Zvučna imena hotelijerstva za dva tjedna dolaze u Zadar
Zakonsko uređenje psihoterapijske profesije u Hrvatskoj je nužno radi poboljšanja kvalitete pruženih psihoterapijskih usluga, definiranja jasnih okvira tko se može baviti psihoterapijom, generiranja ušteda u zdravstvenom sektoru i otvaranja mogućnosti samozapošljavanja – zaključeno je na 2. međunarodnoj konferenciji Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) održane ovog vikenda pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih, u zagrebačkom hotelu Panorama.
Druga međunarodna konferencija SPUH-a Nijanse psihoterapije okupila je preko 400 domaćih i stranih sudionika koji su u okviru stručnog dijela skupa raspravljali o potrebi zakonskog uređenja psihoterapije, odnosu psihoterapije i psihofarmakoterapije te tržišnim izazovima i etičkim dilemama psihoterapije. Podršku SPUH-u na putu donošenja Zakona o psihoterapiji (ZOPT) pružilo je Ministarstvo socijalne politike i mladih. „Psihoterapiju kao 'inženjera ljudskih duša' potrebno je standardizirati i dati joj normativni okvir, radi čega ćemo razgovarati s Ministarstvom zdravlja koje je 'službeni' nositelj ZOPT-a“ poručila je Iva Prpić, izaslanica Ministarstva socijalne politike i mladih.
Zašto ZOPT već dvije godine leži u 'ladici' Ministarstva zdravlja?
I dok se 17 europskih zemalja može 'pohvaliti' s postojanjem zakonodavne regulative psihoterapije, u Hrvatskoj službeni proces donošenja ZOPT-a traje od 2005. godine. Ipak, prijedlog danas postoji i spreman je za slanje u saborsku proceduru, ali Ministarstvo zdravlja do sada nije pokazalo dovoljno sluha za ovu problematiku, što posljedično rezultira stanjem 'kaosa' u kojem psihoterapiju nude mnoge nekvalificirane osobe kroz različite usluge, poduzeća ili individualno, a pritom se ne zahtijeva postojanje jasno definirane i kvalitetne edukacije!
„Sredstva predviđena od HZZO-a, prema čijim propisima psihoterapiju mogu pružati jedino psihijatri, tako se koriste nenamjenski“ upozorio je prim. dr. med. Jadran Morović, psihijatar-psihoterapeut i predsjednik SPUH-a te pojasnio da čak i mnogi psihijatri nisu educirani za psihoterapeute, a njihove ustanove povlače novac od HZZO-a za 'uslugu' psihoterapije. „Prepreka donošenju ZOPT-a je najvjerojatnije upravo kvalitetna edukacija za koju se SPUH zalaže sukladno visokim profesionalnim standardima koje propisuje Europsko udruženje za psihoterapiju“ dodao je Morović. Nakon završenog fakultetskog obrazovanja potrebna je višegodišnja teorijska i praktična edukacija za psihoterapeuta/kinju koja podrazumijeva 'rad na sebi' u grupnom okruženju, u trajanju od više stotina sati, te barem sto sati individualne psihoterapije kod nekog od starijih, licenciranih kolega.
Samozapošljavanje psihoterapeuta i uštede u zdravstvu
U Hrvatskoj postoji oko 450 psihoterapeuta sa završenim edukacijama, od čega ih 70 posjeduje Europski certifikat iz psihoterapije, a legislativno reguliranje profesije omogućilo bi i samozapošljavanje jer bi zakonom prihvaćeni djelatnost i zvanje zahtijevali prikladnu edukaciju, stručnost pojedinca psihoterapeuta, ali i mogućnost otvaranja vlastite psihoterapijske prakse! Naposljetku, prema postojećim propisima HZZO-a cijena psihoterapije je relativno niska u odnosu na cijenu psihofarmaka, posebno onih novije generacije, tako da bi se kombinacijom psihoterapije i psihofarmakoterapije i time postignutim skraćenjem trajanja liječenja itekako mogle ostvariti znatne uštede u zdravstvu.
Je li psihoterapeutska profesija prepoznatljiva na hrvatskom tržištu?
„Tržišna prepoznatljivost profesije psihoterapeuta i psihoterapije u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno jasna jer kod velikog broja ljudi postoji nejasna slika o tome čemu psihoterapija služi, kada i kome može pomoći, koje vrste psihoterapije postoje, a vlada i nejasno i netočno uvjerenje o tome tko je psihoterapeut i tko može provoditi psihoterapijski tretman. Uloga SPUH-a je jasno komuniciranje o svim karakteristikama psihoterapije te o visokim etičkim i profesionalnim standardima koji su sastavni dio edukacije za psihoterapijsku profesiju“ poručio je Velimir Dugandžić, gestalt psihoterapeut, dodajući da je promocija psihoterapije vezana uz društveni marketing jer u „njezinim temeljima leži usmjerenje na realizaciju društveno korisnih ciljeva i ostvarenje mentalnog zdravlja društva u cjelini“. U sklopu okruglog stola o korištenju modernih tehnologija u psihoterapijskom radu istaknuto je kako one služe kao pomoćno sredstvo, platforma ili komunikacijski kanal, koji psihoterapiju može 'popularizirati' i 'običnom' čovjeku otvoriti perspektivu 'i meni bi psihoterapija mogla pomoći da kvalitetnije živim'.
Psihoterapijom da unapređenja kvalitete življenja
Popularni nedjeljni program s interaktivnim radionicama predstavio je široj javnosti raznovrsnost psihoterapijskih pravaca okupljenih u SPUH i otkrio im, između ostalog, kako psihoterapija unapređuje kvalitetu partnerskog i obiteljskog života, emocionalno 'opismenjava', poboljšava socijalne vještine, pomaže djeci izloženoj elektroničkom nasilju te pomaže ovladavanju paničnih napada i anksioznih poremećaja.
