Marija Knežević Gusić: Sinj Tourism Forum je investicija za razvoj kongresnog turizma u Sinju
Turizam i tehnologija su spoj koji više nije samo trend, već nužnost, rekao je Oleg Maštruko, direktor konferencije 3T - Tourism, Travel & Tech koja spaja dva najjača hrvatska sektora - tehnologiju i turizam. A kako nam to tehnologija može pomoći u zadržavanju i povećavanju turističkih uspjeha, privlačenju novih gostiju, popunjavanju radnih mjesta i obogaćivanju ponude, svoje su mišljenje dali brojni gosti koji su raspravljali o transformaciji hrvatske turističke ponude, vinskom turizmu, konkurentnosti, trendovima na međunarodnoj sceni turizma i putovanja te načinima na koji tech može pomoći turizmu da ostane na vrhu. Dakako, bilo je riječi i o novom zakonu koji je uzbunio male iznajmljivače.
"Održivi turizam poistovjećuju sa zaštitom okoliša, ali priča je puno složenija”, rekao je Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, u svom keynote predavanju ”Lice i naličje hrvatskog turizma: Jesmo li spremni za održivi razvoj?”. Turističke brojke u stalnom su rastu; sredinom prošlog stoljeća zabilježeno je 25 milijuna putovanja u druge zemlje, 2030. bit će ih blizu dvije milijarde. Više je razloga tome no jedan od najvažnijih svakako je subvencioniranje cijene goriva za niskotarifne zračne prijevoznike i kruzere kako bi u destinacije doveli što više turista; išlo se dotle da se razmišljalo i o besplatnom prijevozu putnika kojima bi kartu plaćao netko drugi.
No, masovni turizam ima svoju cijenu i postaje neodrživ: "U divovski kruzer stane putnika skoro koliko i u sve dubrovačke hotele”, otkrio je Krešić koji smatra da se u Hrvatskoj previše naglašavaju pozitivne strane turizma i zanemaruju negativni učinci: nedostatak stanova, gužve, gubitak identiteta, preopterećenost javnog prostora i službi. "Naš prostor je naša nafta. Deklarativno smo za održivi razvoj, ali suštinski ne jer je održivost skupa, a rezultati nisu odmah vidljivi.”
Nedjeljko Nedo Pinezić, turistički ekspert za razvoj održivog turizma i obiteljski smještaj, nadovezao se predavanjem „Sustav eVisitor - Tehnologija protiv ili u službi hrvatskog turizma?” u kojem je ustvrdio da je riječ o nedovršenom alatu koji ne pokazuje pravo stanje stvari jer ne vodi evidenciju o nekomercijalnim turističkim kapacitetima. ”Unatoč zakonskoj obavezi, izvan eVisitor sustava ostalo je najmanje 26.878 vikendica s najmanje 17.000 kreveta”, rekao je Pinezić tvrdeći da se tako dobiva kriva slika stanja jer nedostaje gomila podataka. Stoga je zaključio:
eVisitor je kao atomska bomba kojom ubijamo komarce
Roko Maglić, IT Specialist tvrtke UTILITER, govorio je o budućnosti ugostiteljstva i predstavio My Hospitality, aplikaciju koja se prilagođava korisniku i rješenje kojim turist postaje sam svoj konobar. Ona nudi personalizirani jelovnik, rezervira usluge, od ležaljki do ulaznica, ugovara vrijeme usluge i način plaćanja. Nudi pića u skladu s prognozom vremena i dobom dana, a preciznim tajmingom gableca odnosno marendi smanjuje količinu hrane koja se baca. Saznali smo i da će u Radničkoj posao dobiti prvi od robota koji se javljaju na ovu aplikaciju i uz pomoć senzora vješto kreću prostorijom.
Može li Hrvatska postati premium vinska destinacija?
Prvi panel bio je posvećen diskusiji u kojoj su Boris Šuljić iz Boškinca, Luka Rossi iz Vina Rossi, Dino Galić iz Vinarije Kutjevo te sommelier Darko Lugarić uz vodstvo moderatorice Dijane Grgić, urednice časopisa Vinum.In odgovarali na pitanje "Može li Hrvatska postati premium vinska destinacija?”
"Mi smo mala destinacija i izgubit ćemo utakmicu ako ćemo se natjecati s velikima”, uvjeren je Lugarić koji smatra da se trebamo posvetiti kvaliteti. Galić tome dodaje i rad na prepoznatljivosti, a Rossi priliku vidi u prodaji na kućnom pragu: "Trebamo nuditi doživljaj, a ne količinu”, rekao je, dok je Šuljić bio manje optimističan: "Poražavajuće je da i 2025. ponavljamo kako imamo šanse. Imamo sjajna vina, ali nemamo državnu politiku ni hrabre ugostitelje, a puno hotelskih kuća vinsku kartu izrađuje u Excelu; to bi mogao i robot odraditi.”
Da država treba učiniti više smatra i Lugarić koji kao primjer navodi Austriju, zemlju u kojoj su "i čepove brendirali". Rossi bi se ugledao u Kaliforniju, Galić u Portugal, Šuljić u Baskiju, a svi se zalažu za jedinstven pristup i četiri vinske regije, ili kako je zaključio Lugarić:
Trebamo 'Vino iz Hrvatske'
Nikola Brebrić, ICT Business Development Manager u Hrvatskom Telekomu predstavio je Perplexity Pro i otkrio kako ovaj moćni AI asistent, dobavljiv preko aplikacije Magenta Moments, pomaže hotelijerima. "Softver generira odgovor ili vašu promociju i olakšava provođenje svakodnevnih operacija. Sadržaj kreira automatski, a opise hotela, soba i web stranica izrađuje brzo i kvalitetno. Uz pomoć AI možete prilagoditi cijene tržištu i tako povećati popunjenost hotela”, rekao je Brebrić. Alat generira personalizirane odgovore na online recenzije gostiju, to je i moćno oruđe edukacije zaposlenika, sposobno upozoriti na nove trendove u branši. A kako opcija Deep Research menadžmentu može olakšati analizu konkurencije i tržišta, pokazao je na primjerima.
Pola prihoda hrvatskog turizma ovisi o malim iznajmljivačima, a država ih gazi
Sukus je talk showa u kojem su se Nedjeljko Pinezić i Vedran Tomić, predsjednik udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, dotaknuo uloge malih iznajmljivača u hrvatskom turizmu, prije i nakon zakonskih promjena ove godine. Ljute ih nove stope oporezivanja, porez na nekretnine koje su prazne ili u kratkoročnom najmu, definicija pojma domaćina, način na koji se izdaju suglasnosti, ali i to što bi zbog svega toga stanove mogli pokupovati stranci. A to bi onda moglo izazvati prosvjede poput onih u Barceloni.
"Prosvjed protiv turista događa se tamo gdje se lokalno stanovništvo ne bavi turizmom”, rekao je Tomić za kojeg reforma zakona predstavlja neprihvatljiv upliv u privatno vlasništvo. "Priuštivo stanovanje nije problem ni moj ni vaš nego eventualno države. Država ne može rješavati taj problem snižavanjem bogatstva građana, odnosno snižavanjem cijena nekretnina. I nije na državi da utječe na to kako će netko koristiti svoju nekretninu, hoće li je iznajmljivati, kratkoročno ili dugoročno, ili je drži praznom.”
"Bez ljudi nema turizma, bez obzira koliko se mi digitalizirali”, upozorila je Nataša Host, tourist agency and destination project manager iz Aminess Hotels & Resortsa, koja je govorila o ekonomiji doživljaja po kojoj avantura važnija od statusa, doživljaj od materijalnog, a uspomene od posjedovanja. "Održivi doživljaji, omnichannel pristup i AI podržan ljudskom ekspertizom čine piramidu na čijem se vrhu i dalje nalazi ljudski faktor."
Poslijepodnevni dio konferencije započeo je panelom ”Budućnost city break turizma (bez apartmana u zgradama)” u kojem su uz moderatora Olega Maštruka i Vedrana Tomića sudjelovali Stjepan Bedić, CEO, ETF Airways; Marina Đukanović, konzultantica Mone Salea i Karmen Mrakovčić, Airbnb Community Leader za Središnju Hrvatsku, Istru i Kvarner.
"Avioni i hoteli samo su alat da uzmete novac; slikanje u Disneylandu skuplje je od same ulaznice”, rekao je Bedić čija su tri zrakoplova prevezla 450.000 putnika, a njih samo 500 bilo je iz Hrvatske. Đukanović je govorila o tome kako su turističke institucije poticale eksploziju i stimulirale ljude da se bave turizmom te da stanove i kuće pretvore u apartmane, da im sad to počelo smetati, a Tomić sumnja da država ide na ruku hotelijerima. "Sobe i apartmani zadnja su linija spasa za lokalne ljude", smatra Bedić; "Turizam treba ograničiti tamo gdje se previše razvio, tamo gdje je slab treba ga pustiti da se razvija, a tržište će odlučiti tko će opstati” bio je rezolutan Tomić.
Mrakovčić je podsjetila na istraživanje koje je pokazalo da bi prenamjena kratkoročnog najma u dugoročni cijene spustila za samo 0,7 posto, a Đukanović je uvjerena da će novi zakon dugoročno donijeti samo štetu. "Bez apartmana nema city break turizma i neće ga ni biti”, poručio je Tomić, a Bedić zaključio: "Ljudi će opet iznajmljivati na crno.”
Čovjek i AI u turizmu
"Komunikacija je najvažnija i u njenom nedostatku leži većina problema. Hotelijeri su se pretvorili u administratore. Lideri ne čitaju i ne prate podcaste. Spoznaja je ključ, ali ne možete od čistačice tražiti da radi na sebi ako vi to ne činite”, poručio je Branimir Blajić, viši predavač na Sveučilištu Algebra Bernays predstavljajući pet ključnih kompetencija modernog hotelijera.
Matija Mirković, Sales Development Manager iz tvrtke Profesio, govorio je o budućnosti potrage za izvršnim direktorima i trendovima koji oblikuju zapošljavanje rukovoditelja. "AI i automatizacija sve se više koriste u traženju izvršnih profila, ali neće promijeniti način odlučivanja. Ljudi se vežu za ljude i to ostaje najvažnije.”
O umjetnoj inteligenciji u hotelijerstvu govorio je i Strategic Management Advisor Vladislav Valiček koji smatra da je AI izašla iz okvira tehnologije te da mi tek pokušavamo shvatiti njen utjecaj: "Nemojmo očekivati velike pomake nego razmišljajmo o tome kako ćemo je usvojiti; hoćemo li se zatrpati tehnologijom ili će ona biti suptilna u izričaju”, rekao je i poručio kako je AI prilika da napokon učinimo smislenu digitalnu transformaciju. "Ne znam kako će to izgledati i kako će završiti, ali moramo gledati na to kako da iz svega izvučemo korist."
Konferenciju je predavanjem "Balans inovacije i autentičnosti u AI-Enhanced putovanjima” zatvorio Aco Momčilović, suosnivač i sudirektor Global AI Ethics Instituta, koji je potvrdio da otvorenost prema AI raste, kao i zadovoljstvo preporukama koje im servira umjetna inteligencija.
"AI preporuke su brže i točnije, ali im fali empatije”, upozorio je Momčilović i upitao jesmo li spremni toplinu ljudskih odnosa zamijeniti za efikasnost. To nije i jedina opasnost: "Je li budućnost turizma samo za velike i bogate kompanije i hoće li one istisnuti i uništiti male i slabe?” Turizam u državama koje ne ulažu u AI doživjet će pad jer neće neće biti sposobne isporučiti napredna i personalizirana iskustva, a AR aplikacije koje nam omogućavaju da vidimo kako su današnje ruševine izgledale u prošlosti na kraju će povijesno naslijeđe pretvoriti u digitalne tematske parkove, predviđa Momčilović moguću budućnost.
