Kampovi ostvarili gotovo 21.5 milijuna noćenja, raste interes gostiju za kontinentalnu Hrvatsku
Na 1. Kongresu zdravstvenog turizma koji je održan u Preporodnoj dvorani HAZU, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i LUX promocije, zadana je strategija razvoja zdravstvenog turizma. Pod pokroviteljstvima predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba, zdravstveni turizam u Hrvatskoj postao je jedan od strateških razvojnih ciljeva turizma i zdravstva.
Namjera kongresa je bila pripremiti Hrvatsku i u skoroj je budućnosti otvoriti prema novom tržištu korisnika zdravstvenog turizma. Na kongresu se stoga ukazalo na moguće opasnosti daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma bez sustavnog praćenja njegovih razvojnih učinaka, kao i bez detaljne razrade mogućih scenarija njegova razvoja u bližoj ili daljoj budućnosti. Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, naglasio je da korijeni zdravstvenog turizma u Hrvatskoj sežu još u antička vremena kada se otvaraju prve toplice, no područje zdravstvenog turizma još uvijek nije dobro pravno riješeno ni artikulirano.
„Iako zdravstveni turizam zvuči marketinški i tržišno, zdravstvo je uvijek bilo socijalna kategorija i nikad ne smije biti u potpunosti prepušteno tržištu jer se radi o društvenoj i civilizacijskoj tekovini“, dodao je akademik Kusić.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora dr. sc. Ines Strenja-Linić istaknula je da zdravstvene ustanove nailaze na brojne probleme kada nastoje neke usluge ponuditi tržištu, zbog čega je područje zdravstvenog turizma nužno zakonski urediti u suradnji dva resorna ministarstva. Pomoćnica ministra turizma gđa. Olivera Shejbal ukazala je na porast dolazaka turista u Hrvatsku na odmor, naglasivši da je Hrvatska postala hit tržište za turiste iz cijelog svijeta te da je zdravstveni turizam jedan od najbrže rastućih turističkih sektora, što bi u budućnosti mogao biti jedan od glavnih motiva putovanja. Spomenula je i mogućnost produžetka turističke sezone putem zdravstvenog turizma i razvoj gospodarstva, posebno na otocima i na kontinentu uz suradnju s primjerice malim obiteljskim hotelima i već postojećim medicinskim i lječilišnim ustanovama.
Pomoćnik ministra zdravstva, dr. sc. Denis Kovačić najavio je da će krajem ove godine biti donesen novi Zakon o zdravstvenoj skrbi u kojem će posebno poglavlje biti posvećeno liječilištima i toplicama kako bi se reguliralo ono što je u području zdravstvenog turizma sada u "sivoj zoni". Najavio je i mogućnost donošenja posebnog Zakona o zdravstvenom turizmu.
Na kongresu su sudjelovala brojna renomirana imena, a istaknuta je važnost proširenja postojećih znanja i iskustva i na ostale hrvatske regije zainteresirane za razvoj zdravstvenog turizma. Zatim da javni sektor ima odlučujuću ulogu u poticanju snažnijeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, prvenstveno zbog daljnjeg oblikovanja pravne regulative i optimizacije korištenja resursa javnog zdravstvenog sustava. Također se preporuča revizija postojećih i donošenje novih zakona i podzakonskih akata koji će poticajno djelovati na ulaganja u zdravstvenu i turističku infrastrukturu. Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj na raspolaganju su brojni i izuzetno vrijedni prirodni, ali i društveni činitelji razvoja koje je potrebno pažljivo implementirati u suvremeno oblikovane zdravstvene turističke proizvode. Po uzoru na druge specifične oblike turizma prepoznate kao strateški važne razvojne ciljeve, na kongresu je zaključeno i da je poželjno donijeti nacionalnu Strategiju razvoja zdravstvenog turizma u kojoj će podjednako biti zastupljena sva četiri segmenta.