Kažu da je grad ogledalo svojih stanovnika i njihove ljubavi prema njemu. Ljubav Vukovaraca prema njihovom gradu nikad nije bila upitna. Voljeli su ga i prije no što su znali kakva ga teška sudbina čeka u Domovinskom ratu – i njega i njih, kada se svojom uređenošću, širokim ulicama i ljepotom arhitekture ubrajao u najljepše gradove bivše drža.
Vukovar polako dobiva svoj nekadašnji izgled s prepoznatljivim dominantnim točkama, ali ono što ga čini posebnim i po čemu se nikada nije promijenio jesu njegovi stanovnici , širokogrudni i dobrodušni, otvorena srca za sve one koji ih požele posjetiti i upoznati. Ono što su godinama čuvali zatomljeno duboko u sebi, iz dana u dan nesebično daruju svome gradu i svatko od njih tka neko svoje sjećanje u njegovu svakodnevnicu. I svakim danom sve se više potvrđuje istinitost tvrdnje Siniše Glavaševića – Grad, to ste vi.
Neka vaša šetnja Vukovarom započne sa slikovite uzvisine iznad Dunava, dominantne točke grada, gdje se nalaze Franjevački samostan i crkva sv. Filipa i Jakova te vukovarska Gimnazija.
Prošetajte kroz barokni centar Grada do Trga dr. Franje Tuđmana i ušća Vuke u Dunav.
Otiđite do monumentalnog Križa na Dunavu podignutog za sve žrtve za slobodnu Hrvatsku.
Nastavite kroz Novi Vukovar do Dvorca Eltz u kojem se nalazi Gradski muzej Vukovar.
U centru Vukovara, na ušću Vuke u Dunav, podignut je spomenik za sve one koji su svoj život dali za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Njegov autor, kipar Šime Vidulin, napravio ga je u obliku križa. Na mjestu gdje se uvijek pružao pogled na široku, moćnu rijeku, sada stoji bijeli križ – kao simbol i kao uspomena – ali i opomena.
turizamvukovar.hr
Područje Vukovara oduvijek je bilo sjecište putova, mjesto dodira različitih kultura, ali i poprište ratova. Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz pet tisuća godina u kontinuitetu putem brojnih arheoloških lokaliteta.
Za ovaj kraj posebno je značajna Vučedolska kultura koja je dobila ime po lokalitetu Vučedol, pet kilometara nizvodno na Dunavu. Sustavnim istraživanjem otkrivene su karakteristične kuće (megaron), radionice za preradu bakra i prekrasna keramika s bijelim stiliziranim ukrasima na crnoj podlozi. Vučedolska golubica, pronađena 1938. godine, postala je simbol grada, a jednako veliko značenje ima i Vučedolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom.
U vukovarskom kraju brojna su arheološka nalazišta iz brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba, koja svjedoče o životu Ilira i Kelta. Nekropola ilirskih grobova na Lijevoj bari u Vukovaru dokazuje da je ovdje bilo i veliko naselje.
Rimljani su u osvajačkim pohodima u posljednjim desetljećima prije Krista izbili na Dunav. Izgradili su brojna utvrđenja kao granicu (limese) prema barbarskim plemenima. U vukovarskom kraju značajni su rimski lokaliteti Cornacum (Sotin), Cuccium (Ilok) i Ulmo (Tovarnik). Uz Dunav je vodila i važna rimska cesta. Rimska civilizacija u ovim krajevima utjecala je na unapređivanje gospodarstva, isušivane su močvare i zasađeni prvi vinogradi.
Nakon propasti Rimskog carstva velika seoba naroda i avarsko-slavenska ekspanzija od šestog stoljeća nadalje dovela je do velikih promjena. Međuriječje Dunava i Save poprište je velikih sukoba i interesa moćnih država toga vremena. U to vrijeme se ovdje naseljavaju Hrvati.
U sačuvanim pisanim dokumentima Vukovar se spominje već početkom 13. st. kao Volko, Walk, Wolkow, odnosno hrvatski Vukovo. Od 14. st. sve se više upotrebljava pomađareni naziv Vukovar. U to je vrijeme Hrvatska u državnopravnoj zajednici s Ugarskom. Vukovar, kao i susjedni Ilok, u tom su razdoblju čuvari hrvatskog identiteta u dunavsko-savskom međuriječju.
Među prvim gradovima u hrvatskim zemljama već 1231.godine Poveljom hercega Kolomana Vukovar dobiva status slobodnog kraljevskog grada. U Vukovaru je tada sjedište velike Vukovske županije koja se protezala između Dunava i Save. Stanovnici Vukova prema tim su povlasticama sami birali starješinu naselja, raspolagali svojom imovinom, održavali sajmove i uživali druge povlastice.
Nakon turske vladavine (1526.-1687.) gotovo cijelo vukovarsko područje kupuju njemački grofovi Eltz te će kroz dva naredna stoljeća utjecati na gospodarski i kulturni razvoj ovog kraja. Tada se uz većinsko hrvatskog stanovništvo naseljavaju i druge narodnosti (Nijemci, Mađari, Židovi, Rusini, Slovaci i Ukrajinci). Tako ovo hrvatsko područje postaje višenacionalno. Vukovar je od 1745. godine sjedište velike Srijemske županije.
U skladu sa svojim položajem u gospodarskom i administrativnom pogledu Vukovar se razvio u prosvjetno, kulturno i zdravstveno središte. Već od 1730. godine Vukovar ima razvijeno pučko školstvo. Iz franjevačke škole razvila se pučka škola u Starom Vukovaru. Novi Vukovar ima svoju školu. Djelovale su i konfesionalne škole za djecu pravoslavne i židovske vjere, te škole na njemačkom i mađarskom jeziku. Šegrtska škola osnovana je 1886. godine, a gimnazija 1891. Tiskara je proradila 1867. godine kada su izašle i prve vukovarske novine na njemačkom jeziku -Der Syrmier Bote.
Nakon II. svjetskog rata Vukovar se razvio u moćno središte tekstilne i prehrambene industrije postajući jedan od najrazvijenijih gradova bivše Jugoslavije.
Dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara zasigurno je zaokružena barokna cjelina s brojnim arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne i ambijentalne vrijednosti.
Vukovarsko područje oduvijek je bilo prostorom kontinuiranog slijeda kulturnih događanja, na kojem su se tijekom dugih stoljeća dodirivala dva različita svjetonazora -, srednjoeuropski, zapadni, i balkanski, istočni.
Početak oružanog napada na područje Vukovara zbio se 02. svibnja 1991. godine kada je u Borovu Selu ubijeno 12 hrvatskih policajaca. Napad na Vukovar započeo je 24. kolovoza 1991. godine i od tada je grad tri mjeseca bio u potpunom okruženju. Dana 18. studenoga 1991. grad je vojno okupiran. Nesrpsko stanovništvo (oko 22.000 ljudi) protjerano je iz grada, a više od 6.000 Vukovaraca odvedeno je u brojne logore u Srbiji, gdje su pretrpjeli teška zlostavljanja,a mnogi se nisu vratili. Grad je 1991. razoren. Pristup obnovi polazio je od stajališta da gradu treba vratiti najmarkantnije točke, stare trgove i ulice, kojima će rekonstruirane barokne vizure grad na Dunavu ponovno ocrtati kao dio zapadnoeuropskog kulturnog kruga.
Godine 1997. započeo je proces mirne reintegracije. Gradska uprava ostvarila je uvjete za povratak institucija i prognanika i od tada Grad svakim danom sve više dobiva svoj nekadašnji identitet.
Vukovar je simbol otpora, nepobjedivosti i opstojnosti, ujedno i simbol mira, kojemu hrabrost, požrtvovnost i veličina žrtve njegovih branitelja daju uzvišeno mjesto u stvaranju samostalne Republike Hrvatske.
turizamvukovar.hr
Vukovar se smjestio u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske i sjedište je Vukovarsko-srijemske županije.
Nalazi se na razmeđi povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav. Istočni , stariji dio grada, na desnoj je obali Vuke, na obroncima Vukovarskog ravnjaka i visokoj dunavskoj obali. Zapadni dio grada , Novi Vukovar s Borovo Naseljem, u nizini je lijeve obale rječice. Vukovar ima granični položaj na Dunavu prema Vojvodini u Srbiji.
Grad leži na važnim prometnim pravcima. Od pamtivijeka je dolinom Dunava na vukovarskom području tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. Od davnina se plovi Dunavom i Vukovar je na tom putu važna postaja. Uvođenjem parobroda od sredine 19. stoljeća, a danas dolaskom turističkih brodova, Vukovar je povezan s Budimom i Bečom uzvodno i sve do Rumunjske nizvodno.Vukovarska luka važna je uvozno-izvozna postaja.
Dunav je uvijek bio i ostao veza s Europom i svijetom.
turizamvukovar.hr
Rijeke su oduvijek značile život i od davnina ljudi su se naseljavali u dolinama velikih rijeka. Vukovar ima tu privilegiju da ima dvije svoje rijeke: Dunav i Vuku. Iako je Dunav druga najveća europska rijeka i poveznica s Europom i svijetom, Vukovarci ništa manje ne vole ni Vuku, malu, ćudljivu rijeku u kojoj često traže osvježenje za vrućih ljetnih dana, a zimi im služi kao klizalište.
Još u 18. stoljeću Vukovar je bio značajna riječna luka, a posljednjih nekoliko godina vraća mu se to značenje dolaskom velikih turističkih brodova. Svake godine njihov broj se povećava pa je u 2006.godini zabilježeno 155 pristajanja.
Od nedavno Vukovarci opet mogu ljeti na kupanje na otok i svakako bismo preporučili boravak na toj našoj plaži u ljetnim danima. Rijeke su bogate ribom i pravi su raj za ribolovce. Duga je ovdje i veslačka tradicija. Ali najljepše se Dunav doživi i osjeti u ugodnoj vožnji brodićem ili dunavskom čikljom. Stoga dođite i isprobajte to, uživajte u mirisima rijeka, upijte ih u sebe!
turizamvukovar.hr
Ova najveća masovna grobnica u Europi nakon II. svjetskog rata nalazi se na istočnom prilazu Vukovaru. Kažu da slika govori više od tisuću riječi, ali jedno je ovo mjesto vidjeti na slici ili televiziji, a nešto sasvim drugo biti ovdje fizički nazočan. Tada riječi ostaju u zraku i samo želite sliku koja se pruža pred vama upiti u sebe i nikad je ne zaboraviti, ponijeti sa sobom u svoj grad sliku 938 bijelih križeva od kojih svaki simbolizira jednu žrtvu, ekshumiranu ovdje. Ovdje su pokopane cijele generacije, mladost Vukovara i svih krajeva Hrvatske. Ovdje postajemo bespomoćni. Priča o tehničkim karakteristikama, veličini spomenika čini se besmislena i jedino što možemo je pokloniti im se i zahvaliti. Kažu da je ovo jedno od najljepših groblja. Oni takvo i zaslužuju. Bilo bi bolje da nikad nije ni moralo nastati.
turizamvukovar.hr
Pet kilometara od Vukovara, u smjeru Iloka, neposredno uz Dunav nalazi se lokalitet Vučedol. Riječ je o arheološkom lokalitetu svjetskog glasa, gdje je 1938. godine pronađena Vučedolska golubica. Vučedolska kultura prikazuje i dokazuje postojanje visoke civilizacije, naseljenosti i života ljudi tijekom 5000 godina u kontinuitetu.
turizamvukovar.hr
• Gradski muzej Vukovar osnovan je 1948. godine donacijom rimskog novca, namještaja, oružja i umjetničkih slika koje je svom gradu poklonio dr. Antun Bauer. Muzej je s radom započeo u Zgradi diližansne pošte u staroj baroknoj jezgri, a 1966. preseljen je u Dvorac Eltz. Do 1991. Muzej je sadržavao fond od oko 50 tisuća eksponata što su činili četiri zasebna odjela: Zavičajni muzej, Zbirka Bauer, Spomen muzej nobelovca Lavoslava Ružičke, Spomen muzej II. kongresa KPJ. Radi dovršetka obnove Dvorca Eltz, Gradski muzej trenutno se nalazi u prostorijama rodne kuće nobelovca Lavoslava Ružičke.
• Dvorac Eltz - gradnju dvorca počeo je 1749. godine vlasnik vukovarskog feuda grof Anzelmo Kazimir Eltz. U početku je bio izgrađen samo središnji dio, a kasnije je Dvorac više puta dograđivan. Već 1781. izvršeno je prvo veće proširenje, a konačan izgled dobio je početkom 20.st. po nacrtima bečkog arhitekta Siedeka. Velikih je dimenzija, raskošne koncepcije, obiluje bogatstvom stilskih detalja, ali zadržava skladne odnose. Ubraja se među najreprezentativnije objekte baroknog razdoblja na hrvatskom tlu. Od 1968. godine u Dvorcu Eltz smješten je Gradski muzej Vukovar. Zgrada je 1991. pretrpjela strašna oštećenja. Interijer je danas djelomično obnovljen, a obnova dvorca u cjelini očekuje se u sklopu projekta Savjeta Europe i Ministarstva kulture RH. Radi obnove Dvorca Eltz, obilazak unutrašnjosti Dvorca trenutno nije moguć.
• Rodna kuća nobelovca Lavoslava Ružičke - prvi hrvatski nobelovac Lavoslav Ružička rodio se u obrtničkoj obitelji u Vukovaru 13. rujna 1887. godine. Od svoje četvrte godine živio je u Osijeku gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Potom se upisao na Tehničku visoku školu u Karlsruhe-u Za nepune četiri godine,1910., završava studij kemije i doktorsku disertaciju iz organske kemije. Posebno se bavio prirodnim spojevima, osobito fiziološki aktivnim i mirisnim tvarima. Godine 1939. dobiva Nobelovu nagradu za kemiju. Godine 1940. Ružička je izabran za počasnog člana JAZU i počasnog doktora Hrvatskog sveučilišta. Iste godine proglašen je i počasnim građaninom Vukovara. Ružička je sa suradnicima do 1960. godine objavio 580 znanstvenih radova. Umro je u Zürichu u 90. godini života, 26. rujna 1976.
turizamvukovar.hr
