Pećinski park Grabovača kod mjesta Perušić, između Gospića i Otočca sadrži neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, čak 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleološlih objekata u Hrvatskoj. Sastoji se od šest špilja i jedne jame od kojih su čak tri špilje na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode: Samograd, Medina špilja, Amidžina špilja, Velika Kozarica, Mala Kozarica, Tabakuša i Slipica-Jama/Japaga. Pećinski park "Grabovača" kao sklop čiste prirode nudi Vam čitav niz doživljaja i vrijednosti u ekološkom, znanstvenom, estetskom i edukativnom smislu.
Brdski masiv Velebita, jedan od najznatnijih u užem dinarskom području, proteže se, u dužinu otprilike 145 km, od Vratnika nad Senjom na sjeverozapadu do okuke Zrmanje na jugoistoku. Na površini približno 2 270 km2 razasut je splet bezbrojnih krševitih grebena i ponikva, kukova, gorskih hrptova, dolina i pretplaninskih vrhova, od kojih njih 130 u prosjeku premašuje nadmorsku visinu 1370 m. Oni u sjevernom dijelu Velebita dosežu visinu gotovo 1700 m (Mali Rajinac 1699 m), u srednjem dijelu više od 1600 m (Šatorina 1624 m, Ograđenik 1604 m, Ograđenica 1614 m), a u južnom i najvišem dijelu od 1700 do 1758 m (Babin vrh 1723 m, Vaganski vrh 1757 m, Segestin 1715 m, Malovan 1709 m, Sveto brdo 1751 m).
Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj. Velebitska degenija (Degenia velebitica), hrvatska gušarka (Arabis croatica), hrvatsko zvonce (Edraianthus graminofolius var. croaticus), riba oštrulja (Aulopyge hugeli), dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii) i vuk (Canis lupus) samo su neke od najpoznatijih endemskih i rijetkih vrsta parka prepunog različith kraških fenomena. Područje sjevernog Velebita proglašeno je nacionalnim parkom.