Koji su najveći izazovi rada u event industriji i zašto je toliko volimo?

Mladi tim djevojaka okupljen oko tvrtke LOL Event Management, predvođen Leom Kosović, hrabro se odlučio upustiti u avanturu organizacije eventa za event industriju. Cilj je bio povezati sve dionike industrije na zajedničkom druženju gdje mogu podijeliti svoja iskustva, nove poslovne ideje, proširiti mrežu poslovnih kontakata te sudionicima pružiti neprocjenjive uvide i konkretne savjete.

Eventfest se održao u zanimljivim prostorima coworking kompleksa Wespa Spaces u Zagrebu, 19. i 20. svibnja. U ta dva dana okupio je oko 200-tinjak event tvrtki, organizatora događanja, predstavnika turističkih organizacija, hotelskih grupacija i svih ostalih praktičara u industriji, kao i povezane industrije poput marketinških i PR agencija. Program je bio šarolik i odlično koncipiran - na način da su oni koji su već dugo u branši od mlađih mogli naučiti nešto o novim tehnologijama, formatima i event marketingu, a oni mlađi puno toga od iskusnih stručnjaka iza kojih je nebrojeno puno organiziranih događanja. Tako se moglo čuti konkretne savjete i uspješne primjere iz prakse -od jednostavnih manjih događanja i organizacijskih timova do kompleksnih primjera organizacije međunarodnih festivala. Dotaklo se i vječno bolnih tema ove industrije poput formiranja cijena i borbe s njihovim snižavanjem, kao i izazovima rada u ovoj dinamičnoj i vrlo zahtjevnoj industriji.

Event mora imati jasan identitet, dobru priču i izvrsnu organizacijuVrlo zanimljive uvide u to kako brendirati evente i kako oni brendiraju destinaciju ili organizacije i tvrtke dao je Božo Skoko, konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija, suosnivač agencije Millenium promocija. On je na primjerima nekoliko međunarodnih, ali i domaćih evenata objasnio razloge (ne)uspjeha i učinke koje eventi mogu donijeti kako organizatorima, tako i sudionicima i destinaciji. Eventi se mogu segmentirati na tri ključna područja, odnosno razloga organizacije: novac, PR i destinacija. Uvijek se organiziraju radi jednog od ova tri razloga, a moguće je da pokriju i više njih. Primjerice, Weekend Media Festival pokriva sva tri: kotizacije i sponzorstva donose profit, odličan je PR medij za tvrtke izlagače, a Rovinj je uzdigao visoko na ljestvicu kongresnih i turističkih destinacija.

Naglasio je kako je za event najvažnije da ima dobru priču koja se može prepričavati, odnosno da ostavi snažan utisak na sudionika. No, važno je i da ima jasan identitet, ali i besprijekornu organizaciju odnosno realizaciju. Objasnio je to na primjeru ljeta u Karlovcu u kojem se kroz razdoblje od sredine lipnja do sredine srpnja godinama održavao niz događanja, ali su bila raštrkana i nepovezana pa stoga i neprepoznata. Tek kada ih se ujedinilo pod zajedničkim nazivnikom Zvjezdano ljeto dobili su prepoznatljiv identitet i vidljivost, a vrhunski sadržaj i organizacija ostali su sudionicima kao odlična uspomena o kojoj su mogli pričati.

Karijera u event industriji – izvor stresa, ali i velikog zadovoljstvaJedan od zanimljivijih panela, bio je onaj o izazovima rada u event industriji. Iako naoko vrlo mlada ekipa panelista: Kristijan Margetić iz LEAP Summita, Filip Trezner iz Izvan fokusa i event konzultantica Maja Dujlović, pokazali su da iza sebe imaju impresivno iskustvo, koje su potpuno iskreno, ne štedeći i ne uljepšavajući istinu, podijelili s publikom u dvorani. Složili su se da za rad u event industriji treba imati „čelične živce“, biti spreman na konstantne promjene, nepostojanje radnog vremena i biti spreman baviti se „suludom količinom detalja, poput odabira boje kemijskih olovaka koje će ići u goodie bagove“. Jednostavno, event industrija je način života.

Maja Dujlović je naglasila kako je u ovom poslu priprema 80% posla i da je važno znati kvalitetno upravljati rizicima. Treba biti spreman na to da nema radnog vremena, da treba biti stalno dostupan klijentu i dobavljačima te s njima imati transparentnu i jasnu komunikaciju. Osobno je doživjela svojevrsni burnout netom prije izbijanja pandemije, a novonastala situacija joj je osvijestila potrebu da malo uspori i ponovno pronađe zadovoljstvo u ovom poslu. Kao najveće izazove rada u ovoj industriji navela je osjetljivost na geopolitičku situaciju (pandemije, rat) te nedostatak kvalitetne radne snage.

No, da nije sve tako sivo, naglasio je Filip Trezner, koji je sa svojom tvrtkom organizirao brojna događanja za grad Karlovac. Naglasio je, a svi su se s njim složili, da je najveća nagrada u ovom poslu vidjeti zadovoljna pa čak i sretna lica posjetitelja i sudionika. „Užitak je vidjeti kako događanje koje si ti organizirao doprinosi razvoju lokalne zajednice i ljudima je izvor zabave i zadovoljstva.“ Kristijan Margetić je kao jedan takav primjer naveo situaciju kada je mlada studentica na LEAP Summitu uspostavila kontakt s direktorom jedne tvrtke te se naposljetku zaposlila u toj tvrtki.

Pandemija je utjecala na industriju ponajviše po pitanju skraćivanja rokova u svim segmentima organizacije, ali i u smanjenju budžeta te rastu cijena, a trend hibridnih događanja, koja zahtijevaju više vremena i troškova, će ostati. Postupno će se uvući i metaverzum kao poseban format i okruženje za evente, ali ljudi će se uvijek htjeti družiti uživo.

Nakon svog glamura, kada event završi i kada se ugase svjetla, ono što ostaje važno je – tim. Svi ljudi koji stoje iza organizacije, od voditelja do tehničara, baš svi trebaju zajedno sjesti i uživati u uspjehu. Bitno je da protok informacija bude nesmetan prije i tijekom događanja, a kada sve završi važno je naglasiti ljudski moment i važnost tima primjerice zajedničkim ručkom ili fotografiranjem. Jer event industrija je industrija kojoj je u srži čovjek kao društveno biće.