UHPA: Novi turistički trendovi i suvremeni turizam

Polovicom svibnja UHPA je održala redovni regionalni sastanak s članicama udruge, gdje se govorilo o nekoliko važnih tema, od novog Zakona o PDV-u koji je u pripremi, sustavu održivog poslovanja Travelife, certificiranju članica i dr. Direktor UHPA-e Željko Trezner održao je zanimljivu prezentaciju o najnovijim trendovima i marketinškom okruženju na turističkom tržištu.

Iako turizam kao industrija na globalnoj razini bilježi veliki rast te je krajem 2012. prvi put u povijesti zabilježena milijarda međunarodnih dolazaka turista u jednoj godini (oni koji su putovali izvan zemlje boravišta), europsko tržište još uvijek potresa gospodarska kriza, što utječe i na turistička kretanja. Putuju oni koji imaju višak novca, a u Hrvatskoj sve manje putnika ima višak slobodnih sredstava. Stoga je, prema riječima Željka Treznera, teško očekivati oporavak domaćeg tržišta još minimalno dvije godine. „Čekaju nas 2-3 izuzetno teške i dramatične godine; broj učeničkih, skijaških i ostalih putovanja će padati. No, u nekim specifičnim nišama ili kroz određene specifične kanale prodaje agencije mogu zabilježiti i rast", rekao je Trezner. Poslovni turizam je već osjetio najveću krizu i polako se oporavlja, no korporacije se i dalje suočavaju s uštedama, teško je da će još neko vrijeme dodatno ulagati u poslovna putovanja, naročito u insentive i teambuildinge.

Trendovi na globalnom tržištu putovanja
Trend se definira kao opća sklonost ili tendencija prema nečemu, odnosno kao pravac razvoja neke pojave u vremenu, a može biti kvalitativni i kvantitativni. Prema statistikama iz zadnjih godina, 73% gostiju s naših tradicionalnih tržišta (Njemačka, Italija i ostale), dolazi na odmor u Hrvatsku već tri ili više puta, odnosno u puno višem postotku pokazuju lojalnost od gostiju s novih tržišta. Kako je primijetio Trezner, HTZ u svojoj marketinškoj strategiji najviše troši na promociju na njemačkom tržištu, što je krivo jer nam njemački gosti sami dolaze, umjesto da se jače usmjerimo na obrađivanje novih tržišta – na primjer BRIC tržišta, posebno ono rusko. „Hrvatska ekonomija ovisi o broju kišnih dana u Istri između 15. srpnja i 15. kolovoza“, citirao je Trezner, slikovito sažimajući stanje u zemlji i očekivanja od turizma. Agencije iz iskustva znaju, ako dođe do više kišnih dana u nizu, njemački turist će sjesti u automobil i vratiti se doma, a ruski turist to ne može tako lako. Eto još jednog argumenta zašto bismo se trebali jače orijentirati na daleka tržišta, koja nisu zahvaćena recesijom.

Iz istraživanja Flash Eurobarometer 370: Attitudes of europeans towards tourism koje je naručila Europska komisija, „sunce i more“ dominantan je motiv za odlazak na odmor, a tako će i ostati. No, postoji još cijeli niz motiva i tržišnih niša u kojima Hrvatska, ukoliko teži cjelogodišnjem turizmu, treba tražiti svoju šansu. Za 40% svjetskih putnika sunce i more je primarni razlog putovanja, 36% otpada na VFR (visiting firends and relatives), radi prirodnih ljepota putuje 26% putnika, kultura privlači njih 22%, 20% su city break putnici, radi zdravlja putuje 12%, a radi sportskih 10% putnika, na razna događanja odlazi 7% putnika. Pri tome postoje određne razlike Hrvatske u odnosu na svijet. Naime, radi primarnog motiva koji nazivamo 'pasivni odmor i opuštanje' u Hrvatsku dolazi 75% turista, a u svijetu radi toga putuje 53% turista. Sekundarni motivi, kao što su nova iskustva, gastronomija, priroda i ostalo, privlače manji broj turista, no ako u Hrvatskoj želimo ponuditi bilo što osim sunca i mora, onda moramo zajednički raditi na tome da navedeni motivi postanu primarni. Priroda i kultura naročito privlače mlađe i obrazovane, one s 20 i više godina, kojima su to primarni interesi putovanja.
U svijetu rastu putovanja vezana za posebne interese (biciklizam, turizam treće životne dobi, ekološki, kulturni, event i dr.), te se mijenja čitava paradigma putovanja. S 4S (sand, sea, sun, sex) prelazi se na 6E (escape, education, ecology, entertainment, excitement, experince), a najnovije tzv. X, Y i Z generacije potiču promjenu paradigme u 4M (moderate growth, multidiversification, multitasking, mobile). Turist budućnosti traži dodatna iskustva u destinaciji, a to mogu pružiti samo turističke agencije, smatra Trezner. Usprkos razvoju interneta koji je donio velike promjene na tržištu putovanja, te razvoju online travel agencija poput Expedije ili Orbitza, potreba za turističkim agencijama neće nestati. No, umjesto golog posredovanja osnovnih turističkih usluga, koje putnici mogu bukirati i samostalno putem interneta, agencije trebaju razvijati svoju savjetničku ulogu, ulagati u ljude i nuditi kompleksnije usluge u destinacijama, posebno kad je riječ o posebnim interesima.