Slavonija, taj lijepi dio HRVATSKE, slikovita žitnica, bogatstvo je nedirnute prirode,
posebice spačvanskog šumskog bazena, bogata raznovrsnom florom i faunom, te
jedinstvenim kulturno-povijesnim spomenicima. Njezini biseri: gradovi i slavonska, šokačka sela smjestila su se na meandrima brojnih rijeka, a jedan od njih je u srcu Slavonije i Šokadije, grad VINKOVCI, grad bogate povijesti, kulture, arhitekture, folklora, tradicije, običaja ...
Često se mnogi pitaju što mi to imamo posebno u našem gradu? To je široka slavonska duša, kao što je i ova naša široka i plodna slavonska ravnica i koji ga jednom upoznaju uvijek se rado u njega vraćaju. Jedan naš poznati vinkovački pisac je rekao: "Suvremeni čovjek koji nije doživio ravnicu neka u svoja putovanja prostranstvima zemlje pohodi ovaj grad, koji nikada nije umro i koji već sedam tisuća godina nije zaboravljen. Onda, kada New York nije bio ni selo, Vinkovci su zabilježeni na svim važnijim kartama ovoga dijela Europe ..."
VINKOVCI su riznica raskoši, ljepote i tradicije. U svako godišnje doba naći ćete u ovom lijepom gradu i njegovoj okolici nešto za svoju dušu. Stoga posjetite ovaj naš slavonski grad bogate turističke ponude.
tz-vinkovci.hr
U Slavoniji, istočnom dijelu
panonsko-podunavske Hrvatske, na sjevernom rubu Bosutske nizine,gdje rijeka Bosut pravi svoju najsjeverniju krivinu, nalazi se najveće naselje jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema, nekadašnje veoma važno
vojnokrajiško središte i šokačka metropola, grad Vinkovci.
Stara gradska jezgra i veći dio grada nalazi se uz lijevu obalu Bosuta, na nešto
povišenijem, djelomice prapornom terenu, od 85 do 90 metara nadmorske visine.
Sam grad nalazi se na 18 48' 30" istočne zemljopisne dužine i na 45 17' 22"
sjeverne zemljopisne širine, dakle, gotovo na samoj polovici sjeverne polutke, skoro podjednako udaljen od ekvatora i sjevernog pola Zemlje.
Prostor s takvim geoprometnim položajem te veoma povoljnim reljefnim, klimatskim, pedološkim i hidrografskim osobinama od davnina je bio privlačan za naseljavanje. Kontinuitet naseljenosti s više od 7000 godina rijetkost je i u europskim okvirima.
tz-vinkovci.hr
Vinkovci pripadaju grupi gradova sjevernohrvatskoga područja koji se odlikuju vrlo znakovitim graditeljskim osobitostima. Arhitektonska je struktura grada rezultat povijesnih etapa kroz koje je taj prostor prolazio kao i različitih gospodarskih i graditeljskih utjecaja te ekonomske i financijske snage njegovih stanovnika. Ovo je grad s veoma bogatom graditeljskom baštinom. Vinkovci su danas prostorno veliki grad u čijoj se strukturi uočava nekoliko većih trgova i glavnih, dugih uličnih pravaca koji su bili osnovica urbanog razvitka.
Na isti način Vinkovce obilježava nekoliko većih parkova i zelenih javnih površina, te niz jasno prepoznatljivih planskih suvremenih gradskih četvrti ili naselja. Premda su za vrijeme ratova, posebice Domovinskoga rata, doživjele velika razaranja i oštećenja većina je zgrada spomeničke vrijednosti obnovljena, a središnji dio Vinkovaca čini se ljepšim i uređenijim no ikada ranije. Središnji trg s izrazitim obilježjima baroknog urbanizma i obodnim dijelovima koji ga zatvaraju, predstavlja prostor visoke kulturno-povijesne, urbanističke, arhitektonske, stilske i estetske vrijednosti Vinkovaca. Unutar spomenutoga urbanog sklopa prostire se gradski park koji je nastao za vrijeme općinskoga načelnika Adolfa Albrechta 1868. tako da su na mjestu
vojničkoga ŤParadier platza Ť posađena stabla. U samom središnjem dijelu skoro od nastanka parka nalazi spomenik Svetoga Trojstva.
U vrijeme načelnika Nikole Jankovića park je proširen i uređen u francuskom stilu. Župna je crkva izgrađena 1777. u baroknom stilu, a suvremeni je izgled
dobila početkom 20. stoljeća.
tz-vinkovci.hr
Razgranata turistička i ugostiteljska ponuda osim hotela "Slavonija" i "Admirala" koji se nalaze u središtu grada imaju Vinkovci i prvi privatni hotel "Lady M" - obiteljskog tipa, kao i hotele "Cibalia" i "Gem", a na ulazu u sam grad na cesti Županja-Vinkovci nalazi se hotel "Kunjevci", te na cesti Vinkovci - Bajakovo u blizini graničnog prijelaza otvoren je hotel "ŠUMSKI DVORI - SPAČVA" - poduzeća "SON-UGO-COR".
Svi ovi objekti su vrlo lijepo uređeni i prema kategorizaciji imaj dvije ili tri zvjezdice.
Vinkovci imaju petnaest suvremeno opremljenih specijaliziranih restorana, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom gradu, a jedan dio uz prometnice - autoceste nadomak grada. Također u gradu Vinkovcima velika je ugostiteljska ponuda cafe-barova i ljetnih terasa, a naročito je interesantna pnuda takve vrste kao i kulturno-umjetničkog programa na Vinkovačkom gradskom korzu, koji doživljava svoju renesansu i image-imidž koji je nekada imao u gradu.
U tom dijelu Vinkovaca nalazi se i zgrada TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA VINKOVACA, koja na poticajan i stručan način daje doprinos ljepoti grada kroz ekološko-edukativnu
akciju "Volim Hrvatsku" - "više cvijeća, manje smeća" i na taj način potiče sve pravne i
fizičke osobe da daju svoj doprinos ljepoti grada sadnjom cvijeća i uređenjem zelenih
površina privatnih i stambenih objekata, parkova, trgova, sportskih terena i izletišta od
kojih je najpoznatiji "Sopot" i šetnica uz Bosut.
Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu da se drevne ljepote bogate i lijepe Slavonije iskoriste za razvoj seoskog turizma, budući da su sela Otok, Ivankovo, Rokovci-Andrijaševci, Lipovac i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na meandrima rijeka Bosut, Spačva, Biđ, Studva i njihovim pritocima.
Dođite u Slavoniju i Vinkovce da uz kulen, tambure i pjesmu "Gori lampa nasrid Vinkovaca", te gostoljubljivost domaćina doživite nešto novo - Slavoniju i Vinkovce.
tz-vinkovci.hr
Lovni turizam (lovišta na 40.000 hektara šumskog spačvanskog bazena) ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su jelen obični i jelen lopatar, poznati lovcima u cijeloj Europi, zatim divlje svinje i fazani. Nadomak gradu poznata su lovišta "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino".
Ribolov je moguć na rijekama Bosut, Spačva, Studva, otočkim i bošnjačkim virovima.
Rijeke obiluju slatkovodnim ribama: šaran, smuđ, som, linjak, grgeč, karas i štuka.
Razvijen je sportski ribolov te brojna natjecanja u kuhanju fiša.
TRADICIJA u novom ruhu i izvorni, autohtoni slavonski suveniri bogata su ponuda u
TURISTIČKOJ ZAJEDNICI GRADA VINKOVACA. Budući da vinkovački kraj u etnološkom smislu spada u izrazito bogato, raznoliko i zanimljivo područje, želja nam je da tradicijska
kultura i etnoobilježja žive u budućnosti. To su različita domaća
tkanja, zlatovez, čipke, sve vrste urešenih prsluka, kožuha, pršnjaka, reklji ili špencli, bundi,
tkanica, obuće, torbi, šokačkih kapa, izrada autohtonih suvenira od drveta, kože, keramike, stakla, gline, suveniri lutke u narodnoj nošnji, te šarane tikvice najizvorniji slavonski suvenir kao i licitarska srca.
tz-vinkovci.hr
Vinkovci su naseljeni od neolitika do danas.
U pretpovijesnom razdoblju smjenjivali su se nositelji raznih kultura kroz neolitik, eneolitik, brončano, halštatsko i latensko razdoblje.
U vrijeme rimske vladavine Vinkovci postaju značajno trgovačko i obtničko naselje - Colonia Aurelia Cibalae. Razna barbarska plemena ih sustavno ruše do potpunog uništenja u drugoj polovici VI st. Hrvatsko obilježje vezano je za bjelobrdsku kulturu iz IX st., koja je ujedno i supstratna kultura naselju Sv. Ilija na MERAJI, iz kojeg se razvijaju današnji Vinkovci.
Krajem 11. i početkom 12. stoljeća uz zapadni rub ruševina rimskih Cibalae, kraj obnovljene ranoromaničke crkvice posvećene sv. Iliji nastalo je i razvilo se istoimeno naselje s kojim započinje povijest današnjih Vinkovaca. Prvi pisani spomen toga srednjovjekovnoga naselja potječe iz 1332., a upisao ga je papin legat prigodom prikupljanja poreza u ovim krajevima.
Na starim se zemljovidima, u različitim crkvenim i drugim dokumentima, to naselje upisivalo kao: Szentelius, Szentilya, Zentheleye, Zenthylye, St. Helye i slično. Naselje je dobilo ime po župnoj crkvi koja je bila posvećena svetom Iliji.
Ta je crkva jedna od najstarijih ranoromaničkih crkava u sjevernom dijelu Hrvatske. U srednjem se vijeku u 15. i 16. stoljeću
usporedno s nazivom sv. Ilija, javio i naziv Vinko, Wanko ili Wanka, a kasnije Winkowcze, Winkoftzi i Vinkovci.
Razloge pojave novog imena treba tražiti u činjenici što je novi oltar gotičke crkve bio posvećen sv. Vinku, tada omiljenom svecu u ovim krajevima, zaštitniku vinogradara, opekara, lončara i drvosječa. Vinkovci i okolica pripali su 1538. godine Srijemskom sandžakatu. Prostor oko crkve, koji je ranije bio groblje, Turci su pretvorili u šetalište, odmorište ili plandište - turski meraja.
Naziv Meraja uvriježio se kod stanovnika Vinkovaca i zadržao sve do danas.
Od starosjedilačkoga hrvatskog stanovništva koje je opstalo u turskom razdoblju i novih hrvatskih useljenika nastao je katolički šokački puk. Brojni su vinkovački šokački rodovi opstali do današnjih dana.
Čuva se i njeguje tradicijski život, stari običaji, narodne nošnje, plesovi i pjesme. Vinkovci s pravom predstavljaju metropolu
Šokadije. Vinkovački Šokci vesele su i vedre naravi. Vole zapjevati i zaplesati uz omiljenu tamburicu te obući svoje svečano i lijepo narodno ruho koje su naslijedili od svojih baka i djedova.
Poznati su kao marljivi i štedljivi, ali i veoma imućni ljudi.
tz-vinkovci.hr
U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne Slavonije i Vukovarsko-srijemske županije, već više od tri i pol desetljeća održavaju se u rujnu mjesecu Vinkovačke jeseni.
Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, pa čak kontinentalne Hrvatske u cjelini.
Na jesenima sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja Europe i Amerike.
Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966. godine.
U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje.
Godine 1970. uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina Gradišćanskih Hrvata i Rusina i Ukrajinaca iz Petrovaca.
Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Francuske, Švedske i SAD.
Od 1977.godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od 1990. godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore.
Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri.
One se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od 1993. godine iz Vukovarsko-srijemske županije.
Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i Đakovačkim vezovima.
Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija.
U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe.
Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva.
Svaku priredbu izravno prenosi HRT.
Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane.
U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od 1974. godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice.
Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom.
Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima.
Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni.
S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača.
Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega.
Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske.
Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje.
Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, 1970. godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje 1971. godine prerastaju u Dječje jeseni.
Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima.
Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja.
U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo.
Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti.
tz-vinkovci.hr
