Počeci Malog Lošinja sežu u 12. stoljeće kada je na otok Lošinj došlo dvanaest hrvatskih obitelji nastanivši se u istočnoj uvalici Sv. Martin. Prvi hrvatski doseljenici bili su stočari i poljoprivrednici, kasnije prelazeći na ribarstvo, pomorstvo i brodogradnju selilo se i cijelo naselje prema obali.
Zlatno doba bio je konac 19. stoljeća kada je, zahvaljujući moru i pomorstvu "Malo selo" postalo pomorski gradić. Zbog velikih promjena i krize pomorstva na ovom području, prelaskom s jedrenjaka na parobrode, činilo se da je sudbina takvih i sličnih gradića zapečaćena. Otkrivanjem zdravstvenih učinaka otočne klime te nastajanjem nove privredne grane, turizma, otvorena je nova stranica u povijesti Malog Lošinja.
Bogato kulturno naslijeđe otoka prisutno je na svakom koraku. Crkvice, samostani, renesansne zgrade, bazilike i antički ostatci nalaze se posvuda na otoku.
Galerija u Malom Lošinju čuva izuzetno bogatu umjetničku zbirku hrvatskih umjetnika, dar prof. Andra Vida i Katarine Mihičić i zbirku stranih europskih umjetnika, dar Giuseppea Piperate.
Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju svjedoči o pomorskoj tradiciji otoka. Stalni postav ima zadaću predočiti slojevitu povijest Lošinja, s posebnim težištem na slavnoj pomorskoj prošlosti. Osim stalnog postava osiguran je i prostor za održavanje povremenih likovnih i muzejskih izložbi.
O bogatom kulturnom životu svjedoči i otkriće dragocjene skulpture, nađene u lošinjskom podmorju, koja predstavlja grčkog atleta APOKSIOMENA.
Grad Osor zapravo je muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Gradić koji je u isto vrijeme i povijest i muzej, ljeti postaje jedinstveni scenski prostor bogat kulturnim događanjima među kojima se ističu Osorske glazbene večeri.