Nikola Račić: Već 12 godina imamo razvijen sustav podrške kandidaturama

Prema ICCA-inoj statistici svjetskih kongresnih destinacija za 2011. godinu, Hrvatska se nalazi na 39. mjestu, dok su susjedne Srbija i Slovenija na 42. i 44. mjestu. Možete li prokomentirati stanje u regiji?

Hrvatska je regionalni lider, no vezano za navedenu statistiku, istaknuo bih nekoliko stvari. ICCA vodi statistiku samo na osnovu podataka svojih članica i takva je statistika nereprezentativna jer pokriva samo određen broj skupova u svijetu, odnosno samo one koje su organizirani od strane članica. Druga međunarodna organizacija koja provodi statistiku skupova također svojih članica, koje su isključivo asocijacije, je UIA (Union of International Associations). Generalna svjetska statistika ne postoji. U svijetu je samo mali broj zemalja koje na nacionalnoj razini putem Državnih zavoda za statistiku prate podatke o kongresnoj i insentiv djelatnosti, a u Europi možemo spomenuti Finsku i Hrvatsku. Stoga možemo biti uzor ostalim europskim zemljama, koje statističke podatke trenutno prikupljaju samo na razini pojedinih gradova. Hrvatski kongresni i insentiv ured već godinama u suradnji sa Državnim zavodom za statistiku prati podatke o broju održanih skupova i sudionicima skupova u Hrvatskoj. Ove godine uvodimo određene izmjene, na način da će dosadašnju statistiku ostvarenog prometa od skupova zamijeniti nova metodologija, tzv. snimanje odabranog međunarodnog kongresa. Prvo takvo snimanje već je provedeno na svjetskom kongresu vinara, a cilj snimanja metodom anonimne ankete je saznati od sudionika njihov stupanj zadovoljstva raznim segmentima organizacije, kao i razinu prosječne potrošnje u destinaciji. Takvo snimanje je vrlo zahtjevno, priprema se godinu dana, a 2014. planiramo organizirati snimanje relevantnog svjetskog kongresa s područja medicine u Dubrovniku. Na taj način ćemo dobiti relevantne podatke, sve drugo su subjektivne procjene.

U Hrvatskoj od 2009. godine imamo trend rasta u broju održanih skupova. Susjedna Srbija ima samo jednu ili dvije kongresne destinacije, a mi u cijeloj zemlji imamo kongresne destinacije i hotele, od Istre i Kvarnera, Dalmacije i otoka (Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik), Zagreba i kontinentalne Hrvatske. To znači da naše kongresne destinacije kontinuirano dostavljaju podatke o skupovima, insentivima, teambuildingu i to je relevantan podatak. Mi nemamo kongresni centar, no imamo kongresne hotele koji, kako smo vidjeli na primjeru skupa EBRD-a održanog u Zagrebu, mogu primiti najzahtjevnije svjetske kongrese do 2.000 ljudi. Što se tiče susjeda u regiji, relevantne usporedbe možemo vršiti tek kad i oni budu vodili kongresnu i insentiv statistiku putem svojih državnih za to nadležnih institucija i prema istim kriterijima.

Što mislite o regionalnom povezivanju - treba li Hrvatska nastupati kao dio Jugoistočne Europe? Mislite li da je regionalna suradnja moguća i na kojoj razini?
U Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma 2010.-2014. Hrvatska je pozicionirana kao mediteranska, srednjeeuropska i podunavska zemlja. To je naše strateško marketinško opredjeljenje. Ključno je da image Hrvatske bude: nova destinacija, stari brend – Mediteran. No, sudionici hrvatske kongresne industrije, pojedinci ili tvrtke, mogu se, ako imaju svoj interes i profit, pojavljivati u kojoj god asocijaciji žele, bilo to kao Jugoistočna Europa, Alpe-Adria ili nešto treće. Hrvatska je u UNWTO-u i ostalim najvažnijim međunarodnim turističkim organizacijama pozicionirana kao mediteranska i srednjeeuropska zemlja, za to smo se borili od osnutka Hrvatske turističke zajednice 1994. Vi možete biti i u srednjoeuropskoj inicijativi ako imate interesa na nekom od tržišta koje inicijativa pokriva. No, Hrvatska ima strateške dokumente koji nas jasno pozicioniraju na međunarodnom tržištu. Na najznačajnijim svjetskim kongresnim burzama (IMEX Europa, IMEX America, itd.) te na turističkim sajmovima kao na primjer ITB Berlin i WTM London, Hrvatska je pozicionirana kao mediteranska zemlja.

Za bolju zračnu povezanost kongresnih destinacija možemo samo – lobirati 

Dobra zračna povezanost jedan je od preduvjeta jačeg razvoja kongresnog turizma. Nedostaje nam veći broj direktnih zračnih linija s glavnim europskim i svjetskim gradovima u pred i posezoni, dok s druge strane zračni prijevoznici ne žele uvoditi dodatne linije koje će biti neisplative. Kako možemo riješiti ovaj problem?
To je veliki problem i kompleksno pitanje. No, kongresna i insentiv industrija je tu uglavnom bespomoćna. Svjedočili smo krizi u avio industriji i reduciranju brojnih letova. Kada dođe do dodatne deregulacije prometa, prvenstvena stvar će biti komercijalna ocjena avio prijevoznika te koliko lokalna zajednica – županija i grad, mogu subvencionirati dolazak pojedine avio kompanije i dodatne letove. Može se dogoditi, na osnovu izvrsnih rezultata hrvatskog turizma i kongresne i insentiv djelatnosti, da će se pojedine kompanije odlučiti na letove jer vide u tome profit. British Airways, koji se vraća u Zagreb, je najbolji pokazatelj. Mi kao industrija možemo dati pozitivan input zračnoj industriji, podatke o poslovnim mogućnostima od razvoja kongresnog turizma za cijelu destinaciju, lobirati, no ne možemo više od toga. Lokalna zajednica ili nema novca ili nema interesa dovesti avio kompanije izvan ljetne sezone. No, siguran sam da će se ulaskom Hrvatske u EU situacija poboljšati jer će biti veći interes novih avio kompanija da se profitabilno uključe na hrvatsko tržište.

Kada će Hrvatska dobiti Ambasador program? Imate li podatke na koliko natječaja međunarodnih asocijacija Hrvatska godišnje sudjeluje? Koja je uloga kongresnog ureda u tom procesu?
Naziv Ambasador program mnogi koriste u krivom kontekstu. Velike asocijacije kao što je Skål ili ICCA imaju svoj Ambasador program: ako ste ugledan član, onda vas asocijacija imenuje svojim ambasadorom kako biste je promovirali u svijetu, kao što sam ja Skålov ambasador. Također, organizatori velikih međunarodnih skupova mogu imenovati ambasadore kongresa u pojedinim zemljama, kako bi okupili više sudionika. Dakle, Ambasador program ima puno vidova. Imate i ambasadore sporta, pa Hrvatske…

To što vi zovete Ambasador programom je zapravo podržavanje kandidatura za velike međunarodne skupove ili insentive u Hrvatskoj. Mi smo takav program u Hrvatskoj inicirali još prije 12 godina, te imamo cijelu listu skupova koje pomažemo u 2011. i 2012. godini. HKIU pomaže stručnim organizatorima logistički, preporučujemo im partnere DMC i kongresne hotele, financijski pomažemo njihov odlazak na kandidaturu za skup ili dolazak međunarodnog predstavnika asocijacije na studijsko putovanje (site inspection). To se u marketinškom planu HKIU već deset godina zove „Podržavanje kandidatura međunarodnih asocijacija i korporacija za skupove u Hrvatskoj“.

Imamo kompletnu bazu podataka organizatora, a podatke prikupljamo iz više sustava – članstava u međunarodnim organizacijama (ICCA, UIA, MPI, SITE, Skål), burzi i poslovnih radionica, i ta lista je strogo povjerljiva. Trenutno u postupku imamo 47 skupova u raznoj dinamici, no rad na nekima je započeo još 2003. Velik ih je broj, ali ne mogu govoriti koliko na godišnjoj razini jer se vode po 4-5 godina. Za velike međunarodne skupove niti jedna kandidatura ne ide bez HKIU. Mi predlažemo projekte, npr. profesorima članovima međunarodnih organizacija koji nemaju nikakvog iskustva u organizaciji skupova te ih kvalitetno i detaljno podržavamo u svim detaljima.

Kao najnoviji primjer, istaknuo bih najveći kongres za 2014. - IADR (The International and American Association for Dental Research), svjetski kongres stomatologa koji će biti u Dubrovniku i okupit će 900 sudionika, a vodimo ga u suradnji s prodekanicom Fakulteta stomatologije u Zagrebu zadnje četiri godine. Isto sam tako npr. kontaktirao profesora na Kemijskom fakultetu koji je član Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa koje organizira Dane Ružičke. Predsjednik svjetske udruge nutricionista prof. Schubert nedavno je obavio site inspection u našoj organizaciji, ne samo u Vukovaru, nego je na svoju želju posjetio i Dubrovnik i Zagreb.   

Uvjet PCO licence - iskustvo u organizaciji međunarodnih skupova

U tijeku je izrada Strategije razvoja turizma RH. Znate li u kojoj mjeri će u njemu biti stavljena važnost na razvoj kongresnog turizma?
HKIU je u Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma do 2014. pozicioniran kvalitetno, a dobit ćemo i dodatnu stimulaciju za aktivan pristup tržištu - za podrške domaćim organizatorima, inventarizaciji hrvatske kongresne i insentiv ponude te ćemo s Ministarstvom turizma donijeti pravilnik za PCO-e usklađen sa svjetskim standardima. Savjet za kongresnu i insentiv djelatnost je na moju inicijativu izradio prijedlog pravilnika u skladu sa svjetskim kriterijima i testiran je u inozemstvu gdje je pozitivno ocijenjen i nalazi se u proceduri usvajanja. Prema tom pravilniku, priznavat ćemo pored već afirmiranih tvrtki i iskustvo pojedinaca u organizaciji međunarodnih skupova u prethodnim tvrtkama te će na osnovi svog iskustva i znanja moći dobiti PCO licencu (na primjer bivši zaposlenici Generalturista, Atlasa i sl. koji su radili na organizaciji skupova i insentiva). Također, velike tvrtke koje u svojem sustavu imaju kongresne odjele moći će dobiti licencu. No, u interesu cijele industrije je da to rade oni koji su za to kvalificirani i imaju reference. Cilj je da iskristaliziramo sve na kongresnom tržištu Hrvatske koji su pravi PCO i DMC ili velike event tvrtke ili osobe koje će osnovati tvrtku, a za to su kvalificirane svojim dosadašnjim radom na tom području.

Što se tiče Strategije razvoja turizma, Hrvatski kongresni i insentiv ured aktivno surađuje u izradi programa. Kongresni turizam će dobiti značajnu poziciju jer produljuje sezonu i ima veću potrošnju od klasičnog turista, a to je važan strateški cilj. To se vidi i u Operativnom marketinškom planu za 2013., gdje je puno dosadašnjih aktivnosti ukinuto, no HKIU je zadržao sredstva i proširuje aktivnosti. Na primjer, u suradnji s HUPKT-om organizirat ćemo edukativne seminare, a krajem iduće godine ćemo i ponovno organizirati godišnje okupljanje struke - kongresni forum. 

Hoće li se i kada mijenjati izgled štanda HKIU na kongresnim i insentiv sajmovima u inozemstvu? Hoće li se usklađivati s novim vizualnim rješenjem izložbenog prostora HTZ-a?

Koncept funkcioniranja štanda Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda nažalost nema veze s izgledom štandova na općim turističkim sajmovima. Natječaj za izradu štandova koji vrijedi iduće dvije godine je bio raspisan u travnju te ste poboljšanu verziju štanda mogli vidjeti na ovogodišnjem IMEX-u.

Kad se nastupa na kongresnoj burzi, najvažnije je dobro se pozicionirati u paviljonu. Mi smo se na IMEX-u  i ostalim burzama pozicionirali u centru, a susjedi su nam bili Velika Britanija, London, Španjolska – jaki igrači na svjetskom kongresnom i insentiv tržištu.  Također, izrazito je važan dobro vidljiv natpis s nazivom zemlje. 95% posjetitelja je prošle godine na američkom IMEX-u protestiralo jer nisu mogli naći broj štanda i zemlju. Zato je obod našeg štanda sužen gore, da nas kupci bolje vide i brzo pronađu partnera za dogovoreni sastanak. Imamo veliki natpis Croatia i slogan Meeting friends in friendly Croatia. Naš je štand maksimalno prilagođen kupcima, a ne osobnim dojmovima pojedinaca te se suizlagačima, obično ih je 25-30, omogućuje da u okviru svojih sredstava budu prisutni na burzi. Morate znati da to nije ITB Berlin ili WTM London. Kupcima nije bitan izgled štanda,  ne gledaju boju na obodu, već im je važno što će im hrvatski izlagač prezentirati na 30-minutnom sastanku u direktnom kontaktu. Zato su i štandovi Hrvatske, Turske ili Italije u Berlinu drugačiji nego na kongresnim burzama. Kupci su nam već na prvom EIBTM-u rekli da žele dobiti brzu informaciju i imati brzi protok kroz štand, ne interesiraju ih buka, glazba, mi nismo tamo radi turizma, nego posla. Još prije 30 godina u Genevi su nam kupci rekli što očekuju, toga se držimo i uspješni smo.

Razgovarala: Daniela Kos