Ima prostora koji već samim ambijentom ukazuju na važnost događaja koji se u njima održavaju i na pažnju koju želimo izraziti njihovim sudionicima.
Najčešće, riječ je o zagrebačkim povijesnim prostorima - raskošno uređenim dvoranama, muzejima i galerijama smještenima u povijesnim zdanjima u kojima su se ispisivala važna poglavlja hrvatske kulturne i političke povijesti.
Bez obzira na to jesu li smješteni u Gornjem ili Donjem gradu, prostori su to iznimnog ambijenta u samom središtu grada i s osiguranom vrhunskom uslugom čime će svaki sastanak ili prijem biti događaj koji se pamti.
Zlatna dvorana
Kad budete prolazili gornjogradskim ulicama, zacijelo će vas ljepotom svake zgrade u njoj privući Opatička ulica. Tu, na broju 10 stara je palača čija je Zlatna dvorana izniman ambijent koji se ne zaboravlja. I sam ulazak u zgradu - a prepoznat ćete je po umjetnički izrađenoj željeznoj ogradi, pravom remek djelu - navijestit će izniman događaj. Riječ je o neobaroknoj dvorani u kojoj su freske i skulpture djelo najznačajnijih hrvatskih obrtnika toga doba. Upravo zbog toga neki je zovu trajnom galerijom hrvatskog slikarstva. Zlatna je dvorana prikladna za ekskluzivne sastanke, bankete ili cocktaile.
Ilirska dvorana
Malo je kuća u Zagrebu koje svjedoče o toliko važnih događaja kao zgrada Narodnog doma ili Dvorane. Ona je najljepši klasicistički interijer u Zagrebu, jedna od najznamenitijih zgrada u novijoj hrvatskoj političkoj i kulturnoj povijesti. Zgrada je izgrađena 1838. godine, a 1845. godine kupili su je Ilirci, borci za hrvatsku samobitnost, održavajući u njoj društvene sastanke, svečane plesove i razne skupštine. U zgradi su 40-tih godina prošloga stoljeća djelovale sve važnije kulturne, prosvjetne i znanstvene ustanove, a u njoj su se održavali i svi važniji politički nacionalni skupovi. Koliko je Ilirska dvorana bila važna u životu grada i koliko je zaokupljala društvene kroničare toga vremena, svjedoči i podatak da je slika te palače postala čak motivom za igraće karte. Želite li osigurati da se o sastanku, prijemu ili promociji koju ste priredili za svoje poslovne partnere doista još dugo priča, za one koji žele izniman ambijent i istu takvu uslugu bit će to pravi odabir - događaj koji se pamti.
Hrvatsko narodno kazalište
Kada je daleke 1895. godine car Franjo Josip II udarcem srebrnog čekića otvorio zagrebački barokni hram umjetnosti, bio je to doista izniman događaj ne samo za hrvatsko glumište već i stanovnike toga grada, nekada i sada. Prošlo je cijelo stoljeće, a onaj je uzvišeni osjećaj Zagrepčana i gostiju grada pred tim neobaroknim zdanjem i njegovim prekrasnim interijerima i dalje je ostao. Uobičajeno, pozornica na kojoj se održavaju dramske, baletne i operne predstave, raskošan ambijent opremljen i sa potrebnim ugostiteljskim sadržajima, pravi je domaćin za kongrese, promocije ili prijeme koji će gostima ostati u trajnom sjećanju.
Muzej Mimara
Muzej Mimara otvoren je 1987. godine u neorenesansnoj zgradi izgrađenoj 1895. godine. U njoj je od 1987. godine (do tada je u njoj bila gimnazija) smještena umjetnička zbirka koju su Hrvatskoj donirali Wiltrud i Ante Topić Mimara. Muzej Mimara smješten je na jednom od najljepših zagrebačkih trgova, u strogom središtu grada, a sam prostor veličinom je i ambijentom pogodan za veće i manje ekskluzivne skupove. Dodatna je pogodnost i vrlo lijepi prostor ispred same zgrade koji pojačava raskoš ovog neorenesansnog zdanja, a organizatorima skupova pruža nove mogućnosti u osmišljavanju i organiziranju skupova.
Galerija Klovićevi dvori
Galerija Klovićevi dvori smještena je u zgradi čija je gradnja započela sredinom 17. stoljeća, ali je nedugo zatim dijelom stradala u požaru pa je kasnije obnavljana, nadograđivana i pregrađivana. Nekadašnji isusovački samostan, u kojem su do tada bili uredi i arhivska spremišta, najradikalnije je promjene doživo u vremenu od 1974. do 1983. godine, kada je preuređen u reprezentativni prostor za izlaganje umjetnina. Od tada su u Galeriji održane mnoge izložbe slika i skulptura proslavljenih svjetskih i hrvatskih umjetnika. Prostor Galerije, kao i vrlo lijep atrij, pogodni su za održavanje sastanak, prijema i banketa.
HDLU - Dom hrvatskih likovnih umjetnika
Zgrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika izgrađena je 1938. prema projektu Ivana Meštrovića, hrvatskog kipara svjetske reputacije. Arhitektonsko je djelo iznimne vrijednosti u hrvatskoj i europskoj povijesti arhitekture. Smatra se prvim muzejom kružnog tipa u svijetu. Tijekom vremena funkcije zgrade su se mijenjale, a od 1990. godine Dom postaje reprezentativni galerijski prostor i multikulturalni centar Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Umjetnički paviljon
Umjetnički paviljon najstariji izložbeni prostor na slavenskom jugu i jedini objekt koji je namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi. Zamisao i inicijativu za izgradnju Umjetničkoga paviljona dao je 1895. godine slikar Vlaho Bukovac, najmarkantnija ličnost likovnoga i kulturnog života Zagreba i Hrvatske na prijelomu 19. i 20. stoljeća. Umjetnički paviljon je smješten u jednom od najljepših zagrebačkih donjogradskih ambijenata, hortikulturno je zaokružen u nizu zagrebačkih parkova koji čine tzv. zelenu potkovu. Kao mjesto u kojem se predstavljaju vrhunski dometi hrvatske i svjetske kulture i umjetnosti, ovaj je prostor idealan ambijent za reprezentativne sastanke, izložbe i prijeme.
Muzej grada Zagreba
Muzej grada Zagreba utemeljila su 1907. Družba Braće hrvatskog zmaja. Smješten je u Gornjem gradu, u obnovljenom spomeničkom kompleksu bivšeg samostana Klarisa iz 1650. godine. Muzej sa svojih 160.000 eksponata ima značaj nacionalnog muzeja za umjetničku proizvodnju i povijest materijalne kulture ne samo Zagreba, nego i cijele Hrvatske. Muzej redovito organizira kulturno-povijesne, problemske i tematske izložbe, ekspertize, edukativne igraonice/radionice te restauracije umjetnina. Prostor muzeja pruža mogućnosti za multimedijalne prezentacije, sastanke, prijeme i bankete.
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva jedna je od najljepših secesijskih zgrada u Hrvatskoj. Izgrađena je 1913. godine. Ova najznačajnija palača hrvatske secesije, uspjeli spoj rane bečke secesije i moderne europske arhitekture s početka 20. stoljeća, samostalna je zgrada u perivoju dobro uklopljena u urbanistički model Donjega grada, odnosno “zelene potkove” koju čine niz gradskih parkova. Ovaj reprezentativan prostor bogat umjetninama (umjetničke slike, reljefi, lusteri i stolne svjetiljke te ukrasni predmeti i namještaj) idealan je za održavanje radnih skupova, ali i vrhunskih svečanosti u kojima će ljepota prostora biti dodatni argument njihovom uspjehu.
Muzej za umjetnost i obrt
Muzej za umjetnost i obrt, osnovan 1880. godine kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi, imao je i ima zadaću očuvanja tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta, ali i stvaranja nove estetske kulture građanskog sloja. U tu svrhu, 1882. godine uz Muzej je osnovana i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn.
Muzej je smješten u najužem centru zagrebačkog Donjeg grada. Reprezentativna historicistička palača u stilu njemačke renesanse, građena prvenstveno kao palača Muzeja, svojim pročeljem i danas upotpunjuje scenografiju jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Svojim bogatim fundusom u kojem se nalazi znatan broj predmeta inozemne proizvodnje, muzej nadilazi nacionalnu osnovu i cini značajnu vrijednost u okviru europske baštine.
Suvremena funkcija Muzeja očituje se u bogatstvu muzejskih, kulturnih i u najširem smislu društvenih događanja: prostori Muzeja i njegove otvorene terase idealno su mjesto za održavanje simpozija, seminara, koncerta, događanja promotivnog i humanitarnog karaktera.
NAPOMENA: Fotografije su vlasništvo arhive Turističke zajednice grada Zagreba.
