Lošinj ima tradiciju zdravstvenog turizma dulju od 125 godina. Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi s više od 2600 sunčanih sati godišnje, bogatstvu aerosoli u zraku, borovim šumama, moru visoke kakvoće i zraku I. Kategorije, idealno je mjesto za okrepu duše i tijela tijekom cijele godine.
Povoljne klimatske uvjete otoka Lošinja prepoznali su već krajem 19. stoljeća ugledni bečki medicinski stručnjaci, što su svojim dugogodišnjim stručnim meteorološkim motrenjima i istraživanjima potvrdili dr. Conrad Clar i prof. Ambroz Haračić. Zbog toga su Veli i Mali Lošinj 1892. godine, zemaljskim zakonom austrijske vlade u Beču, proglašeni klimatskim lječilištima i oporavilištima. Upravo zato, otok je danas diljem svijeta poznat kao klimatsko lječilište.
Flora
Na Lošinju su svoj dom pronašle brojne biljne i životinjske vrste. Identificirano je oko 1100 biljnih vrsta, od kojih autohtonoj flori pripada 939 vrsta. Od toga se 230 vrsta ubraja u ljekovito bilje. Oko 80 vrsta, uglavnom egzotičnih biljaka, donešeno je iz drugih krajeva svijeta. Donijeli su ih lošinjski kapetani i pomorci tijekom svojih putovanja i zasadili ih u vrtovima oko svojih kuća.Guste borove šume Malog Lošinja postale su zeleni pojas koji mjesto i luku štiti od bure.
Na predjelu Čikata šume su se postepeno pretvorile u perivoj. Danas je gusta borova šuma Lošinja simbol otoka i neprocjenjiva vrijednost za njegov turistički razvoj. Predjel Čikat proglašen je park šumom. Veliku vrijednost ima i poznati perivoj u Velom Lošinju Pod Javori.
U Miomirisnom otočnom vrtu se uz pratnju stručnog vodiča možete upoznati s bogatom florom otoka, ljekovitim svojstvima bilja i kupiti originalan otočni suvenir.
Fauna
Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica, iako ima neotrovnih zmija i guštera. Otok Lošinj dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su ugrožena, zakonom zaštićena vrsta, te je njihovo uništavanje protuzakonito i kažnjivo.Od domaćih životinja najrasprostranjenije su ovce koje pružaju idiličnu sliku na otočnom kamenjaru sjevernog dijela otoka Lošinja.
Dupini su česti posjetioci ovoga područja, razigrani i spremni za kontakt s čovjekom, za razliku od nekih akvatorija susjednih zemalja gdje su u potpunosti nestali. Oni su izvanredni biološki pokazatelji stanja okoliša u kojem žive.