Baška Voda i Makarska oduševile hrvatske kongresne stručnjake
U Makarskoj se od 11. do 12. studenog 2016. u organizaciji agencije Lux promocija, Kineziološkog fakulteta u Splitu, Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Visoke škole za sportski menadžment ASPIRA i Instituta za turizam, održao 2. međunarodni kongres sportskog turizma. Kongres se organizirao pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gđe. Kolinde Grabar-Kitarović uz preostale mnogobrojne pokrovitelje: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca, Županiju Splitsko dalmatinsku, Grad Makarsku. Tema 2. kongresa bila je: Neiskorišteni potencijal turizma Hrvatske - sportski turizam.
Kongres je otvorio poseban izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, dr. sc. Damir Škaro. Okupljenu publiku, lidere sportskih saveza Dalmacije i turističke djelatnike, ispred Hrvatskog olimpijskog odbora pozdravila je dopredsjednica dr. sc. Sanda Čorak. Znanstveni odbor kongresa pod ravnateljstvom prof. dr. sc. Nevena Šerića okupio je tim uglednih međunarodnih recenzenata i stručnjaka.
Stoljetna tradicija sporta na prostoru Republike Hrvatske, kao i aktualni sportski imidž koji kontinuirano održavaju i jačaju hrvatski olimpijci i ostali hrvatski sportaši, važna su sastavnica nacionalnog identiteta. Recentna globalna istraživanja u turizmu dokazuju učinkovitost implementacije svega što ima poveznice s nacionalnim identitetom u turističku ponudu u cilju
produljenja turističke sezone. Konkurentnosti i privlačnosti destinacije u vansezonskom periodu doprinose i sportski turistički proizvodi temeljeni na olimpijskim sportovima i sportski
turistički proizvodi kreirani na tradicijskim aktivnostima i običajima.
Sportski turizam nema alternativu, potrebno ga je prepoznati strateški najvažnijim oblikom turizma i zakonski regulirati
U uvodnom dijelu programa govorio je prof. dr. sc. Neven Šerić. Republika Hrvatska u ponudi specijaliziranih sportskih turističkih proizvoda jedan je od lidera u EU, što je najvećim dijelom ostvareno zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca poduzetnika i pojedinaca predstavnika ureda lokalnih turističkih zajednica. Dr. sc. Neven Šerić naglasio je da razvoju specijalizirane sportske turističke ponude treba pristupati interdisciplinarno. Aktivnosti poticanja razvoja i širenja heterogene ponude sportskih turističkih proizvoda krovna institucija HTZ-a još uvijek ne provodi planski i u kontinuitetu. Država treba preuzeti aktivniju ulogu u svekolikoj potpori razvoju specijaliziranih turističkih proizvoda, a posebno sportskog turizma koji do danas nije prepoznat strateški važnim oblikom turizma (prema razvojnoj strategiji turizma Hrvatske do 2020.). Doc. dr. sc. Dražen Čular s Kineziološkog fakulteta u Splitu, ukazao je da Sportski turizam nema alternativu, s obzirom na resurse, potencijal i međunarodnu prepoznatljivost hrvatskih sportaša. Upravo sportski turizam potrebno je prepoznati strateški najvažnijim oblikom turizma Hrvatske i intenzivno razvijati u budućnosti. Potrebno je pronaći modele i potaknuti razvoj proizvoda u području sportskog turizma. Predstavljen model učenja na daljinu jedan je od pokušaja modernizacije obrazovnog sustava Hrvatske i vraćanja sportaša (riznice sportskih stručnjaka) u Sveučilišne klupe. Ukazano je da su i naši znanstveni resursi vrijedan potencijal za promociju i razvoj sportskog turizma.
Institut za turizam okupljene je upoznao sa stoljetnom tradicijom sportskog turizma na Jadranu. Dr. sc. Ivan Novak održao je predavanje na temu resursi i faktori konkurentnosti destinacije važni za planiranje sportsko-turističke ponude koje je pobudilo veliko zanimanje publike. Dr. sc. Mirna Andrijašević ispred Kineziološkog fakulteta Zagreb predstavila je wellness turizam važnim segmentom sportskog turizma i životnom filozofijom.
Neiskorišten potencijal korporativnog turizma team buildinga u gorskoj Hrvatskoj
Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba i Udruge gorskih vodiča Hrvatske, predstavio je uz sportske mogućnosti i važnost zakonske regulative, edukacije za vodstvo turista u planine Hrvatske. Na svim planinskim područjima u Republici Hrvatskoj preporučljivo je za vodstvo angažirati licencirane gorske vodiče kako bi se zadovoljili sigurnosni uvjeti aktivnog odmora prema standardima EU.
Na ogroman potencijal za razvoj sportskog turizma putem trail i treking aktivnosti ukazala je Anamarija Marović iz Komisije za sportsko penjanje HPS-a. Aktivno je sudjelovao u raspravi i gdin. Alen Paliska iz Istre. Važnost razvoja prometne infrastrukture, prilagođavanje i unapređenje iste, pretpostavke su ubrzanom rastu turističkog prometa na cjelogodišnjoj razini, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj. U prometnu infrastrukturu ulazi i izgradnja žičara koje u inozemstvu ostvaruju veće prihode van zimske sezone (kod nas su sinonim za skijanje) i privlače milijune turista u gorska područja, npr. u proljeće i u jesen. Na kongresu su predstavljeni projekti žičara: Dubrovnik, Labin-Rabac, Makarska i vizija izgradnje žičare u budućnosti Rovanjska-Lovrinac (Velebit). Prof. dr. sc. Siniša Kovač predstavio je ulogu skijaških učitelja u kreiranju i razvoju potencijala turističke ponude. Unatoč klimatskim promjenama, ski učitelji i instruktori (većinom prof. kineziologije), trebali bi razvijati i promovirati zimski turizam u državi iz koje dolaze tj. Hrvatske, razvijanjem novih sportsko turističkih sadržaja u zimskim mjesecima u gorskoj Hrvatskoj.
Naglašen je i potencijal korporativnog turizma - team buildinga koji se u Hrvatskoj slabo razvija. Dr. sc. Marko Jelić iz Knina, predstavio je viziju razvoja sportskog centra na Dinari i upozorio na alarmantno stanje, nedostatak zanimanja lokalnih čelnika za razvoj sportske infrastrukture, neprepoznatljivost Dalmatinske zagore (i splitskog zaleđa) u konkretnoj sportsko turističkoj ponudi Hrvatske unatoč svim prirodnim resursima atrakcijama koje objedinjuje.
Proslavljeni alpinist Stipe Božić, ispred Hrvatske Gorske službe spašavanja koja slavi 60 godina postojanja i mnoštva okupljene publike, održao je uvodno predavanje u panel o razvoju sportskog turizma u brdsko planinskom području Hrvatske. Dr. sc. Jelena Paušić održala je predavanje na temu Važnost izrade standarda zanimanja i kvalifikacija za razvoj sportskog turizma. Posebnu pažnju predavanjem na temu Atletika i turizam, mogućnosti i rješenja, odobravanje publike izazvao je Ivan Veštić, Predsjednik Hrvatskog atletskog saveza.
Nacionalni model školovanja sportskih talenata
Hrvatski klub olimpijaca pružio je podršku realizaciji panela: Vrhunski sportaši nakon sportske karijere. Teme panela su obrazovanje sportaša, stipendije, znanstvena ili trenerska karijera, zakon o sportu. Panelisti, sve redom vrhunski sportaši bili su: Blanka Vlašić koja se posebno zauzela komentarima za razvoj sportskog turizma uključivanjem vrhunskih sportaša, Milivoj Bebić, Željko Jerkov i Josip Reić (moderator), uz znanstveni doprinos olimpijca dr. sc. Damira Škare, dr. sc. Dražena Čulara i mr. sc. Alena Jerkunicu. Zaključeno je da Hrvatski olimpijci predstavljaju vrijedan i iskoristiv potencijal u promoviranju sportske turističke ponude Republike Hrvatske, na što je uz isticanje niza uglednih sportskih imena koji su svojim životnim djelovanjem oplemenili naše društvo i uzdigli imidž Hrvatske u svijetu, uvodnim predavanjem u panel ukazao i sam olimpijac, znanstvenik, gospodarstvenik, publicist i humanitarac, dr. sc. Damir Škaro, stoga je nužno potrebno izraditi Nacionalni model školovanja sportskih talenata i poticati promjene koje bi omogućile školovanje vrhunskih sportaša tijekom trajanja sportske karijere (dual karijera), kao što je omogućeno vrhunskim sportašima u razvijenim državama.
Sportski turizam je najbrže rastuća turistička grana i potrebna je hitna zakonska regulativa
Srđan Gjurković održao je predavanje na temu zakona o sportu. Naglasio je da je Lisabonski ugovor unio odredbe o sportu u članak 165 Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Time se unija obavezuje doprinositi promociji europskog sporta, pritom vodeći računa o specifičnoj prirodi sporta, njegovim strukturama uz isključenje bilo kakvog usklađivanja zakona i propisa država članica. EU ne može harmonizirati sportske propise širom Europe, što istovremeno znači i da je prednost na strani nacionalne regulacije. Zakon o sportu iz 2006. godine u pročišćenoj verziji (sa nekoliko Izmjena i dopuna do danas) na 40 stranica nigdje ne spominje pojam turizam. Sportski turizam je najbrže rastuća turistička grana. Sferu sportskog turizma potrebno je zakonom regulirati, prvenstveno kroz novi Zakon o sportu. Širina implementacije sporta u turizmu određuje raspoloživi stručni kadar, sportska infrastruktura, standardi pružanja sportskih turističkih usluga na svim razinama usluga, sportsku baštinu, informacijski sustav... Kvaliteta sportske turističke ponude zavisi od standardizacije u kojoj se zna tko, kako i gdje istu razvija na razini destinacije - ukazao je na tu ozbiljnu problematiku gdin. Srđan Gjurković. Kako bi se donio novi Zakon o sportu potrebno je izraditi i strateški dokument - Strategiju hrvatskog sporta. Potrebno je izraditi dokument, ne samo iz interesa potrebe razvoja i reguliranja sportskog turizma, već zbog usklađenja sporta s vremenom u kojem živimo i potrebama za razvoj sporta u budućnosti Republike Hrvatske.
Golf turizam poziv na sudjelovanje u akcijskom planu razvoja
Panel o razvoju vodenih sportova i nautike pod moderiranjem Tea Marinovića, u kojem su sudjelovali panelisti Tonći Bulić, Ivan Đelmić i Damir Višić uz aktivno sudjelovanje publike razvio je ozbiljnu polemiku o stanju vodenih sportova u Hrvatskoj, ponudio brojna rješenja za unaprjeđenje stanja i kao ključni zaključak naznačio važnost opreznog reguliranja zakona o vodenim sportovima kako ne bi ugrožavali rigoroznošću lokalne žitelje i djelatnosti od kojih danas žive. Preporuka je u formiranje zakonske regulative uključiti prethodno i javnu raspravu po svim regijama Hrvatske, posebno otocima jer svaka je lokalna sredina specifična.
Predavanje o golf turizmu održao je Dražen Slamar ispred Hrvatskog golf saveza. Golf u Hrvatskoj prema novom akcijskom planu o razvoju golfa u Hrvatskoj, koji je u pripremi nakon dogovora na prvom kongresu sportskog turizma, razvija se prema postojećim standardima kojima investitori trebaju udovoljiti u području golf turizma. Novi standardi predstavljaju garanciju da ovaj vid sportske turističke ponude ne predstavlja prijetnju krajobraznim resursima Republike Hrvatske. Zatvoreni sustavi vodoopskrbe u ovakvim projektima garancija su da neće uzrokovati probleme u vodoopskrbi na razini destinacija u čijem okruženju će se graditi golf vježbališta i igrališta. Dopuštena područja za razvoj turizma u parkovima prirode, posebice onih koji usprkos iznimnim krajobraznim resursima ostvaruju skromne prihode su također potencijal za razvoj golf turizma. Pozvane su sve lokalne zajednice zainteresirane za razvoj golf turizma u Hrvatskoj da se jave i sudjeluju u izradbi akcijskog plana za razvoj golf turizma.
Panel o sportskim turističkim proizvodima u u praksi receptivnih subjekata, naznačio je da u Republici Hrvatskoj nije standardizirano djelovanje ureda županijskih turističkih zajednica u cilju učinkovite koordinacije terenskih ureda TZ. Postoje primjeri općinskih TZ (pozitivne primjere predstavili su Davor Andrijašević iz TZ općine Gradac i Ana Grassi iz TZ općine Milna), županijskih TZ (pozitivan primjer je predstavila Mihaela Kadija iz Turističke zajednice Zadarske županije) koji su za svaku pohvalu, ali i primjeri u kojima je potrebno hitno mijenjati postojeću praksu, postaviti novi kadar ili educirati postojeći. Ponudu sportske rekreacije u Parku prirode Biokovo predstavila je Ksenija Protrka.
Cikloturizam i intenzivan rast posjećenosti Hrvatske putem istog predstavio je Ivan Črnjarić primjerom utjecaja projekta "Tour of Croatia" na turističku promociju Hrvatske i daljnji razvoj cikloturizma. Kongresu je nazočio i predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza gdin. Martin Čotar, svojim komentarima naznačio je važnost signalizacije prometnica i biciklističkih staza, te je direktorima Turističkih ureda koji su sudjelovali na kongresu ponudio jedinstvena rješenja signalizacije za cijelu HR.
U panelu je naznačena potreba poticanja ureda turističkih zajednica na prostoru Dalmatinske zagore da osmišljavaju načine razvoja specijaliziranih sportskih turističkih proizvoda u suradnji sa sportskim savezima, a koje danas većinom van zakona (bez licenci za vodiče i instruktore) nude razne udruge i turističke agencije. Nastavno na iznesene preporuke moguće je značajnije povećati dnevnu turističku posjetu tijekom glavne turističke sezone, a s rastom smještajnih kapaciteta potaknuti i cjelogodišnju posjetu ovome i geografski sličnim prostorima u Republici Hrvatskoj. Kao pozitivan primjer predstavljen je i projekt "Run Croatia", nastojanja da se pomogne razvoju manjih TZ-a putem trčanja, a transparentno i pozitivno djelovanje tog projekta u proteklih godinu dana, predstavio je direktor Berislav Sokač.
Zaključci kongresa i najava 3. kongresa sportskog turizma
Glavni zaključak drugog kongresa sportskog turizma ističe kako je sportski turizam potrebno zakonom regulirati, prvenstveno kroz Zakon o sportu. Potrebno je hitno i bez odlaganja da Ured za sport pristupi izradi strategije razvoja sporta Republike Hrvatske uz uključivanje znanstvenih institucija, nadležnih ministarstava i Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog kluba olimpijaca, sportskih stručnjaka, predsjednika sportskih saveza i zainteresiranih pojedinaca.
Kineziološki fakultet u Splitu ponudio je odmah na kongresu da bez naknade sudjeluje u izradi ovog interdisciplinarnog, za budućnost sporta strateški važnog dokumenta. Suradnju su ponudili mnogi okupljeni znanstvenici, sportski stručnjaci i uglednici, a za vjerovati je da su se i druge znanstvene institucije spremne uključiti na identičan način s zajedničkim ciljem - opće društvene korisnosti.
Organizator kongresa, Sunčana Matić iz agencije LUX promocija zahvalila je partnerima i pokroviteljima, svima na pruženoj podršci u realizaciji kongresa. Zahvalila je Gradu Makarskoj i Gradonačelniku Tonćiju Biliću na pomoći u realizaciji kongresa, posebno direktoru Turističke zajednice Makarska, Tonćiju Laliću, kao i direktoru Hotela Meteor, Vedranu Ribareviću. Kazala je da već intenzivno djeluje na realizaciji 3. kongresa sportskog turizma, te je pored definiranja određenih standarda u razvoju sportskog turizma putem 3. kongresa najavila i suradnju s medicinskom strukom i stoga je u rad znanstvenog odbora trećeg kongresa sportskog turizma, nakon pozitivne suradnje na drugom, uključen i doc. dr. sc. Mladen Miškulin, prim. dr. med.. Najavljeno je da će se 3. Kongres temeljiti na nastavku transparentne, nezavisne i kvalitetne, znanstvene i stručne razrade Zaključaka ovogodišnjeg Kongresa.
