Dugi otok je poznat po brojnim kulturno-povijesnim spomenicima.
Od sakralnih spomenika najvažnija je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Salima. U lapidariju crkve čuvaju se dva ulomka kamene plastike ukrašena troprutim pletenicama. Ta crkva porušena je 1465, te je podignuta veća. 1561 g.izmjenjeno joj je pročelje, tako da joj je ugrađen novi portal renesansnog oblika i škropionica na kojoj je označena spomenuta godina. Dvadeset godina kasnije 1581 g. srušeno joj je svetište da se dogradi prostrani trobrodni prostor sa sakristijom. Tada je dobila tlocrt latinskog križa.
Ostale crkve su Sv. Roko iz 1644.g. kapelica Male Gospe na ulazu u luku (punta Bluda) i Sv. Nikola.
Nadalje postoji i niz drugih koje pripadaju uglavnom predromaničkom razdoblju očuvanih samo u temeljima, kao što su Sv. Viktor na Citoriju, Sv. Ivan u Stivanjem polju i ranokršćanskom razdoblju: Crkvina ili Sv. Luka na položaju Čuh te ostaci manje crkve na brdu Koženjak.