HoReCa Adria vratio B2B živost na Zagrebački velesajam!
Povodom obilježavanja 110 godina zagrebačke sajamske kuće i Svjetskog dana sajamske industrije, „Global Exhibitions Day“, Zagrebački velesajam je 5. lipnja organizirao međunarodnu konferenciju Sajamska industrija – disruptor or disruptee?. Konferencija je okupila stručnjake iz sajamske industrije, poslovnog turizma te predstavnike državnih i gradskih tijela.
Prilikom otvorenja konferencije, sve prisutne pozdravili su dr.sc. Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma, Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, a konferenciju je otvorio gospodin Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba.
U okviru otvorenja, predsjednik Upravnog odbora Celjskog sejma Franc Prengl i direktorica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić potpisali su Memorandum o suradnji i razumijevanju između Celjskog i Zagrebačkog velesajma.
Plenarno predavanje - Study on the global exhibition industry & the evolution of exhibitions - održao je Nick Dugdale-Moore, regionalni voditelj za Europu Međunarodne unije sajmova – UFI.
Najavljen „Zagreb City“ novi i neophodan sajamsko – kongresni centar Sajamska industrija kao izvozna, investicijska i komunikacijska platforma hrvatskog gospodarstva bila je tema prvog panela. Države u okruženju bitno ulažu u sajamsku infrastrukturu i zato je zadnji rok da počne realizacija projekta „Zagreb City“ koji prvenstveno znači novu i kvalitetnu sajamsku infrastrukturu s velikim kongresnim centrom. Tada će Zagreb iskoristiti položaj lidera u regiji a velesajamske aktivnosti proizvesti još više multiplikativne učinke na cijelo gospodarstvo. Sajmovi mogu biti odraz stanja u ekonomiji a gospodarski rast može potaknuti izvoz, što primjerice trenutačno svjedoče brojke o sadašnjem uzletu Rumunjske. Ekonomska politika mora biti usmjerena na maksimiziranje izvoza jer bez toga nova velesajamska infrastruktura neće puno dati.
Međuljudski osobni odnos nema alternative a sajam je uvijek bio mjesto trgovanja i sklapanja poslova pa je dobra sudbina sajmova sigurna. Što smo više u digitalizacijskoj sferi, to nam je ova vrsta kontakata neophodnija.
Neki su ovo od naglasaka koje su istaknuli mr. sc. Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja, doc. dr. sc. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera i Sanja Želinski Matunec, savjetnica predsjednika Hrvatske obrtničke komore.
Digitalna disrupcija nije prijetnja poslovanju Zagrebačkog velesajmaPredstavlja li digitalna disrupcija prijetnju sajamskoj industriji pa tako i poslovanju Zagrebačkog velesajma, raspravljalo se na drugom panelu. Dr. sc. Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša, ponudio je neka moguća rješenja: stvoriti jeftiniji proizvod, prikloniti se personalizaciji i digitalnom tržištu. Prema riječima dr. sc. Dine Tomšić, direktorice Zagrebačkog velesajma, Zagrebački velesajam već ima, odgovor, ali i rezultat: „Nakon 11 godina, uz internu snagu, dobru strategiju i primjenom novog poslovnog modela, Velesajam je ostvario pozitivan poslovni rezultat. Želimo biti odlikaši, odavno smo shvatili da ili ćemo se transformirati u cijelosti ili ćemo umrijeti“, istaknula je Tomšić.
Predsjednik Upravnog odbora Celjskog sejma Franc Pangerl smatra da će sajmova i Sajma biti dokad će biti i ljudi, a na ovu su temu svoja iskustva podijelili i Nick Dugdale – Moore, predstavnik UFI-a za Europu i dr. sc. Marko Šantić, predsjednik privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Sajmovi kao održivi turistički proizvodi i brend ambasadori Sajmovi kao održivi turistički proizvodi i brend ambasadori, naziv je treće panel diskusije koja se održala u sklopu konferencije. Vodeći ljudi sajmova Split, Viroexpo, Osječkog sajma i Zagrebačkog velesajma raspravljali su o prilikama, izazovima i benefitima sajamske industrije za destinaciju i njezin razvoj u kontekstu brendiranja destinacija, organiziranja specijaliziranih sajmova i posebnih događanja poput sajmova automobilske industrije, nautike, mode i ljepote.
Koliko su sajmovi važni u razvoju turizma, posebice kongresnog turizma, ali i brendiranja destinacija dobar primjer je Zagrebački velesajam. Naime, kako je Zagreb velesajamski grad koji uz sajam veže ime glavnog grada Zagreba, tako je u svijestima ljudi Zagrebački velesajam brend koji je brendirao i pozicionirao grad Zagreb na karti velesajamskih gradova.
Osim toga, Podravka je primjerice bila jedan od prvih izlagača na Zagrebačkom velesajmu, a danas je regionalno poznati i priznati brend. Važno je i podsjetiti kako neke manifestacije poput Univerzijade mogu postati dobra platforma za brendiranje i razvoj kongresno-sajamskog turizma, a danas to može biti privremeno predsjedanje Hrvatske Vijeću EU 2020. godine.
No, najvažnije je istaknuti da bez prateće infrastrukture ne može se razviti ni kvalitetna sajamsko-kongresna turistička destinacija. Kvalitetan i dostatan smještaj u hotelima, moderna zračna luka, povezanost lokane destinacije, ali i zabavno kulturno-povijesni sadržaji upotpunjavaju velesajamsku industriju te moraju biti u sinergiji.
Virtualni sajmovi ne mogu zamijeniti izravni pristupGeneralni zaključi konferencije su da sajamska industrija, kao i brojne druge djelatnosti i grane gospodarstva, prolazi kroz tržišne promjene, kojima se osigurava proaktivniji, multifunkcionalniji pristup. Tehnologija se koristi u gotovo svim nevidljivim aspektima koji su neophodni u organizaciji sajmova, od dizajna do aplikacija za posjetitelje, ali jačanjem digitaliziranog pristupa ne napušta se odnos izravne komunikacije potencijalnih poslovnih partnera licem u lice. Digitalni alati organizatorima sajmova pružaju i daju puniju sliku kako prije, za trajanja, kao i poslije trajanja sajma, sa pregršt informacija koje su vrijedan informativni punkt za sliku o potrebama i željama klijenta. Izlagači/partneri sve više očekuju i mjere povrat na investiciju, zbog čega će tailor made pristup biti sve izraženiji i pred organizatore postavljati sve veće zadaće osposobljavanja kvalitetnog ljudstva za takve zadaće. Iako postaje sve više trend, virtualno sajmovanje još duže vrijeme neće zamijeniti izravan pristup, no istodobno se od organizatora očekuje međusobno ispreplitanje više sajamskih platformi.
