Iva Bencun: Zadar se profilira u MICE segmentu zahvaljujući ponudi koja pruža spoj posla i užitka
Poslovni turizam jedan je od najpropulzivnijih segmenata turizma, a uključujući i event industriju, 2020. godina trebala je biti rekordna godina po broju održanih događanja i sudionika na poslovnim skupovima. No, iznenadno izbijanje globalne Covid-19 pandemije i 'lockdown' u ožujku 2020. izazvalo je otkazivanje ili odgađanje većine događanja te ugrozilo opstanak čitave industrije.
PoslovniTurizam, specijalizirani internetski portal za hrvatsku kongresnu i event industriju, proveo je istraživanje o utjecaju globalne pandemije Covid-19 na poslovanje subjekata poslovnog turizma u prošloj godini, kao i brojnim promjenama u organizaciji događanja te očekivanjima vezanim za oporavak poslovanja. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 01.03. do 25.03.2020. metodom on-line ankete, a obuhvatilo je 110 ispitanika na području cijele Hrvatske (organizatori događanja, kongresni hoteli i kongresni centri, specijalizirane agencije, turističke zajednice i kongresni uredi, tehnološke kompanije i ostali dobavljači usluga).
Kod većine pad prihoda veći od 90%
Polovica ispitanika tijekom 2020. godine zabilježila je 90% manje prihoda u odnosu na godinu ranije. Njih 40% imalo je pad prihoda 70-90%, dok samo 2% ispitanika nije ostvario pad prihoda. Ove pokazatelje prate i financijski iznosi pa je 40% ispitanika potvrdilo da je radi izbijanja krize izgubilo planirane prihode veće od 5 milijuna kuna radi neodržavanja već potvrđenih događanja. Budući da je 95% ispitanih koristilo državne potpore za očuvanje radnih mjesta, gotovo 80% nije otpuštalo zaposlenike, dok je mali broj tvrtki otpustio više od polovice svojih timova.
Najveće promjene koje je donijela pandemija odnose se na formate organizacije događanja. Naime, 56% ispitanika počelo je organizirati virtualna i hibridna događanja, a 16% ih je u potpunosti digitaliziralo poslovanje. Nove usluge i tržišta otkrilo je 38% ispitanika, dok ih 30% nije ništa značajno promijenilo u pristupu svom poslovanju te čeka povratak „na staro“.
Prelazak na virtualna i hibridna događanja
Većina ispitanika, njih 60%, nudilo je organizaciju ili bilo domaćin virtualnim i/ili hibridnim događanjima, pri čemu je najviše korištena online platforma za sastanke Zoom, zatim Microsoft Teams i Cisco Webex, te u manjem broju specijalizirana online rješenja za evente. Dodatna tehnološka rješenja u realizaciji virtualnih i hibridnih evenata najčešće su bili prijenos uživo putem interneta/live streaming (56%), virtualni studio (40%) i snimanje videa na zahtjev (38%).
Samo 32% ispitanih smatra kako online događanja mogu biti dostatna zamjena za događanja uživo i kao takva opravdati očekivanja organizatora i sudionika. Također, tek 15% ispitanika nalazi ih isplativima za organizatore, u usporedbi s događanjima uživo. Gotovo 90% ispitanika mišljenja je kako se online događanja mogu monetizirati najviše do polovice iznosa prihoda od sudionika i sponzora u odnosu na live evente.
Virtualna i hibridna događanja zasigurno će ostati sastavnim dijelom kongresne industrije i bit će zanimljivo pratiti kako će se dalje razvijati modeli naplate takvih događanja, kao i integracija iskustva sudjelovanja uživo s onim virtualnim
Kao najveći nedostaci u organizaciji online događanja navode se nedovoljna interakcija i umrežavanje sudionika putem interneta (75%), zatim različite tehničke poteškoće (29%), loša internetska veza (22%), neiskustvo u korištenju web servisa i nedovoljno zanimljivi sadržaji i govornici. Bez obzira na navedeno, polovica ispitanika smatra kako će virtualna i hibridna događanja ostati aktualna i nakon završetka pandemije, dok ih 35% ne vjeruje u to, odnosno 13% je neodlučnih.
Oporavak tek od 2022. godine
Što se tiče očekivanja vezanih za oporavak kongresne i event industrije od još uvijek aktualne krize, 56% ispitanika tvrdi da će se događanja uživo organizirati u većoj mjeri tek u proljeće i ljeto 2022. Osnovni preduvjeti su zadovoljenje svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera uz dovoljnu procijepljenost stanovništva, otvaranje međunarodnog zračnog prijevoza i povratak povjerenja u putovanja. Tempo opravka će u velikoj mjeri ovisiti o gospodarskim kretanjima te oporavku poslovnih subjekata organizatora evenata koji su i sami pogođeni koronakrizom.
Kongresna industrija će se oporavljati postupno i polako, počevši s manjim grupama sudionika, a već sada je primjetan interes za zakup cijelih manjih hotela kako bi grupe osigurale ekskluzivnost eventa i sigurnost uzvanika. U bližoj budućnosti nas i dalje čekaju mjere kao što su održavanje socijalne distance, korištenje zaštitnih maski i dezinficijensa, prozračivanja prostora, ograničenje broja ljudi na jednoj lokaciji, više događanja na otvorenom i generalno obujmom manja događanja uživo u kombinaciji s digitalnim tehnologijama i virtualnim sudjelovanjem većeg broja uzvanika (hibridni format).
„Nakon prvotnog šoka prošlog proljeća, značajan dio kongresne industrije se vrlo brzo prilagodio novim uvjetima te je pandemija ubrzala digitalizaciju cijelog sektora. Događanja koja podržavaju virtualne formate, poput edukativnih evenata ili konferencija uspjela su se uspješno održati na taj način, dok proizvodi poput insentiva ili teambuildinga koji se temelje isključivo na iskustvu i doživljaju, čekaju bolja vremena. Manja događanja uživo se i sada održavaju u skladu sa svim propisanim mjerama, no za veće međunarodne skupove presudna će biti ponovna uspostava međunarodnog zračnog prometa. Virtualna i hibridna događanja zasigurno će ostati sastavnim dijelom kongresne industrije i bit će zanimljivo pratiti kako će se dalje razvijati modeli naplate takvih događanja, kao i integracija iskustva sudjelovanja uživo s onim virtualnim.“, zaključuje Daniela Kos, urednica portala PoslovniTurizam.
