ICCA 2023: Pariz i Singapur najbolji kongresni gradovi, u Hrvatskoj Zagreb ponovno vodeći

ICCA (International Congress and Convention Association) se u potpunosti vratila tradicionalnom izvještavanju o godišnjem broju održanih rotirajućih skupova asocijacija u destinacijama te je i ovoga svibnja objavljena njihova najnovija ljestvica kongresnih destinacija za proteklu godinu. Najnoviji ICCA izvještaj objavljen je tijekom IMEX-a u Frankfurtu. ICCA-in tim analitičara provjerio je i pregledao sve skupove asocijacija prijavljene od članica što je rezultiralo izvještajem koji uključuje više od 10.000 održanih sastanaka u kalendarskoj 2023. godini. Godinu prije, ukupna brojka je bila oko 9.000 skupova održanih uživo, što predstavlja značajan porast.

„Zadovoljstvo nam je podijeliti ICCA-inu rang listu zemalja i gradova za 2023.“, rekao je Senthil Gopinath, izvršni direktor ICCA-e. „Naš tim postigao je iznimne rezultate u prikupljanju ovih sveobuhvatnih podataka. To je kamen temeljac našeg udruženja - pružanje neprocjenjivih uvida koji osnažuju naše članove i poboljšavaju strateško pozicioniranje naše zajednice.“

Ulazak novih destinacija u Top 20 kongresnih zemalja - Hrvatska među Top 20 u EuropiOvogodišnji izvještaj ističe se povećanom raznolikošću među Top 20 zemalja. Osim europskih, azijskih i sjevernoameričkih zemalja zastupljene su i Latinska Amerika i pacifička regija za razliku od 2022. godine.

U Top 5 zemalja po broju održanih skupova asocijacija, došlo je samo do zamjene nekoliko mjesta. Italija (553 skupa) je zamijenila mjesto sa Španjolskom (505) popevši se s drugog na treće mjesto, a Francuska (472) s Njemačkom (463) skočivši na 4. mjesto. SAD ne samo da je zadržao postolje na ovoj ljestvici već je zadržao i potpuno isti broj održanih skupova (690) kao i 2022. godine.

Hrvatska je s održanih 86 skupova asocijacija ove godine pala za 4 mjesta te je zauzela 37. mjesto na globalnoj ljestvici, za razliku od prošlogodišnjeg 33. Usprkos tome, zadržala je visoko 20. mjesto na listi europskih kongresnih zemalja. Time i dalje ostaje vodeća kongresna destinacija u bližem okruženju jer se Slovenija smjestila na 41., Srbija na 52., a Bosna i Hercegovina na 77. mjesto. Odmah iza Hrvatske nalazi se Mađarska s ukupno održana 84 skupa.

Singapur 2. najbolji kongresni grad na svijetu, Zagreb skočio za 13 mjestaNovost u ovogodišnjoj ljestvici jest i uključivanje azijske destinacije među prvih pet gradova po broju održanih skupova asocijacija. Ovakvi rezultati i povećanje raznovrsne zastupljenosti regija i kontinenata pokazuje pozitivan napredak tih regija u prilagodbi konkurentskom okruženju.

Singapur je tako s održana 152 skupa skočio za 11 mjesta u usporedbi s prošlom godinom i smjestio se odmah ispod Pariza (156) koji je oduzeo tron Beču (141) koji je pao na 4. mjesto ljestvice najboljih gradova. Treće mjesto zauzeo je Lisabon (151) koji se spustio za jedno mjesto na ljestvici, kao i Barcelona (139) koja je s 4. pala na 5. mjesto.

Zagreb je na ovoj ljestvici skočio za čak 13 mjesta zauzevši 65. mjesto s održanih 35 skupova. Na listi europskih gradova nalazi se na 41. mjestu. U usporedbi s gradovima u užoj regiji, Ljubljana nadmašuje Zagreb smjestivši se na 50. mjesto na globalnoj i 33. mjesto na europskoj listi gradova, s ukupno održana 42 skupa. Beograd (34) se nalazi odmah iza Zagreba na 66. mjestu, a Dubrovnik (25) na 93. mjestu. Od hrvatskih gradova na ICCA-inoj listi ove godine su se našli još i Split (7) koji je zauzeo 270. mjesto i Šibenik (5) na 332. mjestu. Sarajevo također bilježi pomak na svjetskoj ljestvici skočivši sa 202. na 196. mjesto.

Analiza svjetske industrije skupova asocijacija između od 2014. do 2023. godineUz uobičajenu ljestvicu kongresnih destinacija po broju održanih rotirajućih skupova asocijacija, ICCA je objavila i analizu industrije u razdoblju od 2014. do 2023. godine. Prema ovom izvještaju, Europa je prednjačila po broju održanih skupova, a slijede je Azija i Sjeverna Amerika. Afrika i Bliski Istok pokazali su rast nakon pandemije u usporedbi s razinama iz 2019. godine, dok su ostale regije doživjele pad.

Po pitanju rotacije događanja najčešće su one bile na svjetskoj, odnosno međunarodnoj razini, a zatim rotacije unutar Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Međunarodne udruge i organizacije sa sjedištem u Europi i Sjevernoj Americi bile su domaćin značajnog udjela skupova.

U ovom razdoblju neki su se sekundarni gradovi pojavili kao atraktivne destinacije za skupove, dok su etablirani vrhunski gradovi nastavili s dobrim rezultatima. Europa je dosljedno činila značajan udio ukupnih sudionika u skupovima, pri čemu i Azija i Sjeverna Amerika pokazuju prilično dobre stope sudjelovanja.

Skupovi s 50 do 149 sudionika bili su najčešći, a veći skupovi bili su rijetki. Pandemija je dovela do trenda organizacije manjih, više fokusiranih događanja. Godišnji skupovi činili su približno 70% svih događanja, a razdoblje od ožujka do svibnja najpopularnije je za organizaciju skupova. Prosječno trajanje skupa ostalo je relativno stabilno, a kongresni hoteli najpopularniji objekti za održavanje. Prosječna kotizacija po sudioniku i ukupni troškovi po sudioniku sporo su rasli od 2014. do 2023., s naglim porastom 2020., uzrokovanim pandemijom.

Najviše (22%) je skupova održano u području medicine, tehnologije i znanosti, a polja kao što su poljoprivreda, knjižnice i informacije bilježe visoke stope oporavka nakon pandemije, dok STEM polja i humanističke i društvene znanosti pokazuju umjerene stope oporavka.