravi Sabora 24. veljače 1482. godine, izdanoj zagrebačkim trgovcima, u kojoj su govorili da nisu dužni plaćati, u ono vrijeme tridesetnicu preko čijih posjeda putuju.
Prvo delničko naselje bilo je potpuno čakavsko, smješteno nešto južnije od sadašnjeg lokaliteta u Lučicama. Učestali turski napadi imali su za posljedicu pljačku i spaljivanje goranskih naselja, gdje stradaju i Delnice.
Nakon izbivanja sa svojih ognjišta, početkom 17. stoljeća obitelj Zrinski naseljava Delnice pučanstvom iz svojih pokupskih imanja Čabra, Broda i Gerova. Zajedno sa njima vraćaju se iz Kranjske potomci starih Delničana. Započinje gradnja novih Delnica ali na drugom mjestu, niže, uz cestu prema Brodu na Kupi, čime se stvaraju osnovni uvjeti za promet roba. U stoljeću obnove osnovana je katolička župa. Nove obitelji donijele su u taj, od starine čakavski kraj, kajkavsko narječje koje od tada čini južnu granicu kajkavskog narječja. Plodna goranska polja uz oživljavanje prometa postupno daju život Delnicama i Gorskom Kotaru. Pučanstvo, nešto kasnije nalazi zaradu u preradi drva.
Obnova Delnica i cijelog Gorskog kotara zaustavljena je nakon neuspjele urote Zrinskih - Frankopana 1670. Vojska generala J. Herbersteina opljačkala je Gorski kotar, a veliki posjedi Zrinskih dolaze pod upravu Beča. Izgradnja prometnice Karlovac - Bakar - Rijeka, popularne “Karoline” zaobišla je Delnice i ponovo izazvala iseljavanje ljudi. Tek izgradnjom “Lujzijane”, prometnice koja je završena 1811., Delnice ponovno postaju središte ove regije. Intenzivira sa prerada drva, poljodjelstvo i stočarstvo, širi se sitno poduzetništvo, a od druge polovice 19. stoljeća javlja se delnička nošnja.
Riječka željeznica postupno je vračala život Gorskom kotaru. Dio pučanstva od 1873. nalazi zaposlenje na njenoj trasi od Ogulina do Rijeke. Oživljava poljodjelstvo, stočarstvo i prerada drva. Prva škola u Delnicama utemeljena je 1836. Riječka željeznica nije mogla bitno promijeniti težak život Delničanima pa oni u ovo stoljeće ulaze s nimalo lakim životnim prilikama.
Grad Delnice je danas sastavni dio Primorsko goranske županije kojoj osnovu gospodarstva čini šumarstvo i drvna industrija. Proizvodnja i prerada drva, ugostiteljstvo, trgovina, turizam i sve intenzivniji razvoj poduzetništva čine osnovu gospodarenja i pravce daljnjeg razvitka.
Kuća - Rački izgrađena u 17.st., spomenik je kulture koji govori o etno i graditeljskoj baštini ovog područja. Njena se starost procjenjuje na 200 do 300 godina. Nalazi se u Supilovoj ulici u Delnicama i najstarija je kuća goranskog kraja. Raspored prostorija i veličina ovakvih kuća, bila je izvanredno prilagođena prirodnim uvjetima ovoga kraja jer se cijelo gospodarstvo nalazilo na jednom mjestu što je olakšavalo život u vrijeme dugih snježnih zima.
Etnozona Velika Lešnica obuhvaća područje istoimenog sela koje se smjestilo u zaleđu šumsko – planinskog sklopa Drgomalj. Ovo je naselje hrpnog tipa s centralnim prostorom i dominantnom pozicijom crkve što se nalazi uz rub naselja. Karakteriziraju ga stambene kuće i one gospodarske namjene, građene od drva s poluskošenim krovištima koja su donedavno bila pokrivena šindrom.
Crkva sv. Ivana Krstitelja je župna crkva koja se prvi put spominje u 17.st. Izgradio ju je delnički župnik Nikola Car u periodu od 1825. do 1829. godine. Jednostavna je trobrodna građevina sa zvonikom ispred ulaznog pročelja. Sadrži glavni i dva sporedna oltara u kasnobaroknim stilu.
Crva sv. Marije se nalazi u Velikoj Lešnici i jedna je od najstarijih sakralnih spomenika. Građevina je većih dimenzija s masivnim zvonikom na sjeveroistočnoj strani.
Kaštel Zrinski je dvorac iz 17.st. koji spada u spomenike kulture „prve kategorije“. Nalazi se u Brodu na Kupi.
Delnice kao i čitavi Gorski kotar, pružaju mogućnost seoskog turizma i aktivnog odmora: vožnja biciklom, planinarenje i alpinizam, pješačenje, lov, skijanje i skijaško trčanje, vožnja kanuom i rafting, logorovanje i orijentacijsko trčanje te gljivarenje.
S obzirom na duge zime, skijanje je najpopularniji sport. Čini se da su u ovom kraju napravljene prve skije u Hrvatskoj, a skijanje su u Delnice donijeli ročnici austrougarske vojske. Danas su uređene staze za alpsko i nordijsko skijanje na brdu Polane, a tu se nalazi i novouređena staza za skijaško trčanje (1500m). Na jugoistočnoj strani skijalište Petehovac sa skijaškom stazom dugom 350m.
Izgradnju skijaške skakaonice je pokrenuo Aleksandar Klaić 1932., a otvorena je 1936. kada je održano i prvo natjecanje u skijaškim skokovima. Izgrađena na padinama Japlenškog vrha, ovo je jedina skijaška skakaonica u Hrvatskoj. Ista je rekonstruirana 1948. i 1958. u svrhu produženja skakačke staze, a do nje je sagrađena i manja koja je služila za učenje i vježbu.
2004. je uslijedio početak nove rekonstrukcije i obnove skakaonice koja se nije koristila skoro tri desetljeća. 2006. je ponovno otvorena (sada 65m duga) i pokrenut je Kup Grada Delnica u skijaškim skokovima.
Nacionalni park Risnjak nalazi se u najšumovitijem dijelu Gorskog kotara. Od Jadranskog mora dijeli ga svega 15 kilometara sjevero-istočno od grada Rijeke. Vrh velikog Risnjaka nalazi se na 1528 m nadmorske visine i smatra se jednim od najljepših u Hrvatskoj. Glavni ulaz u Park smješten je pokraj Uprave NP Risnjak, gdje se također smjestio Pansion NP-a te prekrasno malo jezerce sa svojim stanovnicima patkama. Do planinarskog doma podno samog vrha, vodi nekoliko markiranih pješačkih staza, kao što su Leska, Horvatova staza itd. Kompleksna geološka građa masiva na ovom području razvila je raznovrsno bilje od kojih je najpoznatiji endem "runolist". Zbog nebrojenih, i još neotkrivenih, spilja, jama i vrtača Risnjak je pravi raj za speleologe i biologe. Risnjak nastanjuju i mnoge životinjske vrste od kojih je večina zaštićena. Pored sivog medvjeda i vuka, posebno se ističe ris po kojem je Risnjak vjerojatno i dobio ime. Risnjak je ujedno i stanište preko 60 vrsta ptica.
