Starigrad Paklenica je polazna točka za Nacionalni park Paklenica, a blizina Velebita omogućuje bavljenje sportovima kao što su planinarenje i free-climbing. Stari dio grada obiluje arheološkim nalazima i arhitektonskim spomenicima od kojih je najpoznatija vila Petra Hektorovića.
Zbog šljunčanih plaža koje se protežu kilometrima, mjesto je prikladno za ljetni odmor obitelji s djecom, a teniski tereni, sportska igrališta i rekviziti za sportove na vodi dostatno su jamstvo za pravi aktivni odmor. Speleolozi i planinari mogu uživati u planinskim masivima Velebita i Paklenice, a hodači i skupljači bilja naći će prekrasne šetnice na obroncima nacionalnog parka. U turističku ponudu se uključuju zabavno-kulturna događanja i kulturno-umjetničke priredbe.
Rivijera Paklenica će Vas zadiviti neponovljivim susretom planine i mora. Proteže se duž obale Jadranskog mora, podno planinskog masiva Velebit, čiji se najljepši predio, Nacionalni park Paklenica, nalazi upravo ovdje. Kristalno čisto more, prirodne šljunčane plaže, planinski vrhunci, veličanstveni kanjoni, riječni brzaci, očuvani tragovi prošlih vremena, pustolovni izleti te autohtoni okusi vraćat će vas uvijek iznova na Rivijeru Paklenica.
U neposrednoj blizini nalazi se 5 od ukupno 8 hrvatskih nacionalnih parkova (Paklenica, Kornati, krka, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit), te čak 3 Parka prirode (Velebit, Telaščica, Vransko jezero). Osim cestovnim, Rivijera Paklenica povezana je s ostatkom svijeta i zračnim, željezničkim i morskim putem.
Nastao na temeljima drevnog antičkog grada Argyruntuma, Starigrad-Paklenica u današnje je vrijeme središte Rivijere Paklenica.
Mjesto se prvi puta spominje još u rimsko doba, nastalo je na temeljima drevnog antičkog grada Argyruntuma, a danas je središte Pakleničke rivijere, dijela obale dugog 20 km gdje se dodiruju planina i more, stoga je Starigrad zanimljiv kupačima i planinarima podjednako.
Starigrad Paklenica je naseljen od rimskog doba, ali je zbog turskih upada napušten u XVI. st. i ponovo se formira u XVII.st. U blizini je predromanička crkvica Sv. Petra i ruševine Većke kule, izgrađene vjerojatno u tursko doba. U nedavnim iskapanjima rimske nekropole, veće od 100 grobova, pronađeni su očuvani i lijepi različiti stakleni predmeti. U nedalekoj uvali Rovanjska je starohrvatska crkvica Sv. Jurja.
Život mještana Rivijere Paklenica neraskidivo je vezan uz planinu. Velebit skriva mnoge zaseoke na čijim ognjištima možete kušati čari autohtone kuhinje, a u nekima od njih i provesti cijeli odmor u duhu prošlosti.
Povijest je ovdje ostavila mnoge tragove: bogatu ostavštinu predmeta iz antičkog doba, utvrde Paklarić i Večka kula iz doba prodora Turaka, starohrvatsku crkvu Sv. Petra, te mirila, kamena spomen znamenja vezana uz nekadašnje pogrebne običaje lokalnog stanovništva koja su svojevrstan fenomen ovog kraja.
Na Velikom Rujnu, najvećoj velebitskoj visoravni, nalazi se crkva Sv. Marije - zavjetno svetište u koje se tradicionalno hodočasti u povodu blagdana Velike Gospe 15. kolovoza.
Preporučuje se posjetiti:
- Antičko mjesto Argiruntum (Starigrad-Paklenica)
- Nacionalni park Paklenica (alpinizam, trekking, biking, mauntainbiking, seebajaking, Zrmanja rafting
Baza za izlete aktivnog odmora i posjeta: Np Paklenica, Kornati, Vransko jezero, Cerovačke pećine, Zrmanja, Winetou turizam.
Dodatni sadržaji: U luci na sjevernoj strani, što djelomice zaštićena od bure i juga, se mogu vezati manje jahte. Dubina mora tu je od 2 do 5 metara.
Preporučujemo: Posjet rtu Kula gdje se nalaze ruševine Većke kule, predromaničkoj crkvi sv. Pavla, uvali Rovanjska u blizini gdje se nalazi bazilika sv. Jurja.
Crkva sv. Pavla je srednjovjekovna crkva smještena uz samu Jadransku magistralu između Starigrada i Selina. Oko crkve nalazi se groblje u koje se ukapalo od sredine 13. stoljeća. Sačuvani su upečatljivi nadgrobni spomenici u obliku masivnih kamenih ploča mjestimično ukrašenih jednostavnim, plitkim reljefnim prikazima, koji potiču iz 14-16.stoljeća. Crkva je izgrađena u predromaničkom starohrvatskom stilu, vjerojatno na prijelazu iz IX u X stoljeće. Uz crkvicu se nalazi i manji objekt, za koji se pretpostavlja da je služio kao krstionica.
Etno kuća Marasović se nalazi u starom zaseoku Marasovići prije samog ulaza u Nacionalni park Paklenicu. Etno kuća je obnovljena i preuređena u starinskom stilu od klesanog kamena, a unutrašnjost kuće je namještena restauriranim namještajem.
U zaleđu Starigrada je Nacionalni park Paklenica, dio južnog Velebita, koji obuhvaća dva kanjona: Veliku i Malu Paklenicu. Kroz Veliku Paklenicu, dugu oko 10 km, teče potok, a strme strane kanjona visoke su i do 400m. Velika i Mala Paklenica odvojene su 500m visokom zaravni dugom 7km.
Nacionalni park Paklenica veličanstven je kraški fenomen sa brojnim spiljama od kojih je najpoznatija Manita Peć (duga 175m), a sigurno je da Paklenica skriva još mnoge tajne. Cijeli masiv Velebita proglašen je parkom prirode, a u njegovu jugoistočnom dijelu osobitom se ljepotom ističu Tulove grede nad kanjonom rijeke Zrmanje.
Velika i Mala Paklenica najljepši je predio planinskog masiva Velebit kojega je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere, s liticama visokim i 400m, koje se okomito na smjer pružanja planine, usjecaju od mora do pod najviše vrhove. Na dodiru mora i planine, u okomito urezanim i dubokim kanjonima podgorske doline koja prati glavni greben Velebita, obilje je zanimljivih i nesvakidašnjih prirodnih pojava. Iskonska priroda pobuđuje znatiželju ljudi i nadahnjuje posjetitelje. NP Paklenica najpoznatiji je alpinistički centar poznat i izvan granica Hrvatske.
Godine 1949. proglašen je Nacionalnim parkom. Danas je Nacionalni park Paklenica jedno od najatraktivnijih prirodo-znanstvenih i turističkih područja sjeveroistočnog dijela Mediterana. Bogata i raznolika flora i fauna (mnoge endemične vrste, Bjeloglavi sup), brojni kraški fenomeni (Manita peć), kao i bogata sportska ponuda (freeclimbing, trekking, izleti s piknikom u šumarskoj kući “Lugarnica”, obilazak mlinice i upoznavanje principa njenog rada) privlače sve više posjetitelja.
Na krševitim glavicama i istaknutim velebitskim grebenima, u brončano i željezno doba gradile su se obrambene utvrde u suhozidu(kamenom, bez vezivnog materijala) – GRADINE. Mogle su poslužiti kao zaklon stanovništvu iz okolnih zaseoka u slučaju opsanosti, a neke su možda bile i trajna naselja u kojima su stolovali lokalni moćnici. Danas su razrušene, ali ponegdje je još moguće vidjeti prstenaste nasipe mjestimično visoke do nekoliko metara.
U neposrednoj blizini gradina često se nalaze GROBNE GOMILE – nakupine velikog okruglog kamena pod kojima su, u grobnim škrinjama načinjenim od kamenih ploča, bili pokapani tadašnji moćnici. Većina ih je raskopana i grobovi opljačkani, ali ih je još ponegdje moguće uočiti, kao na području zaseoka Ljubotić iznad Tribanj-Kruščice.
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitskim zaseocima (17.- 20. st.), a preživljavalo uglavnom od stočarstva.
Čuvaju uspomenu na pokojnike preminule na planinskim obroncima, koje se moralo prenositi do seoske crkve i do groblja na kojem ih se pokapalo. Na tom teškom putu bilo je dopušteno zaustaviti se, odmoriti i pokojnika spustiti na tlo samo na jednom mjestu - mjestu pokojnikova posljednjeg pozdrava sa Suncem.
Na tom mjestu nastajalo je mirilo - mjera (mira) pokojnika označena uzglavnim i podnožnim kamenom, popločenjima između njih, te simbolima u plitko urezanom reljefu uzglavnog kamena. Štovala su se i posjećivala više od samog groba u kojem je tek “tijelo, bez duše koja je ostala na mirilu”.
Mistični likovni prikazi na uzglavnicama, među kojima su najčešći križ i solarni krug, upućuju na kontinuitet umjetničkog ukrašavanja od pretpovijesnih kultura, preko ranog kršćanstva i ikonografije stećaka, dok su natpisi rijetki i pripadaju novijem vremenu. Kao kamene oznake jedinstvenog pogrebnog kulta, mirila nam prenose običaje, način života i stvaranja cijelog jednog vremena.
Legendarni filmovi o indijanskom poglavici Winnetou snimani su 60-ih godina prošlog stoljeća prema djelima Karla Maya na mnogim lokacijama u Hrvatskoj.
Najatraktivnije lokacije nalaze se u neposrednoj blizini Rivijere Paklenica – Nacionalni parkovi Paklenica, Krka i Plitvička jezera te Park prirode Velebit (Tulove grede, kanjon rijeke Zrmanje). Osim toga, hotel Alan u Starigradu-Paklenici bio je sjedište cijele filmske ekipe za vrijeme snimanja posljednjeg filma - «Winnetou i Old Schatterhand u Dolini smrti».
Boraveći na Rivijeri Paklenica pruža Vam se jedinstvena mogućnost posjetiti originalne lokacije kojima je nekada jahao Winnetou te uživati u jedinstvenim očuvanim prirodnim ljepotama zbog kojih su one i odabrane za mjesta snimanja. Pojedine lokacije moguće je obići i samostalno, dok za posjet lokacijama na Velebitu preporučamo organizirani obilazak u sklopu izleta Velebit foto safari.
Za samostalni obilazak mjesta snimanja preporučamo koristiti turističku kartu WINNETOU. Organizirani obilazak je moguć autobusima ili terenskim vozilima u sklopu jeep safari izleta. Izleti brodom polaze iz Starigrada-Paklenice.
