Zagreb tijekom listopada zabilježio značajan rast turističkih dolazaka i noćenja
Slavni znanstvenik Galileo Galilei izrekao je, prema legendi, ove slavne riječi, ne odričući se ni pod prijetnjom smrću svojih otkrića koji su promijenili tadašnju sliku svijeta. U nešto manje dramatičnom, te puno optimističnijem tonu, poslužila bih se istim riječima pišući osvrt na proteklu, i još više, promišljajući iduću kongresnu godinu.
Privatni sektor u kongresnoj industriji, prije svega hotelijeri i vlasnici kongresnih centara te specijalizirane kongresne i event agencije, zabilježili su još jednu dobru godinu. Poslovni turizam u svijetu, pa i u nas, u uzlaznoj je putanji. Istina, teško da ćemo ikada više moći računati na bajoslovne budžete za organizaciju događanja kao prije prve krizne godine, kada se nije brojala svaka popijena kava na pauzama niti su servisi poput Booking.coma ili Airbnb-a u ovolikoj mjeri utjecali na rezervaciju smještaja poslovnih gostiju izvan hotela u kojem se održava program događanja. Danas je stoga svima koji rade u prodaji kongresnih usluga teže nego ikada jer se pregovaračka moć prelila na stranu klijenata.
No, kolege iz naših popularnih kongresnih destinacija, poput Dubrovnika, Splita ili Zagreba, potvrđuju da je događanja sve više, pa veseli saznanje da „ima kruha za sve“, odnosno barem one koji kvalitetno obavljaju svoj posao i nude dodanu vrijednost klijentima – oranizatorima događanja. Oni drugi, koji u poslovnom turizmu vide priliku za veliku zaradu, brzo će shvatiti da ova industrija, kao i turizam uostalom, nije za igrače na kratki rok.
Dobra vijest su i daljnja ulaganja u infrastrukturu – zagrebačka zračna luka iduće godine otvara novi terminal, što bi trebalo privući i neke nove prijevoznike i avio linije, a osim novih i obnovljenih hotela s konferencijskim kapacitetima, svakako bih izdvojila najveće kongresno ulaganje u idućoj godini – otvorenje prvog i najvećeg konvencijskog centra u Hrvatskoj, unutar šibenskog Solaris resorta, koji odnedavno nastupa pod novim brendom Amadria Park, zajedno s opatijskim Milenij hotelima, koji također pripremaju novi konferencijski koncept u našoj poznatoj „staroj dami“. Nedostatak multifunkcionalnih kongresno-izložbenih centara, koji bi mogli primiti nekoliko tisuća delegata, priča je koja se u nas ponavlja desetljećima. I dok su drugi pričali, Šibenčani su krenuli u relizaciju – konvencijski centar Šibenik otvara se u travnju, te će s 11 dvorana na tri kata i 6.000 kvadrata pozicionirati Šibenik kao novu destinaciju za velika događanja.
Novi kongresni ured i kongresni centri
S druge strane, javni sektor nas je krajem godine ugodno iznenadio s nekoliko, za kongresnu industriju, vrlo važnih najava. Novi ministar turizma Gari Cappelli, čini se, shvaća važnost poslovnog turizma i sve koristi koje ulaganjem u njegov razvoj možemo imati. Iako je poslovni turizam svrstan među najvažnije proizvode u Strategiji razvoja turizma do 2020., dokumentu usvojenom prije dvije godine, do danas je uglavnom bio na marginama i bez institucionalne podrške, bez koje se ne može cjelovito i pravovremeno razvijati. Privatni sektor u kongresnu ponudu ulaže koliko smatra isplativim, nevladin sektor – poput strukovne udruge HUPKT (koja uskoro pokreće prvi Ambasador program u Hrvatskoj) - radi koliko može u skladu sa svojim resursima, no bez podrške institucija i suradnje svih navedenih ne možemo postići rezultate navedene u Strategiji i u nedavno predstavljenom Akcijskom planu razvoja kongresne ponude.
Da možemo očekivati neke nove „vjetrove“, najavio je ministar Cappelli, nedavno gostujući na dva stručna skupa, gdje je uz zdravstveni turizam, upravo poslovni turizam naveo kao glavni proizvod za produljenje sezone, u koje će Ministarstvo i HTZ od iduće godine značajnije ulagati. Potvrdio je to i, dugo očekivanim, ponovnim otvorenjem nacionalnog kongresnog ureda u sklopu HTZ-a, koji bi s radom trebao početi već početkom 2017. Na koncu, ministar je u intervjuu za naš portal potvrdio da je započeo razgovore s nadležnima u nekoliko najvažnijih gradova o mogućnostima izgradnje kongresnih centara, koji su nam nužno potrebni ukoliko u budućnosti želimo dobiti domaćinstva većih međunarodnih skupova i bez kojih na svjetskoj kongresnoj karti jednostavno nismo konkurentni. Ono što smo u našem istraživanju o stanju kongresne industrije iz prošle godine istaknuli kao jedan od prioriteta – kvalitetno i ciljano međunarodno brendiranje Hrvatske kao kongresne destinacije – bit će jedan od najvažnijih poslova u domeni novog kongresnog ureda, čemu uistinu treba pristupiti ozbiljno i promišljeno.
Sumirajući sve navedeno, vrijeme je za akciju i novo poglavlje u razvoju hrvatske kongresne industrije! Za godinu dana svjedočit ćemo što se od očekivanog i najavljivanog dogodilo, a u međuvremenu svima vam u 2017. želimo što više akcije, sjajnih evenata, zadovoljnih klijenata i uspjeha na svim poljima!
Daniela Kos,
urednica
