Početak zanatstva u Krapini vezan je uz XV. stoljeće, budući je Krapina dobila povelju «Slobodnog kraljevskog poveljnog trgovišta» sa svim povlasticama što su iz nje slijedile. Tijekom godina prvo su se razvili obrti poput kovača, gumbara, lončara, čižmara, mesara, pekara i drugih djelatnosti koji se 1837.g. udružuju u Veliki Krapinski Ceh, dok su se obrtnici s područja grada Krapine povezali sa obrtnicima iz okolnih općina i danas djeluju kao Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Uoči Prvog svjetskog rata Krapina ima tvornicu kože, namještaja, kalijevih peći, tiskaru, ciglanu, pilanu, a prva u Zagorju dobiva i vodovod te 1886. god. i željeznicu koja je povezuje sa Zagrebom.
Danas Krapina više nema velikih gospodarskih kapaciteta, kao što je to bilo u nedavnoj prošlosti te se razvijaju tvrtke sa manjim brojem zaposlenika. U krug velikih tvrtki pripada samo Kotka d.d. (proizvodnja muške konfekcije) te Jedinstvo d.d. proizvodnja kontejnera i metalnih konstrukcija i njihovih dijelova).
Na području Grada Krapine uglavnom se razvija mala privreda i obrtništvo među kojima je najviše zastupljeno graditeljstvo, zatim tiskarstvo, brojne trgovačko – ugostiteljske djelatnosti te špediterske djelatnosti, čijem je razvitku pridonijela blizina graničnog prijelaza. Budući da je to zahtijevao opseg i tijek roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom u 2005. god. u Krapini je ustrojena Carinarica Krapina što tvrtkama s područja Grada i županije olakšava poslovanje vezano za inozemstvo.
Grad Krapina je sve obrtnike koji se bave tkz. "starim zanatima" oslobodio plaćanja poreza na tvrtku, komunalne naknade i spomeničke rente s namjerom da se i kroz taj vid pomoći pomogne opstanku takovih zanata. Grad Krapina pomaže gospodarstvenicima i kroz sufinanciranje kamata na kredite.