Pogled na Šibenik otkriva jedinstveno suglasje urbane poetike grada i njegova prirodnoga okoliša. Luka, povezana Kanalom sv. Ante s otvorenim morem, stoljećima je pokretač razvoja pomorstva, trgovine i svekolikoga gospodarskog uzleta grada. Na ulazu u kanal smještena je najznačajnija renesansna tvrdjava na istočnoj obali Jadrana - sv. Nikola. Ta je tvrđava, zajedno tvrđavama sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone, što okružuju grad, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika, potvrdjene i u Domovinskom ratu.
Šibenska katedrala sv. Jakova, gradjena više od stotinu godina, svjedočanstvo je upornosti, odricanja i vjere generacija Šibenčana. Izdvaja se po mnogočemu, ne samo u hrvatskom, već i u europskom graditeljstvu : u cijelosti je izgradjena od kamena, bez uporabe ikakvog drugog materijala. Jedinstvena je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara, i to bez uporabe ikakvog vezivnog materijala; takodjer jedinstvena je medju renesansnirn crkvama s pročeljem u obliku trolista; naposljetku, jedinstvena je po suglasju arhitekture i niza od 71 realističnog portreta na apsidama.Dokumenti iz razdoblja gradnje katedrale svjedoče o doprinosu cjelokupne komunalne zajednice u njezinu podizanju, ali i mnogih pojedinaca, medju kojima je najveći broj domaćih klesara, graditelja i zanatlija. Medju njima najznačajniji je Juraj Matejev Dalmatinac, podrijetlom Zadranin, s kojim Šibenčani 1441. godine sklapaju ugovor o njegovu preuzimanju dužnosti protumajstora šibenske stolne crkve. Katedrala, zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i kneževim dvorom, u kojem je danas smješten županijski muzej, tvori zacijelo najljepši trg u hrvatskoj urbanističkoj baštini.