Novo izdanje Convente Crossover sa zanimljvim temama i govornicima
Kongresna burza Conventa se nakon dva održavanja u ljetnom terminu vratila tradicionalnom zimskom rasporedu. Tako se 1. i 2. veljače, u Ljubljanskom Gospodarskom razstavišču, 90 izlagača iz 15 zemalja susrelo sa 146 međunarodnih kupaca kongresno-incentive industrije iz 32 zemlje, a održali su 2.500 poslovnih sastanaka.
Gorazd Čad, suosnivač projekta Conventa i Jan Oršič, direktor Kongresnog ureda Ljubljane, sa svojim su sugovornicima otvorili Conventu prigodnim razgovorom o stanju slovenske i svjetske kongresne industrije, kao i izazovima s kojima se suočava. S njima su razgovarali Karmen Novarlič, voditeljica odjela za poslovne komunikacije u Turističkoj zajednici Slovenije, Petra Stušek, direktorica Turističke zajednice Ljubljane i Fredi Fontanot, izvršni direktor Kongresnog ureda Slovenije.
Regenerativna događanja - razina iznad održivosti Veliki buzz oko ovogodišnje Convente jest njen održivi koncept, posebice nakon što je na Bea (Best Event Awards) World Festivalu, osvojila prvo mjesto u kategoriji zelenih i održivih događanja. Petra Stušek je istaknula kako se o regenerativnim događanjima puno priča, ali još uvijek nije u potpunosti jasno značenje tog koncepta. Regenerativnost je jedan korak ispred održivosti. Način života i poslovanja je prije bio prilično štetan za okoliš. Zatim se počelo prvo pričati, a onda i djelovati na način da činimo manje štete. Sada se na svjetskoj razini krećemo prema konceptu u kojem smo svjesni da nismo samo odgovorni činiti manje štete, nego ju ne činiti uopće i uz to pružati dodatnu korist okolišu i društvu. „To je koncept koji upravo kroz turizam i event industriju može biti široko prihvaćen jer imamo odličan sadržaj, a ljudi vole zanimljiv sadržaj. Zato turizam i event industrija imaju veliki potencijal potaknuti ljude da počnu na taj način ne samo raditi, već i razmišljati i živjeti.“ zaključila je Petra.
Conventa je počela bilježiti svoj ugljični otisak i sve ostale mjerljive čimbenike utjecaja na okoliš. Makar oni možda još nisu najbolji, to je početna točka od koje se dalje može ići samo prema boljemu jer prema dobivenim rezultatima može se dalje djelovati te educirati i partnere i sudionike kako da zajedničkim snagama doprinesu održivosti i regenerativnom konceptu. Tako je u suradnji s tvrtkom ClimatePartner izračunato da je 88% svih emisija ugljika Convente povezano s transportom. Zato su se organizatori prvenstveno fokusirali na izazov prijevoza. Ove su godine uspješno uvjerili 29,5% kupaca da se odluče za održivu varijantu: putovanje vlakom, autobusom ili zajedničkim prijevozom tj. dijeljenjem automobila.
Karmen Novarlič i Fredi Fontanot složili su se kako je Slovenija posvećena zelenoj i održivoj priči koje su u srcu marketinga nacionalne turističke zajednice i kongresnog ureda te daljnjeg razvoja u tom smjeru. Nagrada koju je Conventa osvojila potvrda je da su na dobrom putu.
Uspoređivanje rezultata kongresne industrije i turizma s 2019. godinom treba prestatiJan Oršić se osvrnuo na to kako je pandemija utjecala na kongresnu i event industriju te da se puno toga promijenilo. Na pitanje kako bi usporedila industriju prije i poslije, Petra Stušek je prvo istaknula kako smatra da je pojam „novo normalno“ oksimoron jer postoji samo jedno normalno – ono koje se odvija upravo sada. Mišljenja je kako se tijekom protekle dvije godine nismo dovoljno promijenili, odnosno nismo značajno promijenili obrasce u načinu razmišljanja, u smislu da uistinu napravimo hrabrije korake prema održivijem turizmu. Kako globalno, tako posebino u Europi. Tu prvenstveno misli na način kako se mjeri uspjeh (još uvijek se koriste KPI-evi koji su kvantitativni, a ne kvalitativni) te na prometnu povezanost i transport. Trebalo bi više govoriti o kopnenim prijevoznim rutama, konkretno vlakovima, a manje o zračnima koji ostavljaju veliki ugljični otisak. Pogotovo kada govorimo o dostupnosti neke destinacije - uvijek se gledaju zračne veze, a to bi se trebalo promijeniti.
Ne postoje „staro“ i „novo normalno“. Postoji samo jedno normalno – ono koje se odvija upravo sada.
Hibridno, virtualno, metaverzum ili - uživo?U kongresnoj i event industriji trenutno su prisutni i aktualni svi formati – hibridni, virtualni, metaverzum i događanja uživo. Conventa se i ove godine odvijala hibridno jer su neki od poslovnih sastanaka održani putem online kanala. Na pitanje kako TZ Slovenije gleda na nove formate, Karmen Novarlič je odgovorila: „Danas sve više govorimo o inkluzivnosti, a upravo to nam pružaju neka digitalna rješenja – omogućiti sudjelovanje onima koji inače ne bi mogli sudjelovati. Živimo u novom dobu koje kombinira sve ono dobro iz prošlosti zajedno s novim tehnologijama i rješenjima koja dolaze. Upravo zato TZ Slovenije pruža povjerenje digitalnom i virtualnom. Ono pruža nove mogućnosti komunikacije, mjerenja uspjeha, nove marketinške kanale. No, radimo u industriji koja podrazumijeva ljudski kontakt i izravnu komunikaciju pa će događanja uživo koja pobuđuju sva naša osjetila (poput mirisa i dodira) uvijek biti popularna.“
Utjecaj i povezanost kongresne industrije s destinacijom
Petra Stušek je kao predsjednica uprave udruženja City DNA (City Destinations Alliance), ukratko objasnila svrhu i rad udruženja ističući kako je za razvoj gradova i destinacija presudna i kongresno-incentive industrija. Ona potiče zapošljavanja, rast GDP-a, međukulturnu razmjenu, privlačan sadržaj i zapravo pomaže generalnom poboljšanju svijeta u kojem živimo.
Karmen Novarlič je dodala kako je utjecaj industrije na destinaciju izniman, a povezanost cijelog ekosustava najbolje je bila vidljiva u vrijeme globalne krize kada se vidjelo koliki zapravo ekonomski i društveni utjecaj kongresna i event industrija imaju na destinaciju. Svi uključeni u turizam imaju stoga i veliku odgovornost što generacijama koje dolaze ostavljamo u naslijeđe.
Ovime se dotakla i globalno goruća problematika zapošljavanja i zadržavanja radne snage. Petra Stušek je naglasila kako bi mlade generacije, ali i oni stariji, trebali iskoristiti sve prednosti novih tehnologija i dostupnih materijala za kontinuiranu edukaciju, a tvrtke koje ih zapošljavaju bi se trebale obraćati mladima u skladu s njihovim vrijednostima te ih uključiti izgradnju i nadopunu svojih vrijednosti i ugleda.
