Kao punopravna članica EU, Hrvatska postaje dio velikog energetskog tržišta obilježenog stalnim transformacijama. Iako smo svjedoci trenutnom sniženju cijene električne energije na domaćem tržištu, dugoročno na cijenu energenata utječe niz faktora i vrlo je izvjesno da će troškovi energije rasti. Kako su se domaći proizvođači, distributeri, trgovci i regulatori pripremili za tržište EU i koji su to energetski projekti u koje će se ulagati bila je središnja tema prvog dana 5. Energetske Arene u organizaciji Infoarena Grupe pod pokroviteljskom Ministarstva gospodarstva RH.
Na velikom energetskom tržištu EU, sposobnost predviđanja troškova i upravljanja promjenama je ključna za preživljavanje.“ - Tomislav Čorak, AT Kearney
Prema riječima glavnog izvršnog direktora General Electrica (Gobalni razvoj i operacije za JI Europu)
Gaetano Massara, Hrvatska ima najveći deficit energije u regiji, a time je i najveći uvoznik energije u regiji. Konkretno, U Hrvatskoj se proizvodi oko 75 posto ukupne odmaće potrošnje prirodnog plina, dok nafte proizvodimo oko 20 posto domaće potrošnje unatoč procjenama da je potencijal eksploatacije ugljikovodika znatno veći. Pomoćnica ministra gospodarstva RH
Jelena Zrinski Berger ističe da će novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je u parlamentoj proceduri potaknuti nova istraživanja i buduću eksploataciju te bi prema planovima Hrvatska za nekoliko godina trebala zadovoljavati vlastite potrebe domaćim plinom i postati njegova izvoznica. Prlikom otvaranja konferencije Zrinski Berger je naglasila da je Hrvatska ugradnjom odrednica trećeg paketa europskih energetskih zakona stvorila uvjete za daljnji razvoj hrvatskog tržišta energije kao dijela zajedničkog EU tržišta.
Kad se govori o trendovima na energetskom tržištu, izvjesno je da će trošak energije porasti što će dovesti do racionalnijeg korištenja energenata. Mnoge energetske tvrtke mogu kratkoročno generirati velike gubitke pa čak i ugroziti svoj opstanak zbog nestabilne cijene energenata. „Na velikom energetskom tržištu EU, sposobnost predviđanja troškova i upravljanja promjenama je ključna za preživljavanje.“ ističe mlađi partner AT Kearneya
Tomislav Čorak te dodaje „Zato veliki igrači pokušavaju predvidjeti što će se događati s troškovima energije 2020. godine i žele što više znati o faktorima koji na njih utječu. Stoga nije dovoljno samo odraditi restrukturiranje, već kontinuirano transformirati i prilagoditi poslovanje energetskih tvrtki.“
Usmjeravanje investicija Glavni ekonomist Ine
Goran Šaravanja naglašava da pored nastavka trenda pada potrošnje u Hrvatskoj od 25 posto u 2012. godini u odnosu na prethodne godine te još dodatnih 7 posto u 2013., proizvodnja derivata je porasla što je uvjetovalo orijentaciju na izvoz. Vezano uz Inine investicije u istraživanje i proizvodnju, Šaravanja je rekao da su one orjentirane su na panonsku Hrvatsku u pet bušotina i dva nova izvora nafte kao i na sjeverni Jadran gdje se planira jedna nova platforma te dodaje „Kad je riječ o rafinerijama, investicije su usmjerene u zaštitu okoliša i sigurnost, a u rafineriju u Rijeci u najavi je investicija vrijedna 450 milijuna dolara u postrojenje za obradu teških ostataka kako bi se ostvarilo više „bijelih“ derivata.“
Direktorica Sektora za međunarodne poslove i restrukturiranje HEP-a
Ljubica Cvenić smatra da svaki novi energetski projekt nije samo ulaganje u energetiku već i dugoročno ulaganje u gospodarstvo i domaću prateću industriju. „HEP ima fokus na maksimalnom iskorištavanju postojećih resursa, zamjeni starih tehnologija i dogradnji hidroelektro sustava zbog dodatnog iskorištavanja vodnog resursa. Primjerice, više od milijardu kuna ulaže se u rehabilitaciju velikih hidroaelektrana koje će rezultirati povećenjame kapaciteta za 10 posto.“ zaključuje Cvenić. Stručnjak za energetiku Europske investicijeske banke (EIB) George Chavdarov rekao je da se generano bilkježi pad invessticija u energetski sektor u Europi, ali pored toga EIB preko svojih programa JASPERS i EPEC priprema nove članice EU za lakše pristupanje EU fondovima.
