Ono po čemu se Varaždin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenička i umjetnička baština s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su očuvane palače i vile u stilu baroka, rokokoa, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica.
Gradska vijećnica - Uz Stari grad, jedna od najupečatljivijih obilježja Varaždina svakako je Gradska vijećnica. Ovu kamenu kuću na glavnom gradskom trgu Juraj Brandenburški 1523. darovao je gradu za vijećnicu. Od tada do danas nije mijenjala svoju namjenu te je među najstarijima u Europi. Nakon velikog požara zgradu je 1793. obnovio Johann Taxner, a pročelje s tornjem u ranoklasicističkom stilu Franciscus Lossert. Grb grada s likom anđela dodatni je ukrasni motiv vijećnice.
Kula s lančanim mostom - Poznata i kao 'Kula stražarnica', izgrađena je u drugoj polovici 16. stoljeća u renesansnom stilu. Kao ostatak obrambenog sustava feudalne utvrde do danas se uspjela u cijelosti očuvati. Dok je bila u funkciji za koju je izgrađena služila je za smještaj vojnika i kao stan kapetana straže tvrđave.
Lisakova kula - Izgrađena u 16. stoljeću, ova kula bila je dio sjevernog djela obrambenog sustava grada. Jakob Erber je 1773. izveo građevinske zahvate za stan gradskog notara. Kao dio nekadašnjih gradskih vrata jedna je od dvije kule koje su preostale nakon rušenja sustava obrane početkom 19. stoljeća.
Palača Drašković - Izgrađena u rokoko stilu, od 1756. u njoj boravi hrvatski ban Franjo Nadasdy koji je Varaždin izabrao za svoje sjedište. Time ga je učinio glavnim gradom tada Banske Hrvatske koji je i ostao sve do velikog požara 1776. godine.
Palača Erdödy - Ovu palaču smještenu izvan gradskih zidina podigla je grofovska obitelj Erdödy polovicom 18. stoljeća čiji ulaz krasi kameni portal izrađen u rokoko stilu. Palača je polovicom 19. stoljeća preuređena za potrebe 'Kapucinske vojarne', a radove je vodio varaždinski majstor Franciscus Arnold. Danas se u njoj nalazi varaždinska Glazbena škola.
Palača Herczer - U stilu ranog klasicizma ova palača izgrađena je 1795. na poticaj Franje Herczera čiji se grb nalazi nad kamenim portalom glavnog ulaza. Danas se u palači nalazi Entomološka zbirka Gradskog muzeja Varaždin, a u planu je otvorenje Povijesne i Arheološke zbirke.
Hrvatsko narodno kazalište - Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta izgrađena je prema projektu bečkog arhitekta Hermanna Gottlieba Helmera 1873. godine. Premda je varaždinska kazališna tradicija vrlo duga i seže u prvu polovicu 17. stoljeća, stalno gradsko kazalište djeluje od 1915. kao dramsko i glazbeno-scensko kazalište. Među umjetnicima koji su nastupali na 'varaždinskim daskama' su Zvonimir Rogoz, Ančica Mitrović, Ivo Serdar, Martin Sagner, Ljubomir Kerekeš i drugi.
Palača Keglević - Na majuru nasuprot bedema Starog grada podignuta je u 17. stoljeću ova reprezentativna barokna palača. Današnji oblik dobila je oko 1775. kada ju je Jakob Erber preuredio u rokoko stilu. U njoj se danas nalazi znanstveni odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu.
Palača Nitzky - Ova kasnobarokna palača, na današnjem Trgu bana Jelačića, izgrađena je krajem 19. stoljeća. Bila je u vlasništvu bogate trgovačke obitelji Nitzky.
Palača Oršić - Monumentalna ranoklasicistička zgrada podignuta 1805. za grofa Aleksandra Erdödyja, krajem 19. stoljeća kupila je obitelj Oršić. Pročelje palače krasi lijep kameni portal u stilu klasicizma. Danas predstavlja reprezentativni galerijski prostor.
Palača Patačić - Smatra se jednom od najljepših rokoko palača u gradu. Današnji izgled dobila je 1764. pregradnjom starije kuće. Nekoć je bila dom grofa Franje Patačića i kao takva središte društvenog života Varaždina. Od njenih dijelova najviše se ističe kutni erker te bogato ukrašen rokoko portal.
Palača Patačić (Franjevački Trg) - Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je bila u vlasništvu nekoliko trgovaca, a od 1764. njen novi vlasnik je obitelj Patačić čije ime nosi i danas. Franjo Patačić dao ju je preurediti u barokno - rokoko stilu.
Palača Patačić - Puttar - U drugoj polovici 18. stoljeća tri zgrade preuređene su u jednu novu jednokatnu kasnobaroknu zgradu. Na istočnom pročelju ističe se kameni portal bogate dekoracije.
Palača Prassinsky - Sermage - U toku 17. stoljeća vlasnik ove palače bila je obitelj Praszinsky, a kasnije Sermage. Svoj današnji oblik dobila je polovicom 18. stoljeća, a u njoj se nalazi stalni postav Galerije starih i novih majstora. Na pročelju zgrade ističe se balkon s ogradom od kovanog željeza.
Palača Tomassi - Barun Stjepan Josip Patačić predao je ovu kuću savjetniku i kasnijem predsjedniku banskog stola Jurju Petkoviću. Oni su ju kasnije prodali obitelji Tomassi koji su u Varaždinu imali suknaru, a u dograđenom djelu palače održavale su se i prve kino predstave u gradu.
Palača Varaždinske županije - Zagrada je podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća, a izgrađena je za potrebe Varaždinske županije te je arhitektonsko djelo domaćeg graditelja Jakoba Erbera. Stradala je u velikom požaru 1776., a obnovom pod utjecajem klasicizma dobiva svoj današnji izgled.
Palača Zagrebačkog Kaptola - Kao jednokatnica ova zgrada izgrađena je u 18. stoljeću u baroknom stilu. Na prvom katu zgrade nalazi se dvorana čiji strop ima bogate stucco dekoracije.
Palača Zakmardy - Ovo velebno zadnje gradili su varaždinski majstori Jakob i Blaž Jančić. Zgrada je izgrađena kao sjemenište za đake varaždinske isusovačke gimnazije 1672. na trošak predbilježnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Ivana Zakmardyja.
tourism-varazdin.hr