U tijeku najveći regionalni festival održivosti u Zagrebu

Započelo je treće izdanje najvećeg zelenog festivala u regiji koji se održava u zagrebačkoj Staroj tvornici žarulja (TEŽ) u Rougemarin parku. Greencajt festival ugostio je više od 80 domaćih i stranih govornika iz čak 10 zemalja. U Zagreb su stigli govoriti o održivim rješenjima i konkretnim primjerima kako stvoriti okruženje za održivu budućnost.

Uoči prvog panela na temu “Održivi turizam: poliramo li imidž ili mislimo ozbiljno?”, okupljenima se obratila ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac koja je istaknula kako ova Vlada od samog početka mandata razmišlja o tome kako promijeniti paradigmu hrvatskog turizma. “Vlada RH je za turistički sektor iz europskih i proračunskih sredstava osigurala gotovo 1,3 milijarde eura za ostvarivanje ciljeva održivosti i jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma do 2030 godine. Posebno želim naglasiti da smo kroz NPOO i za privatne projekte omogućili zelenu i digitalnu tranziciju te da ćemo već 2025. imati turističku infrastrukturu izgrađenu ili rekonstruiranu prema najvišim europskim standardima.”, rekla je ministrica Brnjac i najavila da će po prvi puta početkom sljedeće godine biti donesen i Zakon o turizmu koji će omogućiti upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i to prilagođeno svakoj destinaciji, resursima kojima raspolaže, ali i potrebama lokalne zajednice.

Naime, upravo je prihod od turizma u hrvatskom BDP-u uvjerljivo najveći u Europskoj uniji i jedna je od ključnih gospodarskih grana u našoj zemlji. Istodobno, masovni dolasci turista itekako utječu na okoliš, prirodna bogatstva i kulturno nasljeđe kojim se Hrvatska pozicionirala na svjetskoj turističkoj karti. “Svjesni smo da ni premalo ni previše nije dobro, kao i da je granica točno tamo gdje počinje interes za održivi turizam.”, zaključeno je na panelu na kojemu su govorili gradonačelnik grada Splita Ivica Puljak, direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Gula, članica Uprave Valamar Riviere Ivana Budin Arhanić i red. prof. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Konkretan primjer kako na kreativan način upozoriti da su promjene nužne pokazali su predstavnici idiličnog grada Salla u Finskoj. Upravo činjenica da su zime koje su nekada bile duge i po sedam mjeseci sada sve kraće, motivirala ih je da kandidiraju Sallu za domaćinstvo ljetnih igara 2032. godine, jer će, kako kažu, skijanje uskoro zamijeniti odbojka na pijesku. Svjesni su da ni Salla ni Finska same ne mogu učiniti puno, ali zadovoljni su jer su ovom kampanjom upozorili na negativan utjecaj klimatskih promjena i utjecali na povećanje društvenih razgovora o klimatskim promjenama za nevjerojatnih 879 posto.

Akademik prof. dr. sc. Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, predsjednik Međunarodnog udruženja za globalno zdravlje i glavni urednik časopisa Journal of Global Health upozorio je da planet nije beskonačno velik, što ljudi, nažalost, ne razumiju. “Kada bismo imali zgradu s dvjestotinjak stanova, koliko svijet ima država, oni koji žive u toj zgradi bi pazili kako bi i buduće generacije mogle živjeti u njoj, jer je to jedina zgrada koju imaju za život. Zašto onda ne brinemo o našoj Zemlji na isti način?”, pitao je Rudan. Podsjetio je da su Ujedinjeni narodi prije dvadesetak godina definirali tzv. Milenijske razvojne ciljeve kojima su sve države dale političku podršku, ali da danas, dolazi do nazadovanja ili čak kolapsa po pitanju njihova ostvarenja. “Njihova je primjena ipak jedan od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo susrelo te je važno razmotriti probleme starenja svjetskog stanovništva, zdravstvenu zaštitu najstarijih i najmlađih te siromašnih i ugroženih.”, rekao je Rudan i poručio da svaka generacija idućoj treba predati planet sa svim resursima s kojima ga je zatekla, a to su: dovoljna količina hrane, čista voda i očuvan okoliš.

Upravo tema „Kakav svijet ostavljamo djeci?“ powered by Kaufland obilježila je kraj prvoga dana. Marijana Batinić, Nevena Rendeli Vejzović, Jelena Veljača, dr. sc. Igor Mikloušić, te moderatorica Ida Prester razgovarali su o sve prisutnijoj klimatskoj anksioznosti kod mladih ali i kod roditelja. Marijana Batinić smatra da je mala doza straha poželjna, jer mobilizira i potiče na djelovanje, dok Jelena Veljača vjeruje da djeca zaslužuju budućnost, a mi im ju, kao roditelji i društvo, imamo obvezu osigurati. “Istraživanja su pokazala da se oko 80 posto djece osjeća klimatski anksiozno, a na to se naslanja eko ljutnja i eko depresija. Važno je prihvatiti te emocije i djeci poslati jasne, univerzalne poruke kako bi osjetili razumijevanje, podršku i sigurnost.”, rekao je Mikloušić. Istaknuo je važnost pravilnog informiranja, jer, kako kaže, “što više znamo o ekološkim pitanjima, to je niža razina ekološke anksioznosti.”

Prvi dan festivala završio je dugoočekivanim, velikim koncertom Gibonnija.

Drugi dan Greencajt festivala otvoren je fantastičnim predavanjem vodećeg britanskog stručnjaka za okoliš i inovacije Marka Shaylera, powered by ENNA - Energia Naturalis. “Industrija je razlog zašto imamo problem održivosti, ali industrija je jedina koja može ponuditi rješenje ovog problema”, rekao je autor knjige znakovitoga naslova “You can't make money from a dead planet”, poručivši da umjesto stalnog izražavanja zabrinutosti treba konačno početi raditi na promjenama. “Ekologija i ekonomija su međusobno povezani - bez raznolike i zdrave ekologije, prosperitetno gospodarstvo nije moguće. Jednako tako, ako posao profitira na štetu održivosti, tretira se na pogrešan način.”, zaključio je Shayler.

Program Greencajta nastavlja se nizom zanimljivih tema, panel diskusija i predavanja. Među njima će biti Alessio Terzi, ekonomist pri Europskoj komisiji, Marco Silva, novinar BBC Newsa specijaliziran za teme klimatskih dezinformacija, fizičar i stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić, putopisci Hrvoje Jurić i Davor Rostuhar, dok će treće izdanje Greencajta biti zaokruženo dodjelom nagrada Green Prix te koncertom regionalne zvijezde Konstrakta i benda Zemlja Gruva. Više o Greencajt festivalu doznajte na web stranici www.greencajt.hr te na društvenim mrežama FB, IG.