Punat, smješten na istočnoj obali puntarske drage, duge više od tri i široke gotovo dva kilometra, smatra se jednim od mlađih krčkih naselja. No, stanovnici su ovdje u kontinuitetu od pretpovijesti. Prema legendi, tijekom rimskih vremena postojao je most preko uskog ulaza u Puntarsku dragu prema gradu Krku. Navodno su, prema različitim zapisima, stanovnike na području Punta naselili upravo knezovi Krčki, kako bi zaštitili prilaz mostu i Puntarskoj dragi.
U povijesnim zbivanjima na ovom prostoru, Punat je dijelio sudbinu ostalih otočnih mjesta, a stanovnici su se uz ratarstvo i stočarstvo bavili ribarenjem i brodogradnjom, te je tu 1906. godine osnovano austro-hrvatsko parobrodarsko društvo, čiji je prvi parobrod Frankopan održavao brodsku liniju mjesta s kopnom.
Danas je Punat jedno od najvećih hrvatskih nautičkih središta, i otočni centar maslinarstva. Govoriti o Puntu, a istodobno ne spomenuti i otočić Košljun, nezamislivo je. Jer, Punat i Košljun su vjekovima upućeni jedan na drugog, život fratara - franjevaca i Puntara međusobno je prožet.
Stoga svaki posjetitelj obvezno zaželi posjetiti Košljun, što i omogućuju „barkajoli“ koji stalo održavaju 10-minutnu vožnju od Punta do Košljuna i natrag. Iako je svega 750 metara udaljen od Punta i i vjekovno je vezan uz spomenuto mjesto, otočić Košljun katastarski pripada gradu Krku.
Opseg otočića bujne vegetacije nešto je veći od tisuću metara, površina mu je 68 tisuća metara četvornih, a najviša točka je 6 metara iznad razine mora. Na ovoj relativno maloj površini registrirano je 540 vrsta biljaka i gljiva ( gotovo polovica zabilježenih u cijeloj Velikoj Britaniji ). Na Košljunu se nalazi franjevački samostan u kojem su redovnici kroz stoljeća sačuvali brojne vrijednosti.