Kongres hotelijera: Kako domaći turizam napraviti konkurentnijim i održivijim?
Ističući u razgovoru za Hinu da su hoteli diljem Jadrana, od Istre do Dubrovnika, za srpanj i kolovoz mahom puni, Šustar napominje da se može dogoditi da zbog oscilacija u dolascima i odlascima gostiju bude neko prazno mjesto, ali da to traje tek par dana. To nije, kako kaže, ništa čudno niti različitije od prošlog ljeta, jer kad će hoteli biti puni ako ne u špici sezone, ali u svemu ipak ne vidi prostor za neki veliki rast, osim 2 do 3 posto u odnosu na lanjsko ljeto s obzirom da nemamo više kapaciteta.
I ova godina, napominje, pokazuje da smo i dalje destinacija sunca, mora i plaže, da smo ovisni o trendovima na stranim tržištima i rasporedu njihovih blagdana i praznika, zbog čega je ove godine primjerice lipanj bio odličan jer su svi njemački praznici, pa i školski ove godine bili i počeli u lipnju. Prošle godine lipanj je bio loš jer su školski praznici u Njemačkoj počinjali u srpnju, dok je ove godine loš bio svibanj zbog sličnih razloga. Problem je stoga dublji, ne hoće li sezona biti bolja ili lošija od lanjske, nego što u hrvatskom turizmu općenito nema proizvoda na razini cijele godine, nego prateći impulse s tržišta uhvati tri, tri i pol do četiri mjeseca pune sezone, i na žalost, to je naš turizam, smatra Šustar.
Iako u cijenama kod hotelijera ove godine nije bilo većih promjena u odnosu na prošlu vjeruje da će se porast fizičkog prometa (dolazaka i noćenja) odraziti i na povećanje prihoda i drugih financijskih pokazatelja, što nije bio slučaj lani. Tada su hotelijeri, naime, ostvarili rast fizičkih pokazatelja od oko 5 posto, što je bilo i za nekoliko postotaka više od ukupnog turizma, ali su unatoč tome generalno imali pad prihoda od 2,2 posto, dodaje Šustar. U svemu tome vesele porasti u hotelima s četiri i pet zvjezdica, dok su oni sa tri i dvije pali, a misli kako će i ove godine biti slično, odnosno da će bolje proći oni s više zvjezdica i više sadržaja.