U povijesnoj ogrlici srednjoeuropskih gradova Varaždin se danas svom gostu otkriva kao rijetki urbani biser - grad sklada i prisnosti, grad koji svoj specifični urbani identitet pokazuje ne samo postojanom ljepotom stare barokne arhitekture, nego i toplinom svojih ljupkih trgova, ulica i parkova, a nadasve bogatstvom sačuvanih muzejskih zbirki. Tako je Varaždin i do našeg vremena sačuvao neka od bitnih obilježja hrvatskog "Beča", kao grad baroka, glazbe i cvijeća - ugodno odmorište svojim posjetiteljima.
Brojne današnje kulturno-povijesne znamenitosti grada svjedoče o njegovoj bogatoj povijesnici duljoj od osam stoljeća kroz koja su u njemu raskošno, poglavito kad je krajem XVIII. stoljeća u vrijeme svog najvećeg procvata bio i glavni grad Hrvatske, živjeli mnogi hrvatski plemići i veleposjednici,obrtnici i umjetnici.
Kao svojevrsni grad-muzej, ali i moderno sjedište današnje biskupije i Varaždinske županije i raskrižje putova iz Srednje Europe prema Zagrebu i Jadranskom moru, Varaždin je privlačno turističko odredište. Jer u srcu njegove starinske gradske jezgre svaki će posjetitelj moći osjetiti i duh prohujalih stoljeća i ljepotu življenja našeg doba.
A grad živi vrlo intenzivno tijekom čitave godine smjenjujući na svojim uličnim pozornicama zanimljive turističke sadržaje. Ljubazno Vas poziva na Špancir fest- festival uličnih šetača, na koncerte Varaždinskih baroknih večeri, priredbe, izložbe i sajmove, kazališne predstave. Ali isto tako i u posjet osobitosima kao što su Starogradska utvrda-najmonumentalniji i najvrijedniji gradski kompleks u kojem su smještene zbirke Gradskog muzeja; Gradska vijećnica - u kojoj već gotovo pet stoljeća stoluje poglavarstvo Grada i jedna je od najstarijih europskih vijećnica; Varaždinsko groblje, biser vrtne arhitekture i park prirode najviše kategorije, ili iznenađujuća zbirka "Svijet kukaca" koja u jednoj od brojnih varaždinskih palača pred posjetitelje razastire zagonetni život prirode. Riječ je o jedinstvenom muzejskom postavu entomofaune kontinentalne Hrvatske u kojem ste u pravom smislu istovremeno posjetitelj, istraživač prirode i povijesničar.
Dođete li u Varaždin od polovice travnja do listopada, bilo kojeg dana u tjednu, u centru grada dočekati će vas Gradski notar koji će Vam krasopisom ispisati varaždinski putni list osobiti suvenir grada, Gradski će Vam kovač iskovati Varaždinski medaljon, a možđa Vam se i dogodi da Vas Gradski fizik pospe "prahom sreće". A svake subote od 11 do 12 sati ispred Gradske vijećnice prisustvovati ćete u pratnji Gardijskih bubnjara atraktivnoj smjeni straže pripadnika Varaždinske građanske garde, popularnih "purgara", jednog od varaždinskih simbola čija je tradicija duga više od dva i pol stoljeća.
Sudeći po opisioma velikih gozbi, koje su u prošlosti posebice priređivali varaždinski mesari, trpeza Varaždinaca bila je izuzetno obilna, raznovrsna i kvalitetna. Na toj tradiciji varaždinski ugostitelji i danas pripremaju obilje domaćih jela po recepturama "iz bakine kuhinje". A vrlo ukusni varaždinsi klipić najrašireniji su specijalitet iz kuklinarske prošlosti ovog kraja i obvezni dio predjela u gotovo svim varaždinskim restoranima.
turizam-vzz.hr
Ono po čemu se Varaždin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenička i umjetnička baština s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su očuvane palače i vile u stilu baroka, rokokoa, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica.
Gradska vijećnica - Uz Stari grad, jedna od najupečatljivijih obilježja Varaždina svakako je Gradska vijećnica. Ovu kamenu kuću na glavnom gradskom trgu Juraj Brandenburški 1523. darovao je gradu za vijećnicu. Od tada do danas nije mijenjala svoju namjenu te je među najstarijima u Europi. Nakon velikog požara zgradu je 1793. obnovio Johann Taxner, a pročelje s tornjem u ranoklasicističkom stilu Franciscus Lossert. Grb grada s likom anđela dodatni je ukrasni motiv vijećnice.
Kula s lančanim mostom - Poznata i kao 'Kula stražarnica', izgrađena je u drugoj polovici 16. stoljeća u renesansnom stilu. Kao ostatak obrambenog sustava feudalne utvrde do danas se uspjela u cijelosti očuvati. Dok je bila u funkciji za koju je izgrađena služila je za smještaj vojnika i kao stan kapetana straže tvrđave.
Lisakova kula - Izgrađena u 16. stoljeću, ova kula bila je dio sjevernog djela obrambenog sustava grada. Jakob Erber je 1773. izveo građevinske zahvate za stan gradskog notara. Kao dio nekadašnjih gradskih vrata jedna je od dvije kule koje su preostale nakon rušenja sustava obrane početkom 19. stoljeća.
Palača Drašković - Izgrađena u rokoko stilu, od 1756. u njoj boravi hrvatski ban Franjo Nadasdy koji je Varaždin izabrao za svoje sjedište. Time ga je učinio glavnim gradom tada Banske Hrvatske koji je i ostao sve do velikog požara 1776. godine.
Palača Erdödy - Ovu palaču smještenu izvan gradskih zidina podigla je grofovska obitelj Erdödy polovicom 18. stoljeća čiji ulaz krasi kameni portal izrađen u rokoko stilu. Palača je polovicom 19. stoljeća preuređena za potrebe 'Kapucinske vojarne', a radove je vodio varaždinski majstor Franciscus Arnold. Danas se u njoj nalazi varaždinska Glazbena škola.
Palača Herczer - U stilu ranog klasicizma ova palača izgrađena je 1795. na poticaj Franje Herczera čiji se grb nalazi nad kamenim portalom glavnog ulaza. Danas se u palači nalazi Entomološka zbirka Gradskog muzeja Varaždin, a u planu je otvorenje Povijesne i Arheološke zbirke.
Hrvatsko narodno kazalište - Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta izgrađena je prema projektu bečkog arhitekta Hermanna Gottlieba Helmera 1873. godine. Premda je varaždinska kazališna tradicija vrlo duga i seže u prvu polovicu 17. stoljeća, stalno gradsko kazalište djeluje od 1915. kao dramsko i glazbeno-scensko kazalište. Među umjetnicima koji su nastupali na 'varaždinskim daskama' su Zvonimir Rogoz, Ančica Mitrović, Ivo Serdar, Martin Sagner, Ljubomir Kerekeš i drugi.
Palača Keglević - Na majuru nasuprot bedema Starog grada podignuta je u 17. stoljeću ova reprezentativna barokna palača. Današnji oblik dobila je oko 1775. kada ju je Jakob Erber preuredio u rokoko stilu. U njoj se danas nalazi znanstveni odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu.
Palača Nitzky - Ova kasnobarokna palača, na današnjem Trgu bana Jelačića, izgrađena je krajem 19. stoljeća. Bila je u vlasništvu bogate trgovačke obitelji Nitzky.
Palača Oršić - Monumentalna ranoklasicistička zgrada podignuta 1805. za grofa Aleksandra Erdödyja, krajem 19. stoljeća kupila je obitelj Oršić. Pročelje palače krasi lijep kameni portal u stilu klasicizma. Danas predstavlja reprezentativni galerijski prostor.
Palača Patačić - Smatra se jednom od najljepših rokoko palača u gradu. Današnji izgled dobila je 1764. pregradnjom starije kuće. Nekoć je bila dom grofa Franje Patačića i kao takva središte društvenog života Varaždina. Od njenih dijelova najviše se ističe kutni erker te bogato ukrašen rokoko portal.
Palača Patačić (Franjevački Trg) - Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je bila u vlasništvu nekoliko trgovaca, a od 1764. njen novi vlasnik je obitelj Patačić čije ime nosi i danas. Franjo Patačić dao ju je preurediti u barokno - rokoko stilu.
Palača Patačić - Puttar - U drugoj polovici 18. stoljeća tri zgrade preuređene su u jednu novu jednokatnu kasnobaroknu zgradu. Na istočnom pročelju ističe se kameni portal bogate dekoracije.
Palača Prassinsky - Sermage - U toku 17. stoljeća vlasnik ove palače bila je obitelj Praszinsky, a kasnije Sermage. Svoj današnji oblik dobila je polovicom 18. stoljeća, a u njoj se nalazi stalni postav Galerije starih i novih majstora. Na pročelju zgrade ističe se balkon s ogradom od kovanog željeza.
Palača Tomassi - Barun Stjepan Josip Patačić predao je ovu kuću savjetniku i kasnijem predsjedniku banskog stola Jurju Petkoviću. Oni su ju kasnije prodali obitelji Tomassi koji su u Varaždinu imali suknaru, a u dograđenom djelu palače održavale su se i prve kino predstave u gradu.
Palača Varaždinske županije - Zagrada je podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća, a izgrađena je za potrebe Varaždinske županije te je arhitektonsko djelo domaćeg graditelja Jakoba Erbera. Stradala je u velikom požaru 1776., a obnovom pod utjecajem klasicizma dobiva svoj današnji izgled.
Palača Zagrebačkog Kaptola - Kao jednokatnica ova zgrada izgrađena je u 18. stoljeću u baroknom stilu. Na prvom katu zgrade nalazi se dvorana čiji strop ima bogate stucco dekoracije.
Palača Zakmardy - Ovo velebno zadnje gradili su varaždinski majstori Jakob i Blaž Jančić. Zgrada je izgrađena kao sjemenište za đake varaždinske isusovačke gimnazije 1672. na trošak predbilježnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Ivana Zakmardyja.
tourism-varazdin.hr
Varaždinska feudalna utvrda, od davnina nazivana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina Varaždina. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća. Najstariji njen dio je središnja kula. Klupe i baldahini u njenom prizemlju najljepši su primjeri gotičke svjetovne plastike na sjeveru Hrvatske. Za ratova s Turcima u 16. stoljeću pregrađena u renesansni Wasserburg, utvrdu - dvorac okružen visokim zemljanim nasipima s bastionima, opkoljen dvostrukim pojasom vode. Pregradnju su u drugoj polovici 16. stoljeća izveli talijanski graditelji iz okolice Coma na čelu s glavnim carskim graditeljem utvrda na Slavonskoj granici Domenicom delLalliom. Tijekom prošlosti bila je vlasništvo mnogih značajnih plemićkih obitelji, grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Godine 1925. postala je vlasništvo grada Varaždina.
U počast milenijske obljetnice hrvatskog kraljevstva otvoren je u Starom gradu 1925. godine Gradski muzej Varaždin. U njegove prostore smjestile su se zbirke najstarijeg, Kulturnopovijesnog odjela, čije su brojne zbirke i u naše vrijeme izložene u stilskim sobama. Najvrjednije su zbirka cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje uz mnoge druge predmete svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Posebno su vrijedne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.
tourism-varazdin.hr
U starogradskoj jezgri Varaždina ima 11 zvonika, 6 crkava i 3 samostana. Toranj Franjevačke crkve, izgrađen 1641, najviši je varaždinski toranj (54,5 m). Zaštitnik grada Varaždina je sv. Nikola.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo - Varaždinska katedrala - Ranobarokna crkva izgrađena u 17. stoljeću poticajom Gašpara Draškovića čiji se grb i nalazi na kamenom portalu. Nekad je služila Isusovačkom i Pavlinskom redu, a 1997. osnivanjem Varaždinske biskupije postala je Katedralnom crkvom.
Isusovački samostan - Izgrađen krajem 17. stoljeća, nekadašnji samostan isusovaca i kasnije pavlina, zajedno s crkvom, gimnazijom i sjemeništem tvori najvrjedniji kompleks ranobarokne arhitekture u gradu Varaždinu. Danas je u njemu smješten Fakultet organizacije i informatike.
Župna crkva Sv. Nikole - Na mjestu nekadašnje, izgrađena je 1761. ova barokna crkva posvećena zaštitniku grada biskupu Sv. Nikoli. Crkvu je dao izgraditi varaždinski graditelj Matija Mayerhofer, a dovršio je Adam Poch. U gotičkim dijelovima tornja iz 16. stoljeća uzidani su ostaci građevina i grb grada s motivom anđela.
Franjevačka crkva i samostan - Crkva Sv. Ivana Krstitelja - Na mjestu nekadašnje srednjovjekovne crkve ivanovaca podignuta je oko 1650. ova barokna crkva koju je gradio Petar Rabba iz Graza. Toranj izgrađen 1641. najviši je u gradu i iznosi 54,4 m. Dvokatna samostanska zgrada oko središnjeg klaustra izgrađena je u današnjem obliku 1678. godine. Svodovi franjevačke ljekarne u zgradi rezidencije oslikani su freskama pavlina Ivana Rangera 1750. godine.
Uršulinski samostan i crkva Rođenja Isusovog - Na poziv obitelji Drašković 1703. iz Bratislave u Varaždin dolaze sestre uršulinke. Godine 1712. izgradile su jednobrodnu baroknu crkvu, a 1726. dogradile i toranj, jedan od najljepših u gradu. Sredinom 18. stoljeća uršulinke su kupile kuću i zemljište uz crkvu te tamo izgradile samostan, djevojačku školu i konvikt čime su započele odgojno-obrazovnu djelatnost. Crkvu i samostan gradio je Antun Remer, a dogradnju djevojačkog konvikta 1772. izveo je Jakob Erber.
Crkva Sv. Fabijana i Sebastijana - Ovu zavjetnu kapelu pred ulazom u grad podigli su građani grada Varaždina oko 1688. radi zaštite od kuge. Kapelu je 1777. temeljito obnovio Johan Michael Taxner, a današnji oblik dobila je oko 1800. ponovnom pregradnjom i produženjem što je izveo varaždinski majstor Franciscus Lossert.
Crkva Sv. Vida - Prema nekim navodima na ovom mjestu stajala je crkva već u 12. stoljeću, a današnji oblik dobila je polovicom 18. stoljeća. Nakon što je teško stradala u požaru 1776., radove na obnovi izveo je varaždinski graditelj Adam Poch.
Kapucinska crkva - Crkva Presvetog Trojstva - Kapucinski samostan s crkvom izgrađen je 1705. po nacrtima graditelja Valentinianusa. Drveni namještaj u unutrašnjosti djelo je varaždinskih majstora s kraja 18. stoljeća. U samostanskoj knjižnici čuvaju se vrijedne zbirke starih knjiga i rukopisa te djela starije kajkavske književnosti.
tourism-varazdin.hr
Za razliku od drugih, Varaždinsko groblje stvarano vizionarskom dušom Hermana Hallera, nije samo počivalište mrtvih već izvanredan primjer parkovne arhitekture i spomenik prirode. Ono je za posjetitelja pravo odmorište u kompoziciji breza, cvijeća, trava i vitkih čempresa (tuja), u nježnoj igri svjetlosti i sjena...
Varaždinsko groblje ustanovljeno je 1773., a od 1905. Herman Haller započeo je s njegovim uređenjem posadivši oko 7.000 čempresa, javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Šišanjem tuja u geometrijski pravilna tijela groblje je poprimilo obilježja francuskog parka. Jedan od najvrjednijih spomenika na varaždinskom groblju je 'Anđeo smrti', djelo kipara Roberta Frangeša Mihanovića, koji simbolički prikazuje opraštanje živih od mrtvih. Uz ostale, posjetitelji bi trebali vidjeti i grobnicu-spomenik Vatroslavu Jagiću koji je svakodnevno ukrašen svježim cvijećem.
tourism-varazdin.hr
Varaždin se kao Garestin spominje 1181., a već je 1209. postao prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj. Tom titulom nagradio ga je Hrvatsko - ugarski kralj Andrija II. za vjernost koju su mu Varaždinci iskazali dok je bio u kneginečkom zatočeništvu.
Grad je živio kao političko središte u kom je zasjedao Hrvatski sabor, ali i crkveno jer je u njemu središte imao i Varaždinski arhiđakonat Zagrebačke biskupije. Danas jedan od najprepoznatljivijih gradskih objekata - Stari grad u prošlosti je mijenjao svoje vlasnike: obitelj Celjski, Ungnad te na kraju Erdödy koji su u njemu boravili do 1925. kada je postao Gradski muzej.
Značajno razdoblje u povijesti grada je od 1756. do 1776. kada je Varaždin bio sjedište banske vlasti i generalata te glavni grad Hrvatske. Carica i kraljica Marija Terezija osnovala je u njemu Hrvatsko kraljevsko vijeće - prvu hrvatsku vladu. No, 1776. grad je zadesio veliki požar u kojem je skoro cijeli izgorio.
Danas je Varaždin, s gotovo 50.000 stanovnika, jedan od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj. Gospodarske zone, razvoj malog i srednjeg obrtništva, visokog školstva, kulture, turizma te brojni drugi primjeri pokazuju kako će se Varaždin i dalje uspješno razvijati. Gradovi Montale, Trnava, Ravensburg, Bad Radkersburg, Ptuj, Auxuerre, Zalaegerszeg i Koblenz već su prepoznali Varaždin kao grad partner i grad prijatelj. Vjerujmo kako će i oni koji ga samo jednom posjete u njega uvijek i vraćati.
Špancirfestival je poznati ulični festival koji se održava u gradu Varaždinu, po varaždinskim ulicama i trgovima. Špancirfest se održava u posljednjem tjednu kolovoza, počevši sa pretposljednjim vikendom u mjesecu.
Ovaj festival ima nekoliko manjih festivala kao sastavne dijelove:
* Komedija fest
* Hlapec fest (dječje predstave, za djecu do 14 godina)
* Moderato fest (za ljubitelje ozbiljne glazbe, koncerti)
* Jazz festival
* Ritam fest (koncerti, razni glazbeni izričaji)
* Ulica fest (ulični umjetnici, akrobati, žongleri, ul.glazbenici, lutk.predstave)
Špancirfest je festival grada. On je kovitlac glazbe, plesa i smijeha, besciljna šetnja koja je cilj sebi samoj, susret sa zaboravljenim, ljudi koji se daju gradu, grad koji se daje ljudima. Za vrijeme Špancirfesta očekuje vas 300-injak vrhunskih programa, stotine izvođača iz cijelog svijeta, prezentacije starih zanata, world music, ulični performance, kazališne komedije dječje predstave, etno, rock i klasična glazba, 5 pozornica, ulice i trgovi starogradske jezgre Varaždina... Špancirfest je iz godine u godinu uvijek tek početak otkrivanja, uvijek jedinstveno iskustvo. Ne može se znati koju će nam priču grad ispričati, kakav će biti ritam svjetla, zvukova i mirisa, pa ništa drugo ne preostaje no biti u Varaždinu, i biti dio Špancirfesta!
spancirfest.com
