Zaprešić i njegova okolica (7 općina) nude više zanimljivih turističkih sadržaja: 5 dvoraca (Lužnica, Januševec, Laduč, Gornja Bistra, Jakovlje), crkve, rezervate životinjskog i biljnog svijeta.
Glavna atrakcija su Novi dvori Jelačićevi, jedna od najbolje sačuvanih feudalnih gospodarskih cjelina u hrvatskoj, na površini od 20,5 ha, koju čine vršilnica, kuružarnik, spremište plodina- danas Muzej „M. Skurjeni", dvorac, kapela Sv. Josipa i obiteljska grobnica.
Južno od središta grada, prema Savi, nalazi se jezero „Zajarki“ sa sportskim ribnjakom, koji uz rijeku Krapinu čini raj za ribiče, planinarima je dostupan Park prirode „Medvednica“, a skijašima staza na Sljemenu.
Zaprešić je i grad sporta. Uz nogomet, rukomet, košarku, kuglanje sve je veći interes za konjički sport i preponsko jahanje, paragliding, letenje zmajevima na motorni pogon, motocross, biciklizam, tenis, a u začecima je i razvoj golfa otvaranjem golf vježbališta s tri PAR 3 polja i osnivanjem Golf kluba „Ban Jelačić“, što uz dobru gastronomsku ponudu i tradicionalne manifestacije (Dani Jelačića u svibnju i listopadu, Dan plemstva, Žetvene svečanosti…), čini dobar razlog za višednevni boravak u Zaprešiću.
Grad Zaprešić svoj razvoj vidi u kontinentalnom turizmu, odnosno stvaranju preduvjeta za razvoj visokoškolskih ustanova, čiji bi centar trebao biti kompleks Novih dvora. U tom prostoru se vrlo kvalitetno može spojiti povijesna baština, kulturni sadržaji (izložbeni, scenski i koncertni prostori), obrazovanje (prostori Visoke škole za poslovanje i upravljanje, konkretno škola za restauratore, odnosno kampus budućeg koledža), gastronomijom (ruralno područje Zaprešića omogućava proizvodnju zdrave hrane), te šport i rekreacija (golf igralište, konjički sport povezan s klubom Trajbar team).
Zaprešić je proglašen gradom 30. studenog 1995. Dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada , na dan kada je rođen ban Josip Jelačić po kojemu ime nose Jelačićevi Novi dvori. Zaprešićki kraj obuhvaća površinu od 251,8 km2 i područje je danas administrativno podijeljeno na grad Zaprešić, te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Pušća, Jakovlje i Luka.
O pretpovijesti zaprešičkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu. Antički ostaci pronađeni su u Drenju (danas općina Brdovec). U doba Starog Rima tuda je prolazila prometnica Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.
Krajem 11. stoljeća (oko 1094.godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja s istočne i zapadne strane Medvednice. Na njezinim zapadnim rubovima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.
Tijekom 15.-16. stoljeća doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko)koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu.
Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njezinih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. stoljeća posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. stoljeću tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.
Zaprešić je nastao na sjecištu regionalnih i međunarodnih prometnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Po nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.
Zaprešić se počinje intenzivnije razvijati tek posljednjih tridesetak godina zahvaljujući geoprometnom položaju, odnosno prolazu glavne prometne žile kucavice Zagreba i Hrvatske prema Hrvatskom zagorju, Sloveniji i dalje prema zapadnoj Europi. Te pojačane veze sa Zagrebom i prigradsko turističko-rekreacijsko valoriziranje Marijagoričkog prigorja, zajedno sa kulturno-povijesnim znamenitostima cijeloga kraja utječu na njegov razvoj, suvremeniji gradski i industrijski preobražaj, te na povećanje njegova stanovništva.
Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tijekom 18. i 19. stoljeća pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama(grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca znamenite su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske hiže u okolici (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenim u plavo).
Novi dvori Jelačićevi, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića. Jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća. Spomenik je nulte kategorije.
Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića grofice Anke Jelačić 1934. godine Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tijekom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je ustrojena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom, ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost.
Danas se u okruženju dvorca nalaze gospodarske zgrade, kuružnjak, vršilnica, muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, vrtlareva kuća-"staklenjak", obiteljska grobnica Jelačičevih, a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".
Nisu samo dvorci turistički adut zaprešićkog kraja. Vrijedi vidjeti i druge povijesne i kulturne spomenike. U samom gradu Zaprešiću nalazi se spomen obilježje poginulima u Domovinskom ratu, rad akademskog kipara Drage Grgasa - Belog, tu je i spomenik Anti Kovačiću, autora Jure Žaje, a valja pogledati i parkovne skulpture Lopatića, Vončine i Grgasa. Spomenik Augustu Šenoi nalazi se u Jablanovcu, a vrijedno je posjetiti i razgledati i poznate Kamene svatove na zapadnim obroncima Medvednice iznad Jablanovca odakle do lokaliteta i planinarskog doma "Kameni svati" vodi markirana planinarska staza. U gradu Zaprešiću djeluju tri župe s vrijednim sakralnim objektima: Crkva Marije pomoćnice u župi Ivanec, Kapela sv. Petra, Crkva sv. Ivana Krstitelja i Kapela sv. Josipa u župi sv. Petra apostola, te župa Marije kraljice apostola.
U Brdovcu, tri kilometara sjeverozapadno od Zaprešića, koji se prvi puta spominje 1334. godine, nalazi se barokna župna crkva sv. Vida i zvonik s puškarnicama. U Brdovcu je 1973. godine utemeljen Zavičajni muzej s povijesnom i etnografskom zbirkom.
U Mariji gorici, devet kilometara od Zaprešića, župna je (nekoć franjevačka) crkva sv. Marije od Pohoda iz sredine XVIII. stoljeća.
Općinu Dubravica pokriva župa sv. Ana u Rozgi. U dvorištu župne crkve nalazi se vrijedan spomenik kulture, stari župni dvor – spomenik nulte kategorije. Župni dvor je drvene građe, star je preko 300 godina i jedinstven u ovom dijelu Zagrebačke županije.
Smještaj općine Bistra između Medvednice i rijeke Krapine u krajoliku brojnih šuma, proplanaka i oranica daje joj od davnina poseban značaj. Tako je i francuski grof Carion živio u Bistri u dvorcu grofova Oršića dok je na sjevernim padinama Medvednice u rudnicima galenita tražio srebro, danas poznati "Francuski rudnici".
Zaprešić i okolica poznati su po sportu. Unazad tri godine, otvoreno je golf vježbalište u Novim dvorima koje uz sve sadržaje potrebne golferima pruža još i posebnu draž igranja pod reflektorima. U Konjičkom klubu "Trajbar team" može se rekreativno jahati, pohađati "običnu" školu jahanja, pa i sportskog jahanja pod vodstvom licenciranog trenera. Klub ima i dvoranu za sportsko jahanje, kafić i restoran. Uz nogometni stadion i nogometna igrališta, tu su i sportske dvorane, kuglane, te otvoreni i zatvoreni teniski tereni : TK "Lamaki" Zaprešić, TK "Kraljev vrh" Jakovlje i TK "Mont Antonio" Prigorje Brdovečko. Na svoje će doći i poklonici neuobičajenih sportova u nas: paraglidinga i letenja zmajevima na motorni pogon. NK Inter član je Prve hrvatske nogometne lige.
