Koje promjene su nužne u hrvatskom turizmu u budućnosti?

Tijekom konferencije Tourism 365 ovog rujna u Termama Tuhelj, održana je i zanimljiva panel diskusija na temu promjena koje je potrebno uvesti u hrvatski turizam kako bi se bolje nosili s nadolazećim trendovima i izazovima koje nosi budućnost.

Panel je moderirala Ivana Budin Arhanić, članica upravnog odbora hotelske grupacije Valamar Riviera, a sugovornici su joj bili Zdravko Počivalšek, bivši slovenski ministar turizma, danas neovisni turistički stručnjak, zatim Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja u tvrtki Horwath HTL i Ivana Kolar, organizatorica konferencije.

Hrvatski turizam danas – kako nam ide?Konferencija Tourism 365 pokrenuta je 2017. godine s ciljem poticanja na međusektorsku suradnju i kao inicijativa da se u Hrvatskoj pokrene cjelogodišnji turizam. Danas, nakon 5 godina, pitanje je gdje stojimo i je li hrvatski turizam u boljem ili, posebice nakon pandemijske krize, lošijem stanju.

Siniša Topalović je na ovo pitanje odgovorio da nam jest bolje, ali konkurentnost Hrvatske opada. Povećanja su vidljiva u statistikama dolazaka i prihodima, ali ona dolaze od privatnih iznajmljivača, što nije najbolje rješenje.

Zdravko Počivalšek je istaknuo kako nas dobri rezultati sezone ne smiju zavarati i usporavati daljnji razvoj. Potrebno je kreirati inovativnu ponudu oslonjenu na održivost i kreirati nove atraktivne proizvode.

Ivana Kolar je rekla kako je i ova kriza još jedan u nizu dokaza da je turizam jedna od najotpornijih gospodarskih grana, ali pandemija je pokazala koliko malo koristimo potencijal koji Hrvatska zapravo ima. „Jaz između želja i stvarne situacije, realno je veći nego prije.“, zaključila je Ivana.

Veljko Ostojić je naglasio kako moramo biti svjesni da gubici iz 2020. neće biti nadoknađeni prihodima iz 2021. i 2022. godine. Prihodi rastu za dvije decimale, a rashodi za dvije do tri. Visokokvalitetne usluge i proizvodi pokazuju istinske rezultate i donose prihode. Najbolje posluju oni koji nude kvalitetu.

Temelji za budućnost: održivost, novi proizvodi, radna snaga, oporezivanje i turizam 365Na pitanje da istaknu dva segmenta koji smatraju najvažnijim za turizam u budućnosti, Zlatko Počivalšek je istaknuo održivost i nove proizvode, a Veljko Ostojić radnu snagu i bolje strukturiranje smještaja. Ostojić je nastavio ističući da trebamo fleksibilnije zakone koji će omogućiti svima priliku da ostvare dodatne prihode kroz dodatni posao. Također je spomenuo i potrebu promjene modela školovanja turističkih stručnjaka, kao i fleksibilnija pravila za radne dozvole za strance. Što se tiče smještaja naglasio je kako je u Hrvatskoj od ukupno 1.8 milijuna kreveta, njih 600.000 u privatnom smještaju, 600.000 su vikendice, a svega 175.000 hoteli. To se treba promijeniti.

Siniša Topalović smatra da Hrvatskoj pod hitno treba promjena u načinu oporezivanja u turizmu i ugostiteljstvu jer privatni iznajmljivači plaćaju iznimno male poreze, dok svi ostali zaposleni u turizmu plaćaju velike iznose. „Problem održivosti u Hrvatskoj nije ekološke, već ekonomske prirode“, naglasio je i istaknuo da su društvena i ekonomska održivost u Hrvatskoj najproblematičnije, a osim toga veliki problem predstavljaju i investicijski uvjeti koji nisu povoljni.

Ivana Kolar zaključila je da ona ima samo jednu želju za budućnost, a to je turizam 365 koji odgovara na sve gore navedene probleme. No, pitanje je želimo li mi to uistinu? Da bi se ostvario cjelogodišnji turizam destinacija u cjelini mora željeti raditi 365 dana u godini, a to podrazumijeva hotele, restorane, prijevoz, kulturne institucije, avioprijevoznike i sve ostale dionike turizma. Čini se da mi u Hrvatskoj to niti ne želimo jer se nastavljamo vrtiti u začaranom krugu zatvaranja hotela i restorana zbog nepostojanja avio-veza u zimskim mjesecima.

Tko treba započeti promjene?Ključno pitanje je tko treba započeti, na kome leži odgovornost za pokretanje promjena? O nužnosti promjena se stalno raspravlja i govori na svim konferencijama o turizmu već godinama, ali promjene se nikako ne događaju. Stvari se nikako ili vrlo malo mijenjaju.

Kolar smatra, a njeni sugovornici su se složili, kako treba početi s jednom destinacijom – na razini turističke zajednice, uključiti sve njene turističke subjekte pa vidjeti kako će ići. Veljko Ostojić je dodao kako je to tipično pitanje destinacijskog menadžmenta i da je taj zadatak na gradonačelniku, odnosno načelniku destinacije, predsjedniku lokalnog TZ-a i možda još jednog partnera da se pokrene inicijativa.

Inovativnost, novi proizvodi, održivost... Sve to zahtijeva investicije, a pred nama je gospodarska i energetska kriza. Kako u takvim okolnostima, a uz to i strogu hrvatsku birokraciju, potaknuti investicije? „Prvo trebamo riješiti sve navedene probleme – radna snaga, infrastruktura, građevinska zemljišta, oporezivanje... Dakle, prvo trebamo napraviti svoju domaću zadaću, a onda se baviti globalnim problemima“, zaključio je Veljko Ostojić.