ICCA proširuje svoju međunarodnu bazu na sastanke državnih institucija
UIA (Union of International Associations) objavila je nedavno rezultate svojeg redovnog istraživanja o stanju na tržištu skupova međunarodnih asocijacija. Istraživanje je provedeno među predstavnicima 830 međunarodnih asocijacija (udruženja) širom svijeta, inače navedenih u UIA-ovom Godišnjaku međunarodnih organizacija, između ukupno 66.000 vladinih i nevladnih organizacija iz 300 zemalja koje održavaju međunarodne skupove.
Jedan od najzanimljivijih trendova je taj da dvije trećine takvih skupova organiziraju lokalni članovi međunarodnih asocijacija iz zemlje domaćina te nešto manje profesionalni zaposlenici međunarodne asocijacije (in-house staff), dok ih svega 15% organiziraju lokalni PCO-i, odnosno u 10% slučajeva core PCO-i međunarodnih asocijacija. Asocijacije sve više imaju profesionalno osoblje unutar vlastitih redova te sve manje koriste usluge posrednika (PCO-a).
95% ispitanih redovno organizira međunarodne skupove, svake godine ili barem svake treće. Najviše se organiziraju konferencije (65%), zatim sastanci upravnih odbora ili managementa, radionice te godišnje skupštine, a tek potom kongresi. Godišnji i bijenalni skupovi su najčešći, i to u rujnu i listopadu.
26% ispitanika reklo je kako odluku o tome gdje će se održati skup donosi skupština, u 29% slučajeva odluku donosi predsjednik društva, dok je najčešći odgovor bio na strani organizacijskog ili stručnog odbora i vijeća koji su organizirali skupove (38%).
Većina ispitanih asocijacija još uvijek nema visoku svijest o društvenoj odgovornosti, odnosno 50% još ne koristi taj koncept u organizaciji skupova te ne organizira tzv. zelene sastanke niti mjeri utjecaj skupova na okoliš. 30% ispitanika uključuje CSR u organizaciju skupova.
Samo 16% ispitanih ponudilo je prijenos skupova putem interneta (streaming), odnosno neku komponentu virtualnih sastanaka, dok ih dvije trećine organizira samo sastanke licem-u-lice.
Europa još uvijek na tronu
Polovica ispitanika organizira skupove u Europi, dok 34% rotira svoja događanja širom svijeta, od toga 12% u Sjevernoj Americi, 11% u Aziji, 6% u Africi te 5% u Južnoj Americi.
44% ispitanika preferira za mjesto svojih skupova kongresne i konferencijske centre, 34% odabire hotele, a 33% sveučilišne prostore.
Izložbene prostore, ali ne svake godine, ima 24% skupova, dok 38% ne veže izložbene prostore uz najveće skupove. Tri četvrtine asocijacija na svoj najveći skup privuče manje od 500 sudionika, a 56% manje od 250 sudionika (napomena: ispitanici su imali mogućnost višestrukih odgovora). Oko 10% ih je imalo skupove za 500 do 1000 sudionika, a 14% velike skupove za više od 1000 delegata.
Asocijacije najviše brine globalna ekonomska kriza i njezine posljedice na održavanje skupova. Najvećim problemima smatraju manji broj delegata nego prijašnjih godina te manje mogućnosti financiranja od strane sponzora i izlagača. Ostali navedeni izazovi s kojima se susreću članovi asocijacija su problemi s organizacijom putovanja, poglavito viznim režimima, zatim rezanje budgeta i povećanje putnih troškova te troškovima tansfera.
Detaljno izvješće možete pronaći ovdje.
