Zagreb tijekom listopada zabilježio značajan rast turističkih dolazaka i noćenja
Turistički rezultati Kvarnera su, iz godine u godinu, na uzlaznoj putanji, pa je takav slučaj i ove 2019. godine koju Kvarner zaključuje s 3,1 milijun dolazaka i 19,1 milijun noćenja. U odnosu na 2018. dolazaka je više za 2%, a noćenja za 1%. Noćenja su u odnosu na 2017. porasla za 3%, u odnosu na 2016. za 13%, a u odnosu na 2010. za 50%!
Tijekom špice sezone noćenja su ostala na razini prošle godine, ali uz prosječnu popunjenost smještajnih kapaciteta od 25 dana, a kod hotela čak 30 dana, što znači da je prostor za rast u tom dijelu godine bio gotovo minimalan. Stoga, važno je naglasiti kako je tijekom predsezone ostvareno 1% više noćenja, dok je u posezoni ostvareno 4% više noćenja. Da je trend porasta noćenja u pred i posezoni stalan, potvrđuje i usporedba s 2010. godinom iz koje je vidljivo da su noćenja u tim periodima godine porasla za velikih 90%!
Struktura gostiju prema zemlji iz koje dolaze Već tradicionalno, Njemačka je najjače tržište. U 2019. godini regiju Kvarner je posjetilo 630.000 gostiju iz Njemačke koji su ostvarili gotovo 4,7 milijuna noćenja. Na navedeno zasigurno utječu mnogobrojne promotivne aktivnosti fokusirane na njemačko tržište.
Osim Njemačke, još 3 tržišta ostvaruju više od milijun noćenja: Slovenija (3 mil.), Austrija (1,8 mil.) i Italija (1,3 mil). Udjel ove 4 zemlje u inozemnom prometu iznosi gotovo 70%.
Uključivanjem Kvarnera na rute kojima gosti iz dalekih tržišta obilaze Europu rezultiralo je velikim porastom prometa s tih tržišta: u posljednje 3 godine gosti iz Kine su gotovo utrostručili broj noćenja, a državljani SAD-a ostvarili su 50% više noćenja.
Treba spomenuti i goste iz Ujedinjene Kraljevine koji, s 137.000 noćenja, u odnosu na 2018-tu ostvaruju 25% više noćenja, a u odnosu na 2016-tu 44% više!
Inozemni turisti ostvaruju 85% noćenja, a domaći 15% (3 mil. noćenja, porast od 5%).
Struktura gostiju prema subregijama Među subregijama prednjači otok Krk s ostvarenim porastom od 1% te 7 milijuna noćenja (udjel od 36% u ukupnom broju noćenja na Kvarneru).
Na drugom mjestu je Crikveničko-vinodolska rivijera (3,2 milijuna), a na trećem otok Lošinj (2,4 milijuna). Poredak prema broju noćenja nastavljaju: Opatijska rivijera i otok Rab (2,2 milijuna), otok Cres (1,1 milijun), Riječko područje (925.000) te Gorski kotar (110.000). Najveći postotni porast noćenja od 14% ostvaren je na Riječkom području.
Među destinacijama „najbolji“ su Mali Lošinj (2,4 milijuna noćenja) i Crikvenica (2,2 milijuna noćenja).
Struktura gostiju prema vrsti smještaja
40% noćenja je ostvareno u obiteljskom smještaju (7,7 milijuna). Kampovi i hoteli ostvaruju gotovo isti broj noćenja: po 3,7 milijuna s pojedinačnim udjelom od 19%.
Najveći porast ostvaren je u smještaju visoke kategorije:
Neovisno o kategoriji, objekti s 5* su u posljednjih godinu dana ostvarili 15% više noćenja, a u posljednje 3 godine čak 70% više noćenja!
NautikaU navedene brojke nisu uključeni 24.500 dolazaka i 156.000 noćenja ostvarenih u nautičkom prometu koji je samo u posljednjih godinu dana ostvario porast od čak 32%. Na Kvarneru postoji 20-tak luka nautičkog turizma, a Marina Punat sama ostvaruje više od polovice nautičkih noćenja.
Smještajni kapacitetiTuristima je na Kvarneru u 2019. godini bilo na raspolaganju 190.000 stalnih kreveta koje u smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske predstavljaju udjel od 17%. Regija Kvarner je na trećem mjestu po broju raspoloživih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, iza Istarske i Splitsko-dalmatinske županije.
"Naš glavni cilj ostaje jačati pred i posezonu, jer činjenica je da nećemo uvijek moći imati rekordnu “špicu” sezone. Regija Kvarner posljednjih godina definitivno uspjeva u jačanju dijelova godine prije i nakon ljetne sezone. Usporedimo li 2010. godinu s 2019. godinom u pred i posezoni postigli smo veliki porast noćenja - i to za gotovo 90%! Posljednjih 10-ak godina ulagalo se u kvalitetu i ponudu regije, dobro smo usmjerili zajedničko brendiranje i aktivnosti te smo prepoznali proizvode i ponudu regije u kojima smo najjači. Sve to su koraci čiji rezultati ne mogu doći odmah, već je potrebno duže vrijeme. Uzmemo li u obzir da je, primjerice, u 2010. godini ostvareno 12,7 milijuna noćenja, jasno nam je da smo u razdoblju od 9 godina ostvarili 6,3 milijuna noćenja više odnosno ukupan broj noćenja na Kvarneru porastao je za čak 50%!" rekla je direktorica TZ Kvarnera dr. sc. Irena Peršić Živadinov i nadodala: "Da je ključ uspjeha u zajedništvu, najbolje nam potvrđuju upravo ti višegodišnji odlični turistički rezultati, ali i brojna priznanja Kvarneru kao regiji. Zahvala stoga ide svim kvarnerskim turističkim djelatnicima i dionicima, jer ove rezultate postižemo zajedničkim kontinuiranim radom i suradnjom na svim razinama javnog i privatnog sektora. U 2020. godini očekuju nas veliki izazovi i događanja, i samim time velike turističke prilike za čitavu Hrvatsku. Ali, pogledamo li ove pozitivne turističke rezultate koje smo na Kvarneru ostvarili u posljednjih nekoliko godina, vjerujem da i u 2020. godini naš zajednički uspjeh i dobra suradnja neće izostati."
