Koje promjene su nužne u hrvatskom turizmu u budućnosti?
Turizam je jedan od rijetkih gospodarskih sektora u Hrvatskoj sa značajnim potencijalom za privlačenje novih ulaganja, zapošljavanje i rast plaća, kao i istovremeno povećanje konkurentnosti Hrvatske na globalnom tržištu, no preduvjet za aktiviranje tog potencijala osiguranje je povoljnijeg poslovnog okruženja koje će privući investitore. Zaključak je to analize ”Doprinos različitih vrsta turističkog smještaja dodanoj vrijednosti i gospodarskom razvitku” koju je izradio Velimir Šonje iz Arhivanalitike i predstavio na Turističkom briefingu u organizaciji Hrvatske udruge turizma (HUT).
Turizam na prekretnici – nužno više investicija u hotele
Turizam je globalna industrija u kojoj svake godine jača konkurencija zbog čega Hrvatska mora puno aktivnije upravljati razvojem vlastite ponude i poticati turizam više dodane vrijednosti, u kojem prednjači hotelska ponuda. Kako je pokazala analiza, u hotelskom smještaju, koji čini samo 16 posto ukupne ponude smještaja, trenutno se ostvaruje oko 3,7 puta veća dodana vrijednost po postelji u usporedbi sa smještajem u nekretninama za kratkoročni turistički najam koji trenutno čine 60 posto ukupne ponude. Zbog toga je pokretanje novog investicijskog ciklusa u hotele preduvjet za sljedeću fazu razvoja hrvatskog turizma.
”Hrvatska ima premalo hotela u usporedbi s turistički relevantnim europskim zemljama i to je ključni razlog niske razine dodane vrijednosti koja se stvara u turizmu. Hrvatski turizam nije homogena djelatnost, s jedne strane imamo ogroman udjel nekretnina za kratkoročni turistički najam koji stvara nisku dodanu vrijednost, a s druge strane imamo ozbiljan turistički biznis koji investira, razvija destinacije i pokušava držati korak sa sve jačom konkurencijom na Mediteranu. Hrvatska je sada na prekretnici. Novi investicijski ciklus i povećanje dodane vrijednosti ponude možemo postići jedino snažnim poticanjem investicija u nove kapacitete više razine koje će omogućiti razvoj moderne ponude i osigurati održivost hrvatskog turizma”, izjavio je Velimir Šonje iz Arhivanalitike.
U strukturi domaće turističke ponude na hotelski smještaj otpada tek 16 posto ukupnog broja postelja, a u tom segmentu se stvara 40 posto ukupne dodane vrijednosti u turizmu. Hrvatska ima uvjerljivo najmanju udjel hotelskih postelja u ukupnoj ponudi među relevantnim turističkim europskim zemljama, a jedino usporediv visok postotak postelja u nekretninama za kratkoročni turistički najam ima Crna Gora. To je neoptimalna struktura koja ne omogućuje maksimalan gospodarski efekt i ugrožava održivost turizma.
Za skok u produktivnosti treba smanjiti poreze i prepreke investiranju
A unatoč najvećem poreznom opterećenju na Mediteranu, hrvatske hotelske kompanije investiraju značajno više od prosjeka na Mediteranu. Stopa investicija u domaćim hotelskim kompanijama izmjerena kao postotak bruto dodane vrijednosti iznosi visokih 56,4% (2017.), što je gotovo 4 puta više no u Grčkoj i Italiji i gotovo dvostruko više no u Francuskoj.
”Hrvatski turizam sa aktualnom strukturom ponude ranjiv je i neodrživ. Želimo li ostati relevantni na globalnoj turističkoj karti nužno moramo podići kvalitetu ukupne ponude jer Hrvatska može konkurirati samo kvalitetom. Hrvatske hotelske kompanije zbog toga investiraju značajno više od prosjeka, no sadašnje okruženje i niska profitabilnost u hotelskoj industriji ne omogućuje pokretanje novog investicijskog vala. U tom kontekstu na najavljeno smanjenje PDV-a na 13 posto na dio turističkih usluga gledamo kao na ”vatrogasnu mjeru”. Nužno je da Vlada nastavi hrabro jer smo i dalje nekonkurentni investitorima. Prosjek PDV-a na turizam na Mediteranu je 10 posto i dok god ne uhvatimo taj prosjek nećemo biti zanimljivi najvećim investitorima. Dodatno, trebamo što aktivnije uklanjati i ostale zapreke ulaganjima turističkih kompanija na koje kontinuirano ukazujemo”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT).
Kako je pokazano na Turističkom briefingu, Hrvatska danas ostvaruje dodanu vrijednost po zaposlenom u hotelskom turizmu od oko 35 tisuća eura, a najkonkurentnije turističke zemlje poput Italije, Francuske i Španjolske ostvaruju oko 50 tisuća po zaposlenom. Taj skok u produktivnosti od 40-tak posto u Hrvatskoj je, procjenjuje Šonje, moguće ostvariti u relativno kratkom roku od jednog desetljeća, no preduvjet je značajno povećati atraktivnost investiranja u turizam, posebno u hotelske kapacitete visoke kvalitete, što je cilj kojem bi se trebala podrediti turistička strategija za naredno razdoblje.
