Danas je Šibenik administrativno - politički, gospodarski i društveno - kulturni centar Šibensko - kninske županije, kojoj se područje prostire uz obalu izmedju zadarskog i splitskog primorja u dužini oko 100 km, a u unutrašnjosti joj zaledje dopire do bila Dinare, udaljenog 45 km.
Iz Šibenskog zaljeva, dugačkog 10 km i širokog 300 - 1200 metara, izlazi se na otvoreno more i otočno područje kroz uski krivudavi kanal. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do brdskog niza Trtar i na jugoistoku do bila Svilaje. Ovaj prostor na kojem živi veći dio stanovnika županije, doživio je snažnu urbanizaciju poslije II svjetskog rata. Ovdje su smješteni gotovo svi proizvodni kapaciteti i koncentrirana gotovo sva gospodarska djelatnost i snaga županije.
Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turisticka cesta s odvojcima do Drniša (33km) i Knina (55km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. Značajna je prometnica i železnička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke "Split" u Kaštelima (45km) i zračne luke Zemunik (50 km) od Šibenika. Novoizgrađena autocesta "Dalmatina" još je kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te Europom.
U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin ja veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora ka kopnu. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas i osvježavajući maestral.
Nastao kao starohrvatski castrum , utvrda ili tabor, podno tvrdjave sv. Mihovil, koja i danas dominira gradom, Šibenik se prvi put spominje 1066. godine u ispravi najznačajnijeg vladara hrvatske države - kralja Petra Krešimira IV. Šibenik, kao samorodni hrvatski grad, dobiva civitet, odnosno status grada, 1290. godine, kada je uspostavljena šibenska biskupija.
Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljeću dolazi pod gotovo 400-godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u 15. i 16. stoljeću.
U 15. i 16. st. Šibenik je jedno od najznačajnijih hrvatskih humanističkih i renesansnih središta. U njemu djeluju književnici Juraj Šižgorić, Antun i Faust Vrančić, petar Divnić i Ivan Polikarp Severitan, glazbenici Ivan Šibenčanin, Julije Skjavetić i Ivan Lukačić, povjesničar Dinko Zavorović, slikari Nikola Vladanov i Juraj Aulinović, grafičari Martin Kolunić-Rota, Horacije Fortezza i Natal Bonifacij te mnogi kipari i graditelji iz kruga oko Jurja Matejeva Dalmatinca.
Znanstvenik i vizionar, leksikograf i pripovjedač, filozof i teolog, Faust Vrančić najznačajnija je hrvatska renesansna ličnost. Pisac prvog hrvatskog rječnika , autor je i glasovite knjige projekata i izuma Machinae novae (Novi strojevi). Medju mnogim zamislima ističe se crtež homo volans (leteći čovjek), prvi tiskani prikaz leta padobranom u povijesti. Crkva i samostan sv. Frane iz 14. st., prvo hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića, stoljećima je značajno crkveno i kulturno žarište.
U samostanskoj zbirci čuva se više od 150 inkonabula i isto toliko vrijednih rukopisnih kodeksa, medju kojima je i glasovita Šibenska molitva, prvi hrvatski pjesnički tekst pisan latinicom. U crkvi su sačuvane u izvornom obliku orgulje znamenita hrvatskoga graditelja orgulja Petra Nakića, koji je djelovao u 18. st. O živom, suvremenom kulturnom stvaralaštvu Šibenika svjedoči danas tradicionalni Medjunarodni dječji festival Šibenik - Hrvatska.
Pogled na Šibenik otkriva jedinstveno suglasje urbane poetike grada i njegova prirodnoga okoliša. Luka, povezana Kanalom sv. Ante s otvorenim morem, stoljećima je pokretač razvoja pomorstva, trgovine i svekolikoga gospodarskog uzleta grada. Na ulazu u kanal smještena je najznačajnija renesansna tvrdjava na istočnoj obali Jadrana - sv. Nikola. Ta je tvrđava, zajedno tvrđavama sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone, što okružuju grad, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika, potvrdjene i u Domovinskom ratu.
Šibenska katedrala sv. Jakova, gradjena više od stotinu godina, svjedočanstvo je upornosti, odricanja i vjere generacija Šibenčana. Izdvaja se po mnogočemu, ne samo u hrvatskom, već i u europskom graditeljstvu : u cijelosti je izgradjena od kamena, bez uporabe ikakvog drugog materijala. Jedinstvena je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara, i to bez uporabe ikakvog vezivnog materijala; takodjer jedinstvena je medju renesansnirn crkvama s pročeljem u obliku trolista; naposljetku, jedinstvena je po suglasju arhitekture i niza od 71 realističnog portreta na apsidama.Dokumenti iz razdoblja gradnje katedrale svjedoče o doprinosu cjelokupne komunalne zajednice u njezinu podizanju, ali i mnogih pojedinaca, medju kojima je najveći broj domaćih klesara, graditelja i zanatlija. Medju njima najznačajniji je Juraj Matejev Dalmatinac, podrijetlom Zadranin, s kojim Šibenčani 1441. godine sklapaju ugovor o njegovu preuzimanju dužnosti protumajstora šibenske stolne crkve. Katedrala, zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i kneževim dvorom, u kojem je danas smješten županijski muzej, tvori zacijelo najljepši trg u hrvatskoj urbanističkoj baštini.
Na području Šibensko-kninske županije nalaze se dvanacionalna parka: NP Krka i NP Kornati.
Kornati su najgušća otočka skupina Jadrana s malim poljima, skrovitim oazama krošnjastih borova i maslina, mirnim i zaštićenim uvalama koje posjetiocu pružaju ugodan mir i boravak izvan buke i civilizacije. Nalaze se 35 km od Šibenika.
Otočje se prostire usporedo s Dinarskim gorjem od Dugog otoka do kraja Kurbe Vele i broji 89 otoka, otočića i hridi u dužini od 35 km i širini od oko 13 kilometara. Ime su dobili po najvećem otoku Kornatu. Svoje dane odmora možemo ugodno provesti na jednom od privremeno naseljenih otoka, potpuno sami s morem i maestralom, u društvu ribara i galebova, u ribarskoj kućici ili u svorn šatoru, kao - Robinzoni.
Zbog svoje nenastanjenosti i divljine, netaknute prirode, bizarnosti mikronezijskih pejzaža i izvanredne ljepote prirodnih pojava: zalaza sunca, nevremena itd., Kornati su privlačni za mnogobrojne turiste i značajni za razvitak izletničkog, sportskog i nautičkog turizma.
NP Krka nalazi se 15 km od Šibenika. Park je moguće obilaziti vodenim putem, kolnim cestama i pješice. U Organizaciji NP "Krka" moguće je plovnim putem posjetiti i razgledati Skradinski buk iz Skradina te otok Visovac i Roški slap s pristaništa plovila iznad Skradinskog buka. Razgledavanje Skradinskog buka je kružno. Uživat ćete u šetnji mostićima koji prate formiranje slapova, bogatstvu flore i faune. Za posjetitelje su otvoreni prezentacijski sadržaji: etno zbirka, mlinovi, koš za pranje robe, stupa, tkalački stan, suvenirnica.
Za sokolarski centar se s pravom može reći da je specifičan, kako za Šibensko - kninsku županiju tako i za Hrvatsku, jer je jedini takav centar u kojemu se mogu vidjeti različite vrste ptica grabljivica.
Smješten je u srcu mediteranske divljine, a istovremeno samo 7 km od Šibenika, te predstavlja nezaobilazno mjesto za sve one koji žele okusiti dašak divljine i avanture. Za posjetitelje je pripremljen poseban program tijekom kojega mogu uživati u ljepoti sokolovog leta i biti "oči u oči" sa ovim nevjerojatnim nebeskim lovcima. U centru se već dugi niz godina uzgajaju različite vrste grabljivica, za koje u prirodi poradi nesmiljenog tijeka "civilizacije" ima sve manje mjesta. Posebno mjesto zauzima i stacionar za ptice koje su ranjene, bolesne ili naprosto izgladnjele i kojima je potrebna pomoć kako bi opstale u prirodi. Sa ponosom možemo reći da je sokolarenje, kao umijeće obuke sokolova, barem što se tiče Hrvatske, rodjeno upravo ovdje i da je iznjedrilo mnogo mladih sokolara koji danas suvereno vladaju ovim srednjovjekovnim umijećem.
Šibenik je poznat po dugoj tradiciji klapskog pjevanja. Tradicija klapskog pjevanja seže iz kasnog srednjeg vijeka, iz vremena starih dalmatinskih bratovština. Juraj Šižgorić, poznati šibenski humanist već 1487. godine u svom djelu “De situ IIlyriae et civitate Sibenici” opisuje svoje prve dojmove o pjevanju pučkih pjevača. Također spominje pjevanje tužaljki što nam dokazuje da je i žensko pjevanje na našoj obali bilo rašireno. Pjesme su nastajale parelelno sa nastankom pučke poezije kao odraz načina života.
Na širem šibenskom području djeluje brojne muške i ženske klape: klapa Maslina, klapa Fortica, klapa More, klapa Canzona, klapa Romansa, klapa Brodarica, klapa Bunari, klapa Mirakul, klapa Rećina, klapa Skradinke, klapa Bile vile, klapa Oršulice i klapa Mela.
Šibenska klapska pjesma danas predstavlja dio kulturnog identiteta našeg podneblja, formira glazbeni ukus i pomaže očuvanju tradicijskih vrijednosti.
Međunarodni dječji festival (počinje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Festival je prvi put održan 1958. godine, kao realizacija inicijative i angažmana nekolicine zaljubljenika u umjetnost za djecu, ali se ubrzo prometnuo u veliki festival od međunarodnog značaja. Utemeljena na tri nerazdružive komponente: djetetu, festivalskim zbivanjima i gradu, ta je multimedijalna kulturna manifestacija svojevrsna smotra onog najboljeg u stvaralaštvu za djecu i dječjeg stvaralaštva. Šibenik je za festivalskih dana mjesto uzbudljivog susreta pjesnika i djece, otvorena kinodvorana na starim goričkim skalinama, učionica novinarstva, kiparstva, stripa, filmskog i video snimanja, arhitekture i graditeljstva, pjesništva, slikarstva, dizajna, informatičkog oblikovanja, lutkarstva, glazbe i pokreta.
Večeri dalmatinske šansone su glazbeni festival prepoznatljiv po samoj kvaliteti, kako u organizacijskom tako i umjetničkom pogledu. Festival je osnovao Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih kantautora na ovim prostorima. Jedna od posebnih značajki festivala jest i to da se sve skladbe izvode uživo bilo uz festivalski orkestar ili uz pratnju klapa ili ansambala, kao i uz mogućnost samostalnog nastupa izvođača uz gitarsku ili klavirsku pratnju. Programska koncepcija festivala sastoji se od dvije večeri: Večeri starih skladbi i Večeri novih skladbi. Termin održavanja festivala je druga polovica mjeseca kolovoza, tj. prvi vikend nakon blagdana Velike Gospe. Kao uvod i festival tradicionalno se organiziraju i prigodne izložbe slika u raznim šibenskim galerijama, kao i koncerti klasične i sakralne glazbe.
Srednjovjekovni sajam se održava krajem rujna u povodu dana Sv. Mihovila 29. rujna. Prikaz renesansnog vremena, kako bi na trenutak na šibenskim kalama i trgovima oživjeli likovi ljudi čiji portreti krase vijenac na apsidama katedrale Sv. Jakova.
Adriatic Boat Show je nautički sajam novih i rabljenih plovila s naglaskom na promociji male brodogradnje, što ga čini jedinstvenim u Hrvatskoj i regiji. Ova šibenska manifestacija daje novi zamah nautičkom turizmu u Hrvatskoj, posebno na ovom dijelu Jadrana. U svom prvom izdanju Adriatic Boat Show se potvrdio kao vrlo potreban i izvanredno plodan gradski događaj, nautičko-sajamski spektakl koji je ucrtao Šibenik na nautičku kartu svijeta, te ga pretvorio u nezaobilaznu destinaciju u listopadu svake godine.
