Karlovac se nalazi 55 km jugozapadno od Zagreba i smješten je na 112 m nadmorske visine. Današnje gradsko područje Karlovca zauzima površinu od 402 km2, a sa svojih cca. 60.000 stanovnika spada u srednje velike hrvatske gradove. Klima u Karlovcu je umjereno-kontinentalna sa vrućim ljetima i hladnim zimama sa snijegom.
Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733. godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) kroz Karlovac prolazi suvremena autocesta koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.
Grad je u Domovinskom ratu pretrpio veliku štetu, osobito na južnom dijelu, ali se isto tako potvrdio i kao pravi hrvatski štit. U spomen na to danas je na Turnju smješten Muzej Domovinskog rata gdje su u svrhu edukacije budućih naraštaja naših građana i turista koji prolaze kroz grad smješteni ratni eksponati, borbena vozila, tenkovi, topovi, te ostala ratna tehnika.
Posjetite nas i uživajte u zelenim dolinama karlovačke četiri rijeke, ili pak u bogatoj gastronomskoj ponudi naših restorana. Prošećite stoljetnim drvoredima našeg zelenog grada ili doživite vožnju starim fijakerom uz zvuke promenadnih koncerata. Svakako posjetite Stari grad Dubovac iz 13. stoljeća gdje je postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled na cijeli grad i okolicu. Novost na Starom gradu je sajam vlastelinstva Dubovac na kojem će Vam biti predstavljeni stari zanati, te oživljene stare igre i običaji uz posluživanje jela po starim receptima.
Dok razgledate stari dio grada, našu poznatu karlovačku "Zvijezdu", posjetite Gradski muzej, crkvu Presvetog Trojstva i Franjevački samostan s galerijom, gradsko kazalište Zorin dom ili neku od galerija slika. U Karlovcu ćete se zasigurno zadržati ako ste strastveni ljubitelj prirode i voda: dođite k nama u lov, ribolov ili uživajte u raftingu i kanuingu. Prošećite po svježem šumskom zraku poučnom stazom Kozjača ili zaigrajte paintball u šumama karlovačke okolice. U ljeti svakako posjetite tradicionalne Dane piva i osvježite se u Korani na Foginovom kupalištu u centru grada, ili pak krenite u istraživanje prirodnih ljepota i kulture karlovačke okolice.
Bilo da ste samo na proputovanju ili ste prepoznali Karlovac kao idealno mjesto za odmor i zabavu, pozivamo Vas da zajedno s nama 13. srpnja proslavite rođendan grada Karlovca!
Najstariji materijalni dokazi o ljudskom prisustvu na području današnjeg Karlovca sežu do 3500. god. pr. Krista. Neka karlovačka naselja od kojih se sastoji današnji grad Karlovac nastala su prije osnutka karlovačke tvrđave: Švarča i Gaza (13.st.), Dubovac i Banija (14.st.).
Karlovac je podignut u 16. st. u svrhu obrane od turskih osvajača kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde. Osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt (Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj). Početak gradnje karlovačke tvrđave koji se bilježi i kao rođendan grada je 13. srpanj 1579. godine. Izgrađen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te središnjim trgom vrhunac je tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Izgrađeni su bedemi i bastioni, palače i trgovi, vojni i sakralni objekti. Na središnjem gradskom trgu, danas Trgu bana Jelačića, nalazi se crkva Presvetog trojstva opremljena bogatim baroknim inventarom. Uz crkvu je i Franjevački samostan sa zbirkom umjetničkih djela samostanske i crkvene riznice. Karlovcem su u prošlosti harale epidemije kuge. Kada se grad oslobodio te strašne bolesti 1691 g. postavljen je i Kužni pil kao spomenik zahvalnosti.
Ograničena samouprava i ovisnost o vojnim propisima ometali su razvoj obrta i trgovine, te su građani tražili da se Karlovac proglasi slobodnim kraljevskim gradom. Car Josip II izdaje mu 1781. povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada s grbom. 18. i 19.stoljeće zlatno je doba trgovačkog Karlovca. Trgovački i obrtnički dio grada dobiva priliku koju s obzirom na smještaj na Kupi gdje se pretovaruje roba dovezena brodovima lađari i trgovci vrlo dobro iskorištavaju.
U 18. i 19.st. Karlovac postaje najvažnijim trgovačkim gradom između Jadrana i Podunavlja, grade se ceste Karolina, Lujzijana i Jozefina, a o važnosti Karlovca kao trgovačkog i prometnog središta svjedoči i Miljokaz sa oznakama udaljenosti tada važnih središta. Zgradu karlovačkog kazališta Zorin doma podiglo je prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora 1892. godine. Zorin dom je organizator gostovanja dramskih i glazbenih ansambala iz zemlje i inozemstva, a svojim baletnim i amaterskim glumačkim studijem upotpunjava program priredbi.
Današnja Radićeva ulica glavna je veza prema starim gradskim vratima tvrđave odnosno prema Turskim vratima uz koje je sačuvana i stražarnica. U Karlovcu je čitav niz osnovnih, srednjih i viših škola. Karlovačku Gimnaziju pohađao je i Nikola Tesla, Mirko Seljan, Stjepan i Antun Radić, Ivan Goran Kovačić i druge poznate osobe.
Iz razloga nepoznatih čovjeku priroda je predvidjela da se u gradu Karlovcu susretnu četiri rijeke, te spoje u jedno ljepotu, nepredvidivost i snagu. Najduža od njih rijeka Kupa izvire u nacionalnom parku Risnjak, između šumovitih brda i bujnih dolina, dolaskom u Karlovac u nju utiču Korana, Mrežnica (koja prvo utječe u Koranu) i Dobra te nas vodi sve do Siska gdje se spaja s rijekom Savom. Za rafting Kupa ima dovoljno vode samo u proljeće kada se otapa snijeg i nakon obilnih kiša. Najveća misterija je u pitanju zašto rijeka koja izvire samo 30-tak kilometara od Jadranskog mora teče u sasvim suprotnom smjeru (prema unutrašnjosti), kao niti jedna druga rijeka na svijetu?
Zatim tu je Mrežnica - lijepa, mlada, svježa i najzelenija zelena rijeka koju ste ikada vidjeli! Skriva svoje tajne u kanjonu, a bogata je slapovima i kaskadama na kojima se u najtoplijem kolovozu možete osvježiti. Pogodna je za kupanje jer je ljeti topla. Veslanje je pogodnije u kanuima ili kajacima, a rafting kod viših vodostaja u proljeće ili jesen, kada je brža. U Karlovcu se zelena boja Mrežnice stapa i utječe u veću sestru Koranu.
Dobra - idealna za navalu adrenalina i osjećaj snage prirode - snažna, moćna, brza, trebate je poštivati! Dobra ima nadzemni i podzemni tok, a teče između brda obraslih zelenim šumama. Ako želite saznati što je zapravo rafting, dođite na Dobru u travnju, kada se napuni obilnim kišama, i doživjet ćete najdivlju vožnju u životu!
Rijeka Korana nastaje kao nastavak Plitvičkih jezera. Kanjon rijeke Korane krije mnoštvo slapova od kojih su najljepši oni na gornjem toku rijeke. Dolaskom u Karlovac, teče kroz gotovo sam centar grada, gdje je vrlo pitoma i blaga i gdje je mnogo djece naučilo plivati, ali i družiti se uz razne igre na vodi.
Karlovački dani piva je pučka fešta koja se tradicionalno održava potkraj ljeta u gradu Karlovcu na livadi kraj rijeke Korane. Prvi put je održana 1984. godine i jedino ratne godine 1991. nije održavana.
Karlovački dani piva najveća su pivarska manifestacija u Hrvatskoj koju svake godine posjeti 150.000 ljubitelja piva. Dani piva nude bogat i raznolik program te naravno velik izbor različitih vrsta odličnog piva. U velikoj gastronomskoj ponudi koja upotpunjuje pivski doživljaj, izdvaja se već tradicionalni karlovački perec.
Kulturno zabavna manifestacja izrasla je u zaštitni znak grada Karlovca. Odlikuje se bogatim i raznolikim programom, životopisnim štandovima s rukotvorinama i tradicionalnom pivskom gastronomijom. Svake godine nudi pregršt zabavnih koncerata i različite vrste piva. Organiziran je i putnički prijevoz iz Zagreba posebnim vlakovima pod nazivom Pivo-express.