Dvodnevna konferencija je okupila vodeća imena iz gospodarstva i jedinica lokalne uprave, te se kroz dijalog i razmjenu iskustava gradonačelnika i poduzetnika, raspravljalo o tome na koji način gradovi mogu pomoći u stvaranju poduzetničke klime, odnosno kako poduzetnici mogu potaknuti razvoj lokalne zajednice.
Na panelu "Partnerstvo poduzetnika i gradova" prvog dana konferencije tvrtke Rasco, Libusoft Cicom, Vojtek, APIS IT i Redox prezentirale su vlastita rješenja za pomoć lokalnoj samoupravi.
Moramo shvatiti ozbiljno, upozorila je, da ako na, cijene energije rastu, ako ulazimo u EU, ako trebamo biti konurentni, onda moramo biti i održivi i početi se baviti razvojem, a ne politikom - Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja
Drugi panel bio je posvećen zelenoj gradnji i energetski učinkovitim gradovima. - Neće nas ni jedan zakon izvesti iz krize, već samo dobri projekti, lokalne jedinice, gradovi koji moraju biti pokretači razvoja. Kada se lokalno postiže razvoj, tada on djeluje i nacionalno - naglasila je
Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja, koja je na panelu
Zeleni koncepti i energetski učinkoviti gradovi govorila o preduvjetima za razvoj energetski učinkovitih gradova.
- U Hrvatskoj još uvijek ne postoji ozbiljna namjera da se počne baviti razvojem. Ako nemamo tu namjeru, ne možemo razmišljati hoćemo li povući novac u nekakvu obnovu zgrada jer trenutuno ne baratamo osnovnim informacijama – istakla je Pavičić-Kaselj, dodavši da je i Program energetske obnove zgrada javnog sektora prezentiran, između ostalog, zbog dobivanja odgovora na pitanje kako potaknuti gospodarstvo i kako uštedjeti energiju.
Govorivši o EU fondovima, naglasila je da se zbog političke situacije i političkih odnosa projekti ne prijavljuju i ne događaju. - To je žalosno. Strukturne fondove koji će nas dočekati 2014. nećemo moći potrošiti jer 2014. nećemo imati spremnih projekata. Pitanje je na nama - što ćemo napraviti? Ako nismo konkurentni, onda nemamo što raditi u EU jer će nas pojesti. Moramo početi iskorištavati te novce – oštra je bila Pavičić-Kaselj.
Predstavila je planove za budućnost, odnosno programiranje u Hrvatskoj za EU za razdoblje od 2014. do 2020., od programa obnove zgrada, razvoja stanovanja, urbane obnove, revitalizacije napuštenih industrijskih površina, vojnih kompleksa i drugo, a koje treba staviti u funkciju razvoja i gospodarstva.
Razvoj gradova i EU fondovi
Drugi dan konferencije otvorio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja
Ivan Vrdoljak.
Današnji sustav prostornih planova je neodrživ - moramo biti transparentniji, jednostavniji i brži, rekao je Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenjaDrugog
Prostorni planovi ne trebaju biti ni poticaj ni prepreka. Ne trebaju biti motiv nekom investitoru za ulaganja. To je alat kojim Hrvatska treba sačuvati bogatstva koja ima i koristiti potencijal koji ima - rekao je Vrdoljak te dodao kako nije cilj dati investitoru zemljište besplatno, nego biti brz, jednostavan i transparentan.
U zadnjih 20 godina u Hrvatskoj su se donosili planovi kojima se zemlja štitila i gdje treba i gdje ne treba. - Bojeći se jednog zločestog koji bi eventualne 'rupe' mogao zloupotrijebiti, blokirali smo desetak drugih investitora - izjavio je Vrdoljak te dodao kako se radi na sveobuhvatnim izmjenama zakona o prostornom uređenju.
- Prostorni planovi moraju biti bolji, a ako su jasniji i transparentniji, onda vam ni ne trebaju lokacijske dozvole. Izmjene traju predugo, nema kraja toj priči. Županije, gradovi i općine dopisuju se oko svojih izmjena i sve to ide presporo - rekao je Vrdoljak.
Ministar graditeljstva pojasnio je kako treba donijeti nacionalni prostorni plan RH u kojem će biti sve što je u interesu države, a donosit će ga Sabor, kao i njegove izmjene. Plan mora sadržavati i niže planove u sebi, a Ministarstvo zatim izdaje nacionalne dozvole, a ispod toga županije. Ministar je svojim suradnicima dao tri smjernice - zakoni trebaju biti kraći, državu treba razvlastiti i posao prebaciti na ljude koje je država za taj posao već ovlastila, a treća smjernica je kontrola i to prije početka gradnje. Otkrio je kako je prvo planirao da zakon ide u hitnu proceduru, no onda je shvatio da to ne treba učiniti jer riječ je o temeljnom zakonom koji će se reflektirati na preko 30 drugih zakona. Zbog toga se Ministarstvo odlučio na široku javnu rapsravu, okrugle stolove, seminare, uključivanje struke.
Gradonačelnik Rijeke
Vojko Obersnel upozorio je ministra Vrdoljaka 'na veliki problem - sporu, neučinkovitu Agenciju za upravljanje državnom imovinom'. Obersnel je rekao kako AUDIO ne zna čime upravlja, ne zna kako upravlja, a svaki upit prema toj Agenciji traje beskonačno dugo. - Sve što mogu reći jest - slažem se. To je prioritetni problem. Nisam zadovoljan kako funkcionira sustav katastra, tražimo tu rješenja kao i za zemljišne knjige, sudove i još puno toga. AUDIO je uvijek isto spor i ne na usluzi. Dat ću sve od sebe da se taj problem rješi jer to je defintivno jedna od točaka koje ne funkcioniraju, no treba nam vremena - poručio je ministar
Vrdoljak.
Susret je potom nastavljen raspravom o razvoju hrvatskih gradova i EU fondovima, a u raspravi su sudjelovali dr.
Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU,
Ante Županović, gradonačelnik Šibenika,
Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca i
Tea Martinčić, članica uprave
Hypo banke.
Važno je da se fokusirate na pripremu projekata, pretresite proračune i pronađite novac za financiranje pripreme projekata za EU te za edukaciji, poručio je gradonačelnicima, načelnicima i poduzetnicima Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU
Podjela na statističke regije, također je jedan od preduvjeta da koristimo EU fondove. Da je ostala stara podjela uvjeti bi bili otežani za znatan dio Hrvatske. Mi smo to riješili vrlo brzo jer su nam se vrata za pregovore zatvarala – naglasio je Puljiz, istaknuvši da podijeljenost na dvije statističke regije ne znači da će pojedine regije dobiti više ili manje te da će se pobrinuti da će slabija područja imati prednost za korištenje fondova. Jedini strah koji postoji je da neće biti dovoljno pripremljenih projekata i da neće biti dovoljno sposobnih da iskoriste novac na pravilan način.
Da nedostaje znanja i iskustva oko pripreme projekata, složila se i Tea Martinčić, članica Uprave Hypo banke koja je prije godinu i pol krenula s edukacijom oko pripreme projekata. - Projekti trebaju biti prikazani i to je sve, samo je jednostavno. Mi smo htjeli poslati poruku da se ljudi moraju dobro pripremiti jer nije važna veličina projekta ili poduzetnika, nego kvaliteta – naglasila je članica Uprave Hypo banke koja je svojom edukacijom obuhvatila sve velike gradove.
Uspješni primjeri projekata dolaze i iz Šibenika.
Ante Županović, gradonačelnik Šibenika, rekao je da su u tijeku manji projekti prekomorske suradnje vrijedni oko 900 tisuća eura vrijedni. Uspješno su odradili i prvu fazu regionalnog odlagališta otpada, a u tijeku je i projekt ljetne pozornice. - Angažirali smo dobar dio mladih i obrazovanih ljudi, apliciramo i aplicirat ćemo i dalje jer bez tih sredstava teško da ćemo napraviti veći iskorak – istaknuo je Županović te poručio da je potrebno, s obzirom da mnogli lutaju, organizirati grupu stručnjaka koji će popratiti sve evidentirane projekte. S njim se složio i Puljiz, naglasivši da je potrebno restrukturirati način rada, uvesti projektni pristup, timove te pronaći i surađivati s partnerima.
