Posjetiti drugi po veličini hrvatski poluotok, poluotok Pelješac, a ne vidjeti pelješke vinograde i nepcima ne priuštiti zadovoljstvo kušanja vrhunskih vina jednostavno je nemoguće. Škrta zemlja i mukotrpan rad vrijednih pelješčana proizveli su čuvena vina koja su ime Pelješac učinila poznatim u svijetu. Kvalitetno tlo i blagotvorno dalmatinsko sunce omogućili su vinovoj lozi rađanje bogatih grozdova od kojih se tradicionalno proizvode najznamenitija hrvatska crna vina porijeklom s pelješkog poluotoka; "Dingač", "Postup" i "Plavac".
Preko 2000 godina čovjek ovog kraja nalijeva vinovu lozu znojem i trudom, a ona mu vraća životom. Često se zbog toga kaže da vino teče žilama ovih ljudi. Loza iz koje se "rodi" vino prestala je odavno u ovom kraju biti samo poljodjelski proizvod. Od pamtivijeka vino se ovdje tretira kao "dar neba, suza matere zemlje i izvor života".
Slaveni, koji se naseliše u doba seobe naroda, nastavljaju tradiciju vinogradarstva i vinarstva. U srednjem vijeku je vino sa područja Dingač opjevano u pjesmama Ivana Gundulića koji je imao posjede na Pelješcu, na tržištu je postizao cijenu 3-4 puta više nego ostala vina sa ovog područja.
Pa i sam car Franjo Josip vrsni poznavalac dobre kapljice, na svojoj vinskoj karti zlatnim slovima upisuje dalmatinsko vino sa područja Dingač. A zar nam i današnji presjednik SAD-a ne bi trebao zahvaliti na užitku koji doživljava kad se na njegovu stolu nađe crno vino "Plavac mali" Grgić s ovih područja.