Šibenik je poznat po dugoj tradiciji klapskog pjevanja. Tradicija klapskog pjevanja seže iz kasnog srednjeg vijeka, iz vremena starih dalmatinskih bratovština. Juraj Šižgorić, poznati šibenski humanist već 1487. godine u svom djelu “De situ IIlyriae et civitate Sibenici” opisuje svoje prve dojmove o pjevanju pučkih pjevača. Također spominje pjevanje tužaljki što nam dokazuje da je i žensko pjevanje na našoj obali bilo rašireno. Pjesme su nastajale parelelno sa nastankom pučke poezije kao odraz načina života.
Na širem šibenskom području djeluje brojne muške i ženske klape: klapa Maslina, klapa Fortica, klapa More, klapa Canzona, klapa Romansa, klapa Brodarica, klapa Bunari, klapa Mirakul, klapa Rećina, klapa Skradinke, klapa Bile vile, klapa Oršulice i klapa Mela.
Šibenska klapska pjesma danas predstavlja dio kulturnog identiteta našeg podneblja, formira glazbeni ukus i pomaže očuvanju tradicijskih vrijednosti.