Blaga mediteranska klima, povoljan geografski položaj te raznolikost prirodnih i kulturnih ljepota, još su mu u antici odredili naziv „zlatni otok“. Kulturološko nasljeđe priskrbilo mu je još jedan naziv- kolijevka hrvatske kulture, a početkom dvadesetog stoljeća prozvaše ga i „šestim kontinentom“.
Kroz otok prolazi 45. paralela, najduži mu je dio 38, a najširi oko 20 kilometara. Obala je duga oko 190 km. Najbliže udaljeno kopno je svega stotinjak metara gdje susjedni su otoci Cres, Goli i Rab; pripada mu i više otočića (najveći Plavnik ima 17 km, a manji Školjić samo 400 m obale); ima neobično raznolik reljef, penjući se od sjeverozapada prema jugoistoku- od slikovitih pitomih draga i uvala preko plodnih polja i gustih šuma sa submediternaskom vegetacijom, do predjela gologa krša i pravog planinskog krajolika. Na Krku su tri potoka i dva jezera.
Na najvišem planinskom vrhu, Obzovi (570 m), posjetitelj zaboravlja da se nalazi na otoku. Otok ima mediteransku klimu- topla ljeta i blage zime, hladni kopneni vjetar sa sjeveroistoka-buru i vlažni jugo, te ljetni ugodni zapadnjak-maestral.
Doslovno svi putovi vode na Krk: s kopna – preko Krčkog mosta; s mora- brodovima u luke ili lučice, te trajektima u pristanište Valbiska, iz zraka- avionom u zračnu luku Rijeka kod Omišlja.
Samo je 30 kilometara otok Krk udaljen od grada Rijeke- prometnog, poslovnog, trgovačkog, sveučilišnog i kulturnog središta Kvarnera. Bez obzira koji put odabrali, dolaskom na otok Krk, uvjerit ćete se da zlatni otok odlikuje jedinstvo raznolikosti- spoj sadašnjosti i prošlosti, suvremenosti i arhaičnosti, legende i stvarnosti.
Prvi podaci o naseljavanju vezuju otok uz ilirska plemena Japoda i Liburna, zatim uz Grke kada otok Krk pripada Elektridskim odnosno Apsirtidskim- danas- kvarnerskim otocima. Tragovi Rimljana vode do kraja stare ere i prvih stoljeća nove ere. Međutim već potkraj 6. stoljeća započinje naseljavanje Hrvata na otok koji postaju apsolutno većinsko stanovništvo.
Na otok Krk vrlo je rano stiglo kršćanstvo pa je već u 5. st. n. e. formirana i biskupija s centrom u gradu Krku i prvim poznatim biskupom Andrijom (680). Hrvati su se doseljavali u rodovima po kaštelima pa otud i danas otok ima četiri različita narječja.
Krajem 12 st. javljaju se iz tih rodova i čuveni knezovi Krčki-Frankopani. To je jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima- porijeklo vuku iz Vrbnika, a svoje su posjede širili i na kopnu: Trsat, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski ali i Otočac, Brinje itd. pa su Frankopani na vrhuncu svoje moći posjedovali teritorij jednak polovici današnje Hrvatske.
Otok Krk je pao Veneciji u ruke 1480. godine kao posljednji otok na Jadranu, kada je na prijevaru u venecijansko zarobljeništvo odveden knez Ivan Frankopan.
Nakon propasti hrvatskih knezova Frankopana, u 15.st., Krk mijenja mnoge vladare od Mlečana preko Francuza, Austro - Ugarske, Italije, Njemačke, Jugoslavije i konačno, nakon pet stoljeća, otok Krk je ponovo sastavni dio hrvatskog korpusa.
Tradicijski način života otočana vezan je uz more (ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja), poljoprivredu i stočarstvo posebice ovčarstvo, a to se uz ostale djelatnosti novijeg datuma, zadržalo na otoku do danas.
Život otoka Krka u povijesti i danas može se pratiti kroz simboliku broja sedam. U sedmom su stoljeću Hrvati naselili otok, sedmi po redu knez Frankopan, bio je posljednji krčki knez, otok se sedam puta uspješno obranio od gusara. Danas je sedam administrativnih jedinica: grad Krk i općine: Omišalj, Malinska, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj. Sedam je varijanti čakavskog narječja hrvatskog jezika. Sedam je načina običaja, plesova i narodnih nošnji.
Pučko glazbalo sopile prastari je puhački instrument, koji je i danas sastavni dio svih otočkih svečanosti, često vezanih uz crkvene blagdane i svece zaštitnike pojedinih mjesta. Bogatstvo otočnog folklora svake se godine predstavlja na ljetnom Festivalu krčkog folklora i Smotri sopaca otoka Krka. Također, poznati su koledarski običaji u karnevalskom razdoblju.
Grad Krk, već je legendarni slijepi Grk Homer u svome znamenitom spjevu spominjao Koureto, koji istraživači povezuju upravo sa stanovnicima otoka Krka. Krčka je katedrala, uz Frankopanski kaštel najpoznatiji gradski motiv. Ranokršćanska bazilika izgrađena je u 5. stoljeću na mjestu rimskih termi. Tijekom godina koje su dolazile, na katedrali su se ocrtavali razni stilovi, romanika, gotika, renesansa, barok pa sve do danas. Prvi se put u pisanim dokumentima spominje godine 1186., a posvećena je Uznesenju Marijinom.
Kaštel je nastajao postupno od više elemenata. On je danas četverokutna građevina, dugačka iznutra 27 m, a široka 17 m, dok mu je visina perimetralnih zidova 9 m. Na sjeveru, prema Kamplinu ima okruglu kulu. Na zapadnom kutu nalazi se četverokutna frankopanska sudnica, na istočnom prema moru četverokutna kula, a na zapadnom s druge strane stražarnica.
Naime, kršćanstvo je u grad stiglo rano, o čemu govore ilirski nadgrobni natpisi. U stari grad se ulazi kroz četvora vrata, a Krk se intenzivnije razvio izvan zidina tek u zadnjih nekoliko desetljeća. Te gradske zidine sa svojim vratima, podignute još u predrimsko doba i zadržane na istom mjestu do danas, makar uz mnoge pregradnje, određivale su unutarnji raspored grada.
Već od ranoga srednjega vijeka nalaze se u Krku tragovi ugostiteljstva, a prvi gosti bili su Česi. Od tada do danas Krk je s nizom novih hotela i autokampova postao vrlo jako središte poznato i u širim europskim razmjerima.
Grad Krk danas je administrativno, političko, gospodarsko i vjersko središte otoka Krka.
Malinska se nalazi u zapadnome dijelu otoka Krka, u području koje se zove Dubašnica. Naziv kraja potječe od duba ili hrasta, jer tu su bogate šume i pašnjaci uz ponešto oranica. Dubašnica je uglavnom bilo omišaljsko područje, već otprije 12. stoljeća, ali dio su držali i Krčani.
Malinska, kao središte Dubašnice, nekada otočna luka za izvoz drva, te omiljena turistička destinacija bečke aristokracije. Spominje se u 15. st. kao dobro sidrište na kojem su se brodovi sklanjali za vrijeme jačih vjetrova, osobito jakog juga. Dolaskom parobroda 1866. godine, Malinska od luke za izvoz drva, postaje klimatsko lječilište zahvaljujući blagoj klimi s oko 260 sunčanih dana godišnje. Danas je jedno od jačih otočnih turističkih odredišta, poznato po brojnim plažama i razvijenom hotelijerstvu, te obiteljskom turizmu.
Nedaleko Malinske smjestio se Porat, mirno mjesto u kojem je stanovništvo nekada živjelo od ribarstva, a danas je vodeću ulogu preuzeo turizam. Naziv mjesta dolazi od talijanske riječi porto što u prijevodu znači luka.
U Portu se nalazi samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša. U samom sklopu samostana postoji muzej sa sakralnom zbirkom te vrijednim eksponatima, svjedočanstvima narodnog života i običaja ovoga kraja. Uz već spomenuti samostan nalazi se crkva sv. Marije Magdalene.
Baška, Bašćansko područje na jugoistoku otoka je po nekim svojim zančajkama iznimno. Kada se od puntarske drage penjemo uzbrdo i na oko 330 m prelazimo obronke Treskavca, s najvišim vrhovima otoka (Obzova, oko 570 m) pa se sasvim iznenada i naglo nađemo pred bašćanskom kotlinom, ostajemo zatečeni, gotovo bez daha. Jer, nismo bili pripremljeni na baš takvu igru prirode, spoj planina i mora.
Upravo ovdje, oko 1100. godine nastaje krsni list Hrvata- Bašćanska ploča. Baška je prepoznatljiva i po jednoj od najvećih i najljepših šljunčanih plaža na Jadranu, dužine u polukrugu više od 1 800 metara. Prirodno fini pijesak posebice omogućuje neplivačima i djeci uživanje na plaži, jer se dubina mora postupno povećava.
Poput ostalih krčkih mjesta, i u starom dijelu ovoga su mjesta uske uličice, kuće blizu jedna drugoj tako da je ugođaj tipičan mediteranski.
Osim prekrasne plaže, Baška je zanimljiva po svojoj karakterističnoj arhitekturi, brojnim kulturnopovijesnim spomenicima te po okolnim izletničkim stazama. Baška je prepoznatljiva i po smještajnim objektima visoke razine, od hotela, kampova pa se do privatnih smještajnih kapaciteta.
Punat, smješten na istočnoj obali puntarske drage, duge više od tri i široke gotovo dva kilometra, smatra se jednim od mlađih krčkih naselja. No, stanovnici su ovdje u kontinuitetu od pretpovijesti. Prema legendi, tijekom rimskih vremena postojao je most preko uskog ulaza u Puntarsku dragu prema gradu Krku. Navodno su, prema različitim zapisima, stanovnike na području Punta naselili upravo knezovi Krčki, kako bi zaštitili prilaz mostu i Puntarskoj dragi.
U povijesnim zbivanjima na ovom prostoru, Punat je dijelio sudbinu ostalih otočnih mjesta, a stanovnici su se uz ratarstvo i stočarstvo bavili ribarenjem i brodogradnjom, te je tu 1906. godine osnovano austro-hrvatsko parobrodarsko društvo, čiji je prvi parobrod Frankopan održavao brodsku liniju mjesta s kopnom.
Danas je Punat jedno od najvećih hrvatskih nautičkih središta, i otočni centar maslinarstva. Govoriti o Puntu, a istodobno ne spomenuti i otočić Košljun, nezamislivo je. Jer, Punat i Košljun su vjekovima upućeni jedan na drugog, život fratara - franjevaca i Puntara međusobno je prožet.
Stoga svaki posjetitelj obvezno zaželi posjetiti Košljun, što i omogućuju „barkajoli“ koji stalo održavaju 10-minutnu vožnju od Punta do Košljuna i natrag. Iako je svega 750 metara udaljen od Punta i i vjekovno je vezan uz spomenuto mjesto, otočić Košljun katastarski pripada gradu Krku.
Opseg otočića bujne vegetacije nešto je veći od tisuću metara, površina mu je 68 tisuća metara četvornih, a najviša točka je 6 metara iznad razine mora. Na ovoj relativno maloj površini registrirano je 540 vrsta biljaka i gljiva ( gotovo polovica zabilježenih u cijeloj Velikoj Britaniji ). Na Košljunu se nalazi franjevački samostan u kojem su redovnici kroz stoljeća sačuvali brojne vrijednosti.
Njivice, nedaleko od Omišlja, uvijek su bile u sastavu omišaljskog kaštela, a danas Općine Omišalj. Vjerojatno je mjesto bilo naseljeno još u antičko vrijeme. Prvi put se u pisanim izvorima spominju 1474.godine u darovnici kneza Ivana sedmog Frankopana.
Proteklih je stoljeća to bilo malo krčko selo čiji su se stanovnici uglavnom bavili ribarstvom, maslinarstvom i stočarstvom, te iskorištavanjem šuma. Kuće uz samu obalu mora, brodići i ribarske mreže, „kašete“ pune riba, stoljećima su bili prepoznatljiva slika Njivica. Godine 1930. izgrađen je hotel Luka ( današnji Jadran ) i villa Dinka, što se smatra početkom turizma u Njivicama.
Njivice su danas turističko središte s modernom smještajnim kapacitetima, među kojima dominiraju hoteli, te autokamp kojeg štiti hladovina bjelogorice. Ovo turističko i ugostiteljsko mjesto danas je najmlađa župa na otoku. Nedaleko Njivica nalazi se Jezero, jedno od dvaju na otoku, nekada je bilo ribolovno područje, ali već niz desetljeća uređeno je kao izvorište pitke vode.
Omišalj je jedino naselje koje se u Riječkom zaljevu vidi sa svih strana. Na visini od 85 metara, na sjeverozapadnoj strani otoka Krka dominira gotovo tri kilometra dugim zaljevom. Takva pogodnost upala je u oči već pretpovijesnim stanovnicima, pa i život Omišlja traje već desecima tisuća godina. Sam Omišalj prvi se put spominje 1153 godine. Danas, kao jedno od najstarijih mjesta na otoku, Omišalj je važno glagoljaško i kulturno središte.
Zavojite kamene uličice stare gradske jezgre i zbijeni nizovi kuća čuvaju u sebi dragocjenu kulturnu i povijesnu baštinu. Dobar početak za upoznavanje s omišljankom baštinom nesumnjivo je mjesni Lapidarij, mala zbirka kamenih spomenika koja pruža cjelovit uvid u omišljansku povijest.
Osim bogate kulturno povijesne baštine, dio ponude čine i hoteli, depandanse, autokamp, privatni smještaj te restorani i konobe s bogatom gastronomskom ponudom.
Sačuvani stari običaj, važna proslava odvija se uoči katoličkog blagdana Velike Gospe „Stomorina“- ples mladića i djevojaka koji na gradskom trgu podižu „bandiru“ na vrhu koje se nalazi kruna.
O bogatstvu otoka i pojedinog njegovog predjela, najbolje govore dodijeljeni mu epiteti. Tako Rimljani grad Krk nazivaju „presjajnim gradom Krčana“, a venecijanski providuri otok nazivaju „sretnim i zlatnim“. Legenda kaže da se janjetina s otoka Krka posluživala na poznatim Neronovim gozbama u Rimu.
Uz domaće maslinovo ulje i vinski ocat, u pripremi otočnih jela uglavnom prevladavaju začini i dodaci koji se mogu naći na otoku, kao lovorov list, ružmarin, češnjak, mladi luk, sol, peršin, rajčica, maslina, mrkve…
Na otoku Krku ljudski je vijek nerijetko iznadprosječno dugačak. Legendu o području obdarenom bogatstvom prirode, blagoj klimi i laganoj mediteranskoj prehrani, brojni otočni stogodišnjaci pretvaraju u stvarnost. Tajna dugovječnosti leži i u „eliksiru mladosti, zdravlja i ljepote“, kojeg na otoku Krku ima u izobilju-potvrdit će vam otočani, misleći pritom na maslinovo ulje-neizostavan dodatak autohtonim i nacionalnim gastro specijalitetima.
Svježa riba, škampi i drugi rakovi i školjke i danas su nezamjenjivi u domaćoj kuhinji otočana, kao i mnoge vrste priloga od povrća. Blagdanski objed gotovo uvijek će uključiti i jela od domaćeg tijesta (šurlice, makaruni, njoki) s različitim umacima. Posebno je cijenjena krčka janjetina, domaći ovčji sir i pršut.
Zasladite se posebnom otočnom slasticom od ovčjeg sira, čiji naziv varira od mjesta do mjesta - presnac, presnec, presnoc. U znaku domaćih specijaliteta su i tradicionalne manifestacije- Dani vina u Vrbniku, Dani smokava u otočnim ugostiteljskim objektima te Crna ovca u Baški.
Gastronomska ponuda jedan je od aduta krčkog gostoprimstva i turizma. Nazdravite Vrbničkom žlahtinom, a želite li s otoka ponijeti gastro suvenir, neka to bude domaća rakija i suhe smokve. I upamtite: ponude li vas otočani rakijom i suhim smokvama, poželjeli su vam iskrenu dobrodošlicu i prema legendi predodredili za dug, sretan život.
Glagoljica je slavensko pismo nastalo stilizacijom grčke kurzive oko sredine 9. stoljeća.
Kao autor glagoljice spominje se najviše Sv. Ćiril, koji je ovo pismo upotrijebio za svoj prijevod crkvenih knjiga na staroslavenski jezik. Glagoljica se javlja u dva oblika: obla i uglata. Pretpostavlja se da su se te osobine kasnije razvile. Najstariji hrvatski glagoljički spomenik, Bašćanska ploča, pokazuje umjerenu oblost, no uglata glagoljica specifični je hrvatski oblik glagoljice. Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12 st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj).
Godine 1851., mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić, otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagolskim znakovima. Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje znanstvenike. On je postao važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagolskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdio je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.
Tekst ploče pročitan je djelomično 1865. a sasvim 1875. Vjerovalo se da tekst ploče sadrži neke tajne podatke, ali utvrđeno je da je ploča zapravo potvrda o darovanju zemljišta koje je poklonio benediktinskom samostanu Sv. Lucije kralj Zvonimir. Ploča navodi svjedoke te darovnice i opisuje vrijeme u kojem se darovanje dogodilo. Iz toga se može zaključiti da datira iz 1100 godine. Ploča je 1934. godine prebačena u Akademiju znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje se i danas nalazi. U crkvi sv. Lucije nalazi se njena kopija. Crkva i djelomično restaurirani samostanski kompleks danas privlače veliki broj posjetitelja. Male kopije ploče mogu se kupiti u trgovinama kao suvenir.
Krk je otok bogate kulturno-povijesne baštine koju treba doživjeti. Male, krivudave uličice prevladavaju unutar starih jezgri gotovo svakog mjesta na otoku, uz župne crkve, svaka je jedinstvena i prepoznatljiva. Želite li se upoznati s nekadašnjim načinom života otočana, svakako posjetite zavičajne muzeje s etnografskim i sakralnim zbirkama, mnogobrojne galerije te biblioteku Vitezić u Vrbniku. Otočić Košljun je jedinstveno kulturnopovijesno mjesto koje bi svakako trebalo posjetiti za boravka na Krku.
Posebno je atraktivna špilja Biserujka, bogata stalagmitima i stalaktitima. Ovdje možete između ostalog vidjeti, dođete li ranije ujutro ili kajem dana, manju skupinu šišmiša.
Za ljubitelje mora i podmorja akvarij u Baški, idealan je izbor. U dvadeset akvarija s ukupno 20 kubika morske vode nalazi se oko 100 vrsta jadranskih riba i puževa. Akvarij Baška pruža jedinstven doživljaj morskog svijeta.
Želite li ugodno i zabavno provesti dan, svakako posjetite ski lift koji se nalazi u puntarskom zaljevu. Jedan je od najmodernijih liftova u cijeloj Europi. Uz uzbudljiv doživljaj skijanja na vodi te wakeboardinga, na 400 m2 objekta, možete uživati i u mnoštvu popratnih sadržaja.
