Najbrojniji su u spomenutom periodu bili turisti iz Njemačke, koji su ostvarili petinu ukupnog turističkog prometa, a najveće udjele u ukupnom broju noćenja zabilježili su i gosti iz Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Italije, Nizozemske, Slovačke, Rusije i Mađarske.
6,66 milijuna dolazaka i 35,87 milijuna noćenja
Od siječnja do srpnja 2012. godine u Hrvatskoj je ostvareno 6,66 milijuna dolazaka i 35,87 milijuna noćenja, što u odnosu na isti period 2011. godine predstavlja rast od 3,8 posto u dolascima i 5,4 posto u noćenjima, pokazuju prvi podaci sustava turističkih zajednica. Pozitivan trend zabilježen je i u srpnju, u kojem je ostvareno gotovo 3,1 milijuna dolazaka (+1,6 posto) i 21,1 milijun noćenja (+5,6 posto), što je čak trećina ukupno ostvarenih noćenja u 2011. godini. U ukupnoj strukturi turističkog prometa, strani turisti su u sedam mjeseci ostvarili 5,8 milijuna dolazaka (+5 posto) i 31,9 milijuna noćenja (+6,6 posto).
I dalje sam optimističan te vjerujem kako će do kraja ove godine ukupni prihodi od turizma biti 3 do 5 posto veći nego lani, uz ostvarenje fizičkih pokazatelja iz 2011. godine, rekao je ministar Ostojić
„Do sada realizirane brojke predstavljaju velik uspjeh jer bez dobrih fizičkih pokazatelja, odnosno rasta broja dolazaka i noćenja, teško je postići očekivane financijske učinke u turizmu. I dalje sam optimističan te vjerujem kako će do kraja ove godine ukupni prihodi od turizma biti 3 do 5 posto veći nego lani, uz ostvarenje fizičkih pokazatelja iz 2011. godine“, rekao je ministar turizma
Veljko Ostojić prilikom predstavljanja rezultata turističkog prometa Hrvatske za sedam mjeseci, naglasivši kako su ovogodišnji rezultati pokazatelj atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turističkog sektora.
Sve jadranske županije i Grad Zagreb ostvarili su od siječnja do srpnja rast turističkog prometa. Trećina turističkog prometa ostvarena je u Istri, u kojoj je zabilježeno gotovo 1,7 milijuna dolazaka (+4 posto) i 11,3 milijuna noćenja (+6 posto). Prema udjelu u ukupnom turističkom prometu slijedi Kvarner s 1,2 milijuna dolazaka (+1 posto) i 6,2 milijuna noćenja (+3 posto), Splitsko-dalmatinska županija s milijun dolazaka (+4 posto) i 5,8 milijuna noćenja (+4 posto) i Zadarska županija sa 711 tisuća dolazaka (+4 posto) i gotovo 5 milijuna noćenja (+6 posto). Najveći rast turističkog prometa zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj je ostvareno 9 posto više dolazaka i 11 posto više noćenja.
Pozitivan trend turističkog prometa ostvaren je i u srpnju ove godine. Porast broja noćenja zabilježili su turisti iz gotovo svih važnih emitivnih tržišta, pa su tako u prvih sedam mjeseci turisti iz, primjerice, Njemačke ostvarili 6,6 milijuna noćenja (+15 posto), Slovenije 4,3 milijuna noćenja (-0,4 posto), Austrije 3 milijuna noćenja (+4 posto), Češke 2,6 milijuna noćenja (+2 posto), Poljske 1,7 milijuna noćenja (+4 posto). Veliki porast turističkog prometa ostvaren je također iz Rusije i Nizozemske, čiji turisti ostvaruju veliki udio turističkog prometa u kamping segmentu. Turisti iz Italije i Mađarske zabilježili su u prvih sedam mjeseci manje noćenja nego prošle godine. Komentirajući nešto slabiji turistički promet iz Italije, ministar je naglasio kako je to odraz gospodarske situacije u toj zemlji zbog koje će ove godine izvan zemlje putovati manje putovati manje Talijana, koji će u destinaciji boraviti kraće i trošiti manje.
„Porast broja turista iz Njemačke, najjačeg svjetskog emitivnog tržište, pokazatelj je kako je Hrvatska izuzetno aktivan i atraktivan turistički igrač na globalnom tržištu. Ovo je tržište ujedno i pobjednik dosadašnjeg dijela turističke sezone u Hrvatskoj. Zabilježeni rezultat je pozitivna reakcija Njemačke na sve provedene aktivnosti u toj zemlji te jasan putokaz daljnjeg turističkog razvoja Hrvatske“, zaključio je Ostojić.
