Otok Lošinj sastavni je dio cresko-lošinjske otočne skupine i čini zapadni niz Kvarnerskih otoka unutar Kvarnerskog zaljeva. Lošinjska skupina obuhvaća šumoviti Lošinj i manje otoke: plodne Unije, cvjetni Ilovik, pješčani Susak, Srakane te niz malih nenaseljenih otočića. Otoci ove skupine svojim središnjim položajem obavljaju funkciju prirodnog mosta između Istre i Dalmacije.
Poznata su i mjesta Punta Križa koja je bogata bioraznolikošću, Ustrine s prekrasnim pogledom i antički Osor. Belej, Sveti Jakov, Nerezine, Ćunski, Artatore i Veli Lošinj biseri su lošinjskog arhipelaga.
Mali Lošinj je najveće naselje na otoku i ujedno glavno administrativno središte. Smješten je s južne strane lošinjskog zaljeva te je zahvaljujući tom položaju postao značajno pomorsko i trgovačko, a danas i turističko središte. S oko 7.000 stanovnika, danas je Mali Lošinj najveći otočni grad na Jadranu.
Sva mjesta i otoci lošinjskog arhipelaga kriju tragove prošlih vremena, a njihovi stanovnici brižno njeguju povjereno kulturno naslijeđe - specifičan govor, narodne nošnje i običaje, prilagođene modernom gostu. Čarobno je to mjesto koje će vas zavesti svim svojim atributima - mirisima, okusima, zvucima i očuvanim prirodnim ljepotama.
Dolazite li ponovno na ovo otočje poželjet ćete ostati, dolazite li prvi put sigurno ćete se željeti prvom prigodom vratiti!
Počeci Malog Lošinja sežu u 12. stoljeće kada je na otok Lošinj došlo dvanaest hrvatskih obitelji nastanivši se u istočnoj uvalici Sv. Martin. Prvi hrvatski doseljenici bili su stočari i poljoprivrednici, kasnije prelazeći na ribarstvo, pomorstvo i brodogradnju selilo se i cijelo naselje prema obali.
Zlatno doba bio je konac 19. stoljeća kada je, zahvaljujući moru i pomorstvu "Malo selo" postalo pomorski gradić. Zbog velikih promjena i krize pomorstva na ovom području, prelaskom s jedrenjaka na parobrode, činilo se da je sudbina takvih i sličnih gradića zapečaćena. Otkrivanjem zdravstvenih učinaka otočne klime te nastajanjem nove privredne grane, turizma, otvorena je nova stranica u povijesti Malog Lošinja.
Bogato kulturno naslijeđe otoka prisutno je na svakom koraku. Crkvice, samostani, renesansne zgrade, bazilike i antički ostatci nalaze se posvuda na otoku.
Galerija u Malom Lošinju čuva izuzetno bogatu umjetničku zbirku hrvatskih umjetnika, dar prof. Andra Vida i Katarine Mihičić i zbirku stranih europskih umjetnika, dar Giuseppea Piperate.
Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju svjedoči o pomorskoj tradiciji otoka. Stalni postav ima zadaću predočiti slojevitu povijest Lošinja, s posebnim težištem na slavnoj pomorskoj prošlosti. Osim stalnog postava osiguran je i prostor za održavanje povremenih likovnih i muzejskih izložbi.
O bogatom kulturnom životu svjedoči i otkriće dragocjene skulpture, nađene u lošinjskom podmorju, koja predstavlja grčkog atleta APOKSIOMENA.
Grad Osor zapravo je muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Gradić koji je u isto vrijeme i povijest i muzej, ljeti postaje jedinstveni scenski prostor bogat kulturnim događanjima među kojima se ističu Osorske glazbene večeri.
Antički brončani kip atleta, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999., jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Pretpostavlja se da je u more dospio početkom 1. stoljeća, kamo su ga tijekom jaka nevremena bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtvu bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal u kakvo bogato odredište na sjeveru Jadranu.
Kip predstavlja atleta, mladog sportaša u trenutku dok čisti strigil (strugaljka) kojim je sa svoga tijela sastrugao ulje, prašinu i znoj nakon natjecanja. Tijekom restauracije koja je trajala gotovo sedam godina, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2.-1. st. pr. Kr., a prototip na temelju kojega je izrađen, znatno je stariji, iz sredine 4. st. pr. Kr. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena (od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu), lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan.
Autor kipa je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskome majstoru. U tijeku je uređenje muzeja u palači Kvarner u Malom Lošinju, u kojem će Apoksiomen biti trajno izložen.
Lošinj ima tradiciju zdravstvenog turizma dulju od 125 godina. Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi s više od 2600 sunčanih sati godišnje, bogatstvu aerosoli u zraku, borovim šumama, moru visoke kakvoće i zraku I. Kategorije, idealno je mjesto za okrepu duše i tijela tijekom cijele godine.
Povoljne klimatske uvjete otoka Lošinja prepoznali su već krajem 19. stoljeća ugledni bečki medicinski stručnjaci, što su svojim dugogodišnjim stručnim meteorološkim motrenjima i istraživanjima potvrdili dr. Conrad Clar i prof. Ambroz Haračić. Zbog toga su Veli i Mali Lošinj 1892. godine, zemaljskim zakonom austrijske vlade u Beču, proglašeni klimatskim lječilištima i oporavilištima. Upravo zato, otok je danas diljem svijeta poznat kao klimatsko lječilište.
Flora
Na Lošinju su svoj dom pronašle brojne biljne i životinjske vrste. Identificirano je oko 1100 biljnih vrsta, od kojih autohtonoj flori pripada 939 vrsta. Od toga se 230 vrsta ubraja u ljekovito bilje. Oko 80 vrsta, uglavnom egzotičnih biljaka, donešeno je iz drugih krajeva svijeta. Donijeli su ih lošinjski kapetani i pomorci tijekom svojih putovanja i zasadili ih u vrtovima oko svojih kuća.Guste borove šume Malog Lošinja postale su zeleni pojas koji mjesto i luku štiti od bure.
Na predjelu Čikata šume su se postepeno pretvorile u perivoj. Danas je gusta borova šuma Lošinja simbol otoka i neprocjenjiva vrijednost za njegov turistički razvoj. Predjel Čikat proglašen je park šumom. Veliku vrijednost ima i poznati perivoj u Velom Lošinju Pod Javori.
U Miomirisnom otočnom vrtu se uz pratnju stručnog vodiča možete upoznati s bogatom florom otoka, ljekovitim svojstvima bilja i kupiti originalan otočni suvenir.
Fauna
Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica, iako ima neotrovnih zmija i guštera. Otok Lošinj dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su ugrožena, zakonom zaštićena vrsta, te je njihovo uništavanje protuzakonito i kažnjivo.Od domaćih životinja najrasprostranjenije su ovce koje pružaju idiličnu sliku na otočnom kamenjaru sjevernog dijela otoka Lošinja.
Dupini su česti posjetioci ovoga područja, razigrani i spremni za kontakt s čovjekom, za razliku od nekih akvatorija susjednih zemalja gdje su u potpunosti nestali. Oni su izvanredni biološki pokazatelji stanja okoliša u kojem žive.
Rajsko podneblje Lošinja pruža mogućnost bavljenja sportom tijekom cijele godine. Čak 220 km uređenih staza različitih stupnjeva zahtjevnosti idealne su za pješačenje pružajući ujedno miomirisni doživljaj na pet otoka kojima se protežu.
Ponuda sportova je raznolika - tenis; planinarenje i sportsko penjanje na našu planinu Osoršćicu (vrh Televrin 588m); ronjenje; padobranstvo; jedrenje; sportovi na vodi; vaterpolo; sportski ribolov i udičarenje; go cart; aqua park za djecu.
Brojne uvale i plaže pružaju neograničene mogućnosti jednodnevnih izleta barkom. Za ljubitelje mora i podmorja organiziraju se ribarski i ronilački izleti.
Osim izleta brodom organizirani su i izleti autobusom koji vode do najljepših kulturnih znamenitosti i u posjet očaravajućim mjestima otoka: Osor, Cres, Lubenice, Valun ...
Otok svakako treba doživjeti i iz zraka na jednom od panoramskih letova jer samo tada će utisak biti potpun i nezaboravan.
1987. godine tim Istraživačkog instituta Tethys započeo je dugogodišnje istraživanje biologije, ekologije i društvene strukture zajednice dobrih dupina koji naseljavaju more oko Cresa i Lošinja. Ti dupini su danas jedna od najbolje istraženih skupina u cijelom Mediteranu. Veličina zajednice procijenjena je na 120 jedinki.
Dobri dupini, iako među najotpornijim i najprilagodljivijim cetaceama, progresivno nestaju iz mnogih dijelova svijeta. Namjerno ubijanje i slučajni ulov u ribarskim mrežama predstavljaju očiglednu prijetnju. Od 17. svibnja 1995. godine u Hrvatskoj su zaštićeni svi morski sisavci.
Usvojenje dupina
"Usvojite dupina" je kampanja podizanja svijesti javnosti kojom ljude pozivamo da se uključe u zaštitu dupina i doniraju projekt. Usvojiteljima kao zahvalu dajemo Paket za usvajatelje i Akvamarin - godišnji časopis. Želite li usvojiti dupina možete to učiniti dok ste u Velom Lošinju ili on-line na www.plavi-svijet.org
Dan dupina
Dan dupina se kao manifestacija održava od 1993. godine u Velom Lošinju i to svake prve subote u mjesecu kolovozu. Dan dupina obuhvaća izložbu dječjih likovnih radova u centru Velog Lošinja, igre za djecu, izložbu fotografija, dia-projekcije i koncert na otvorenom. Tiskani su i prospekti, posteri, puzzle. Svake se godine prigodom manifestacije Dan dupina izradi novi dizajn majice s dupinima i edukativnim porukama. U manifestaciju se svake godine uključuje lokalno stanovništvo, ali i velik broj turista.
Na otoku Lošinju kao i na susjednim otocima djeluje više od stotinu ugostiteljskih objekata. Brojni restorani, gostionice, konobe, taverne, bistroi, buffeti i pizzerie nude bogatu i raznoliku gastro ponudu ovog kraja.
Specijaliteti bazirani na namirnicama iz mora, jela pripravljena po starim tradicionalnim receptima, uz zastupljenost lokalnog samoniklog bilja, aromatičnih trava, začinskog bilja i maslinovog ulja, osnovne su značajke otočne kuhinje.
Pršut, ovčji sir, slane srdele, salata od mekušaca neka su od hladnih predjela koja ne smijete propustiti. Za toplo predjelo nude se razni rižoti i tjestenine s plodovima mora, maneštre, primorski brodet. Svježa morska riba, škampi i lignje na razne načine, školjke, janjetina pod pekom spacijaliteti su ovih otoka. Od domaćih salata nudi se salata od rige i radiča, a i jelima se dodaje svježi mažuran, bosiljak, kadulja, matičnjak, majčina dušica, ružmarin i lovor.
Na području lošinjskog arhipelaga, tijekom cijele godine se održava više od 200 manifestacija.
Bilo da je riječ o klasičnoj glazbi, sportskim događajima ili kulturnim večerima, svako od njih profiliralo je svoju publiku. Pritom posebno istaknimo tradiconalne Osorske glazbene večeri koje se održavaju u Osorskoj katedrali od 1975. godine i značajne su po afirmaciji ozbiljnih djela domaćih autora uvijek uz gostovanja zvučnih imena iz svijeta klasične glazbe.
Jednako atraktivan postao je i Jazz festival Lošinj koji se održava od 2005. godine te iz godine u godinu okuplja sve eminentnija glazbena imena. Uživajte u zvucima elektronske glazbe na Lošinj Summer Sessionu na otvorenom, a na glavnim trgovima naših mjesta u gostovanjima domaćih i stranih glazbenika.
