Postojeći poslovni modeli koje su globalni telekom operatori godinama primjenjivali, više ne donose profite svojim kompanijama. Nezaustavljivo padaju standardni telekomunikacijski prihodi od govornih usluga u fiksnoj i mobilnoj mreži te od sms poruka, a domaćim operatorima koji su već sad u potpunosti usklađeni s regulativom EU, nakon 1. srpnja slijedi dodatni pad prihoda od roaminga.
Budućnost telekomunikacija nosi mnoge dobre vijesti za korisnike i previše neizvjesnosti za domaće telekom operatore od kojih će neki na novootvorenom tržištu od 500 milijuna stanovnika opstati, a neki otpasti
Deveta
Telekom Arena u organizaciji Infoarena Grupe i pod pokroviteljstvom Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije posljednja tri dana bila je mjesto na kojem je postalo jasno da budućnost telekomunikacija nosi mnoge dobre vijesti za korisnike i previše neizvjesnosti za domaće telekom operatore od kojih će neki na novootvorenom tržištu od 500 milijuna stanovnika opstati, a neki otpasti. Telekomunikacijska industrija jedini segment rasta bilježi u bežičnom pristupu Internetu zbog povećanja broja korisnika te širenja razine telekomunikacijskih usluga, dok je kod postojećih, pogotovo premium korisnika vidljiv porast korištenja podatkovnog prometa uz istovremeni pad prihoda u tom segmentu.
Najveću prijetnju telekomima predstavlja ulazak OTT (over-the-top) igrača koji zapravo eksploatiraju pristup Internetu bez ulaganja u infrastrukturu poput Skypea, Vibera, Youtubea, Facebooka ili Whatsappa preko kojeg je do kraja 2012. godine poslano 18 milijardi poruka koje su, gledano kroz prihodovnu stranu, zaobišle mobilne operatore. Operatori moraju naći zajedničko rješenje u suradnji s njima jer se uskoro očekuje i ulazak drugih proizvođača sadržaja na to tržište, prije svega proizvođača multimedijskog i zabavnog sadržaja. Dobavljači telekomunikacijskih usluga jačaju, što će dovesti do konsolidacije operatora, dok će pritom slabiji ispasti, a preostali još više ojačati bez mogućnosti da se to promijeni.
Hrvatsko telekomunikacijsko tržište doživjet će najvjerojatnije uzlet ulaganja u trenutku potpune komercijalizacije LT E (long term evolution) - četvrte generacije mobilne telefonije, te nastavkom ulaganja u optičku infrastrukturu. Što se tiče investicija, ključno je kako će telekomi uslijed smanjenih prihoda naći prostora za ulaganja, te će značajnu ulogu u investicijama imati telekomunikacijski regulatori. Osim u komunikacijsku infrastruktru, operatori će morati ulagati u sustave za upravljanje zadovoljstvom korisnika. Naime, povećanje broja uređaja spojenih na Internet dovest će do zagušenja mobilnih mreža. Korisnici će zbog velike konkurencije na tržištu, trenda personaliziranog sadržaja i bitno olakšanog prijelaza drugom operatoru još više koristiti mogućnost prijenosa broja po čemu se Hrvatska već sad nalazi u samom vrhu u Europi. Zbog navedenih razloga, mnogi operatori vide prostor za rast fokusiranjem na zadovoljstvo korisnika koje je nestalo posljednjih godina kada su operatori previše investicija usmjeravali u tehnologiju, a premalo na kupce. S druge strane u Hrvatskoj je u pripremi projekt objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u vlasništvu države, što nije nova ideja i kroz desetak dana znat će se točan model po kojemu će se sve realizirati.
Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku Ministarstva uprave ističe kako već sad imaju jasnu sliku kako bi sve na tržištu trebalo izgledati. Naime, nekoliko velikih tvrtki u vlasništvu države ima na raspolaganju osam tisuća kilometara optičkih kablova koje su gradile za vlastite potrebe i u koje je uloženo 1,5 milijardi kuna. Radi se o infrastrukturi koja se može staviti u funkciju. Potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba
Tatjana Holjevac rekla je kako su ti slobodni kapaciteti ambiciozno izgrađivani u državnim tvrtkama koje nisu dio telekomunikacijske ili IT industrije te dodala „Mnoge države izdvajaju ogromna sredstva za razvoj broadbanda i bitno je svim građanima omogućiti iste standarde. Tu je regulacija države jako važna kao podrška“.
Čini se da će država odigrati uznačajnu ulogu u jačanju i razvoju infrastrukture u Hrvatskoj s ciljem dostizanja digitalne agende EU, a posljedično i na kvalitetu i stabilnost širokopojasnog pristupa Internetu, dok će telekom operatori morati ulagati u usluge koje će ponuditi svojim korisnicima te dosta poraditi na zadovoljstvu svojih kupaca.
